Splitska ulica u Mostaru je jedna od rijetkih koja još uvijek ima dovoljno širok i slobodan parter ispred objekata, pa se pročelja zgrada one mogu sagledati kako treba. Trenutno stanje spomenutih pročelja ne ide u prilog vrijednostima arhitekture 60-ih godina, kojima objekti iz ove ulice pripadaju, ali to i onako nije tema.

Tema je inspirirana na hrpu složenim drvenim okvirima nastalim iz jednog komada drva, starim i 3o godina! Morala  sam ih nekako vratiti u život.

Dakle, na adresi Splitska 84 je izlog koji se slobodno može nazvati interaktivnim: mijenja se gotovo svaki dan. Ako donesete sliku na uokvirivanje, nemojte se začuditi ako je već sutra vidite uokvirenu i stavljenu na izlog, gdje čeka upravo vas da je pokupite, dok izložena ogledala reflektiraju ritam ulice. Time ste postali i autor izloga!

{gallery}2015/2015_04/ukras/03_iznutra_van{/gallery}

Kada se već nađete u interijeru, ako to već niste primijetili, primijetit ćete sada: radi se o spoju  izložbenog prostora, prodajnog prostora i radionice. U prodajnom prostoru su slike na štafelajima i na zidovima,nastale u kojekakvim slikarskim tehnikama, maštovito uramljena ogledala, tako da pašu u moderno uređene minimalističke prostore kao i kićene salonske prostore, tu su i uzorci stakla kao ramova, te dvije udobne fotelje, za koju minutu predaha i uživanja u pogledu. 

Kako je lokacija obrtničke radnje Ukras na atraktivnom mjestu, tako je i pogled iznutra uvijek zanimljiv: pješaci koji žure, kolone auta na semaforu ili knjigoljupci na putu u ili iz knjižare na koju radnja gleda cijelom dužinom. A radno vrijeme, omiljeno svima koji konzumiraju ovakve usluge-dvokratno!

Dakle, spomenula sam sadržaj prostora u koji uđete direktno sa ulice. Ali, kad ste već unutra i stojite za pultom, gledate na veliki stakleni otvor koji vodi u radionicu. A u radionici svega: miris drva, uzorci okvira, paleta boja i veličina. Mene je prostor radionice podsjetio na scenografiju za neku originalnu predstavu.

Prostori u koje zavirujemo preko ekrana najčešće su novootvoreni restorani, trgovine i kafići.  U prostore kakav je obrtnička radionica rijetko, a gdje još možete naći one prašnjave okvire sa početka priče, slike velikih i malih umjetnika i bombone na pultu pored uzoraka stakala? Dakle, tu se sigurno krije i ogledalce tvoje, da znaš na svijetu najljepši tko je?

{gallery}2015/2015_04/ukras/07_general{/gallery}

Za MODAMO.info napisala: Martina Penava

Foto: Martina Penava

SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.

SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.

U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.



Šta je SoMo Borac i zašto je važan?  

SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.

Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.

Foto: @somoborac

Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.

Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.



Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture  

Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.

Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.

Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.

U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.








Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.

Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…

• članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,

• prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,

• najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,

• na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,

• +14,92% u interakcijama publike,

• te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja  na društvenim mrežama.

Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.

Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.

Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji. 

Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.







Ko su finalisti SoMo Borca 2025?  

Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.

Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca. 




Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.

Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.

Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.

Vidimo se u Zagrebu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba arhiva