Uoči premijere filma ''Preživjela Zemlja'' na Sarajevo Film Festivalu, proveli smo nekoliko sati sa Slavkom Sobinom gdje je sa nama podijelio priče iza uloga, gradova i trenutaka koji su ga oblikovali.

U Sarajevo je stigao povodom premijere filma, u kojem tumači glavnu ulogu jugoslavenskog harmonikaša koji gradi novi život kao izbjeglica u Bristolu.

Na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu gledali smo ga u filmu Preživjela Zemlja, režiserke Thee Gajić, koji se premijerno prikazao sinoć na Ljetnom kinu Stari Grad. To je priča o potrazi za ljubavlju, potvrdom i pripadanjem, a Slavko ju je obojao vlastitim iskustvima i senzibilitetom.

U danima kada Sarajevo živi film, Slavko Sobin donosi svoju kombinaciju energije i smirenosti, lako prelazeći iz glamura crvenog tepiha u opušteni razgovor. 




U grad je stigao ne samo zbog premijere već i da osjeti onaj posebni puls grada koji se svake godine rađa tokom Festivala. 
S rasporedom prepunim projekcija i susreta, pronašao je nekoliko sati da se isključi iz festivalskog ritma i uključi u razgovor sa nama u showroomu Doma Zanata.

Njegov put do ove uloge vodi kroz brojne scene iz života: od studija glume u Los Angelesu, preko televizijskih setova, pa sve do pozornice teatra. 

Pričali smo i o gradovima koji ostavljaju trag, o ljudima s kojima je dijelio kadar, ali i o onim neplaniranim situacijama koje glumački posao čine nepredvidivim. Rezultat? Intervju koji nosi festivalski duh i uzbuđenje, ali i iskrene osjećaje koji otkrivaju i glumca i čovjeka iza uloga.

Večeras je premijera vašeg najnovijeg filma Preživjela Zemlja. Kako se osjećate pred ovim važnim trenutkom? Kakve su vam misli i emocije?  

Uzbuđen sam i ponosan. Kompletna ekipa filma dala je cijelo srce da ispriča Theinu priču o njenom odnosu s ocem ovisnikom i to je film koji traži publiku. Bez emocije publike, bez da ljudi upoznaju Vlada, bez da ga zavole, taj film ne može početi postojati. 

Thea je napravila film o čovjeku u kojem se svi možemo prepoznati, o trenucima kada misliš da te život šiba, kada ne vidiš da nisi sam nego odlučuješ biti usamljen, kada se samosabotiraš jer misliš da ne zaslužuješ ljubav, kada ti se čini kao da moraš dati stostruko više od ostalih da bi te život malo potapšao po leđima.

Ne smijem pretjerano analizirati emocije pred film, jer me strah da će to završiti ogromnom tremom, tako da bih radije ovako davao intervjue i snimao Get Ready With Me reelove nego ulazio u svoju glavu. Oduvijek mi je bitno što publika Sarajevo Film Festivala misli i o filmovima i o mojoj izvedbi… i nadam se da ih neću razočarati.




Sjećate li se svog prvog dolaska u Sarajevo? Kako se vaše viđenje grada promijenilo kroz godine, posebno u vrijeme festivalske sezone?  

Mislim da je moj prvi dolazak bio negdje 2011., ali onako bez filma, malo da osjetim grad i festival. Kasnije sam došao još jednom na ZONA party i još jednom sa Samo kad se smijem i Smrt djevojčice sa žigicama, preklani čini mi se.

S godinama sam stekao gomilu prijatelja i sad osjećam kao da dolazim svom drugom, trećem, ne znam kojem domu. Tu je naravno i Anila Gajević, koja mi je zbilja i agent i prijatelj i obitelj. Malo tko zna točno kakav sam i kad sam u najboljim i najgorim fazama u životu. Uvijek me trpi i čini mi se da me uvijek voli. Koliko god volim Sarajevo kao grad, Sarajevo će mi uvijek prvo biti ona i bliski ljudi.
 

U filmu Preživjela Zemlja tumačite muzičara. Koliko vam je vaše muzičko obrazovanje iz djetinjstva, posebno sviranje violine, pomoglo da izgradite taj lik?  

Apsolutno mi je pomoglo, pogotovo s obzirom na to da sam predviđene probe za usnu harmoniku propustio jer sam prvi dan dolaska na set testiran pozitivno na COVID-19. Ali ne onaj zbog kojeg samo pro forma ostaješ doma, nego me satralo doslovno. Tako da sam prvih sedam, osam dana u Bristolu proveo zakovan za krevet.

Nekako se svemu tome prilagodio moj instruktor Liam (čitaj: riskirao je i on covid), pa sam zahvaljujući njemu i postojećem glazbenom obrazovanju uspio svladati dovoljno osnova da to na filmu izgleda dobro. A i kao glazbenik i kao glumac, znam kakav je to osjećaj kad želiš da ljudi uživaju i osjete nešto u onome što radiš i povežu se s tobom.

To mi je bila jedna od osnovnih niti vodilja za Vlada, ta potreba umjetnika za vanjskom potvrdom, suluda potreba da te potpuni stranci razumiju i vole. Ma što vole - obožavaju. Biti umjetnik, a k tome još biti ranjiv i bivši ovisnik poput Vlada, opasna je to kombinacija.


 

Vaša karijera obuhvata teatar, televiziju i međunarodne filmske projekte. Šta vas danas, nakon svih tih iskustava, još uvijek iznenadi u glumačkom poslu?  

Sve. Svaki dan na setu mi je novo iznenađenje. Ali me uvijek najviše iznenadi ljubav koja se stvori među ekipom. Nekad se ne stvori, nekad snimanje ode u vjetar zbog loših energija, ali najčešće se stvori.

Dođeš na set kao potpuni stranac, nitko nikoga ne zna ili se znamo ovako, nešto pomalo i do kraja snimanja dogodi se takva jedna ljubav i povezanost koju je teško opisati. Ogromno je povjerenje među cijelom ekipom potrebno za vrstu ranjivosti i ogoljavanja koje ovaj posao zahtijeva, tako da se odnosi razvijaju ubrzano i intenzivno.

Svaki put na kraju snimanja pogledam nove kolege i suradnike i pomislim: “Jeeeeebote, prije tri mjeseca vam ni ime nisam znao, a sad ne znam kako ću sutra bez vas.”
 

Nakon što ste završili studij glume u Los Angelesu, kako danas gledate na razlike i dodirne tačke između tog iskustva i rada ovdje?  

Rad je rad, bio on kući ili negdje drugdje. Budžeti su možda veći vani pa je tempo malo lakši, možeš si dati više slobode, više pokušaja na ovaj ili onaj ili neki skroz stoti način, ali na kraju dana sve se svodi na to koliko kompletan tim izgara za projekt.

Zbilja se na kraju dana sve svodi na ljude.

 

Radili ste s različitim ekipama i režiserima, od domaćih produkcija do velikih međunarodnih setova. Koja je najveća razlika u pristupu radu koju ste primijetili?  

Stranci imaju bolji catering. I manje alfa muškog preseravanja.
 

U seriji Crno-bijeli svijet mnogi su vas zavoljeli kroz lik Đermana Kurtela. Kada se završi snimanje, koliko dugo lik “ostaje” s vama?  

Žungul je u meni zauvijek jer sam Žungula gradio iz sebe. To je lik koji me obilježio i kojeg ću pamtiti zauvijek. Inače ne nosim uloge kući. Kad zatvorim ulogu, zatvorim i sve ono što sam pustio da mi uđe u misli i tijelo za vrijeme snimanja.

Zapravo, ovo tjelesno nekad zna ostati još neko kratko vrijeme. Često mi je problematično kad dođe ovaj dio promocije i intervjua kad je već prošlo godinu, godinu i po od snimanja, uopće prizvati na koji način i iz čega sam radio lik.
 

Kako biste opisali ono što glumce iz našeg regiona izdvaja na svjetskoj sceni?  

Ne znam, vrlo je to individualno. Postoje fenomenalni glumci koji ne uspiju “prebaciti” vani i postoje osrednji koji prebace. Ne znam ni čime ja dobivam uloge, a kamoli drugi. Zapravo znam, nije mi bilo ispod časti uzimati “pazi da ne trepneš jer ću ti promaknut” uloge.

To nas možda izdvaja od ostalih naroda. Radnici smo i bitnije nam je raditi nego izigravati veličine. Ali onda opet, toliko ljudi izigrava veličine kod nas da evo… ne znam. Baš nezahvalno pitanje.
 

Iza vas su uloge u vrlo uspješnim međunarodnim filmovima poput Papillon s Rami Malekom, The Old Guard 2 snimanim i u Splitu s Charlize Theron i Umom Thurman, koji je upravo izašao. Postoji li žanr ili tip uloge koju još niste imali, a voljeli biste?  

Sad već čeznem za jednom slojevitom, iskrenom, ranjivom queer ulogom. Ni pod razno neki klišej ili stereotip, nego brutalno napisano. Već dugo si je mantram, možda čak negdje u glavi i pišem. Mislim da je to uloga u koju bih u ovom trenu svog života imao najviše toga za ponuditi.

Generalno, želim igrati što više likova čije priče MORAJU biti ispričane i koje osjećam da moram i želim ispričati. Želim igrati marginalizirane likove i pričati priče koje će ljudima mijenjati percepcije i povezivati ih s vlastitim emocijama.

Kao čovječanstvo smo sve odvojeniji od sebe samih, od svoje emocije, od empatije. Ja bih najradije samo snimao filmove koji te rastave na tisuću komadića i slome, a onda opet sastave. U međuvremenu se krpam s dva, tri kadra prije nego me Charlize propuca u prsa.




Sarajevo Film Festival često se opisuje kao mjesto susreta publike, autora, glumaca, gradova i priča. Slavko Sobin u tom krugu zauzima posebno mjesto s jednakom strašću govori o ulozi i o prijateljstvima, o umjetnosti i o trenucima kada život izbaci neplanirane probe, baš kao što je bio slučaj sa Vladom u filmu Preživjela Zemlja.

Njegove riječi i energija nose onu istu ranjivost i snagu koje publika prepoznaje na ekranu. Možda je baš to ključ, ta otvorenost da budeš i glumac i čovjek, da se smiješ i strepiš, da gradiš likove, ali i veze koje ostaju dugo nakon svega.

Dok Slavko večeras izlazi pred publiku u Starom Gradu, jasno je da ova premijera nije samo filmski trenutak, nego i životni susret. Onaj u kojem se umjetnost pretače u emociju, a emocija u zajedničko iskustvo, baš onako kako to ovaj Festival najbolje zna pružiti.

Dok čekamo njegov sljedeći projekt, jasno je da je okružen ljudima koji dijele istu strast. Među njima je i tim iz ZONA talents agencije, koji tom prostoru zajedničke inspiracije unosi novu energiju.
 

Bonjour.ba art direkcija   
Glavna urednica: Emina Smaka  
Brend specialist: Marija Perić  
Novinarka: Ada Ćeremida  
Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba    
Lokacija: Zanat showroom

Sarajevo Film Festival sinoć je zatvoren dodjelom prestižnih nagrada Srce Sarajeva.

Publika i žiri odabrali su filmove i glumce koji su obilježili 31. izdanje festivala, donoseći priznanja autorima iz regije i svijeta. Nagrade su dodijeljene u nekoliko kategorija:




ZVANIČNE NAGRADE

POČASNO SRCE SARAJEVA
 

Willem Dafoe, glumac 

Stellan Skarsgård, glumac

Paolo Sorrentino, reditelj i scenarist

Ray Winstone, glumac

Dodjeljuje se u znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.

Takmičarski program – igrani film

Žiri:
 

Sergei Loznitsa, predsjednik (reditelj i scenarist, Ukrajina) 

Dragan Mićanović (glumac, Srbija) 

Emanuel Pârvu (reditelj, scenarist i glumac, Rumunija) 

Ena Sendijarević (rediteljica i scenaristica, Bosna i Hercegovina, Nizozemska) 

Tricia Tuttle (direktorica Berlin Film Festivala, SAD)

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI IGRANI FILM
 

• VJETRE, PRIČAJ SA MNOM / VETRE, PRIČAJ SA MNOM

Srbija, Slovenija, Hrvatska
Režija: Stefan Đorđević

Producenti: Dragana Jovović, Ognjen Glavonić, Stefan Ivančić

Novčana nagrada u iznosu od 16.000 €.

Redatelj filma odvažno i znatiželjno prilazi svojoj duboko osobnoj temi, a u saradnji sa svojim saradnicima isprepliće elemente fikcije i dokumentarnog izraza u film očaravajuće melanholije i suptilne ljepote. Sa zadovoljstvom je uručeno SRCE SARAJEVA producentima i reditelju filma VJETRE, PRIČAJ SA MNOM.




SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU REŽIJU
 

• Ivana Mladenović, SORELLA DI CLAUSURA

Rumunija, Srbija, Italija, Španija

Novčanu nagradu, u iznosu od 10.000 €, obezbjeđuju Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini u saradnji sa UNESCO-om.

Punk duh nikada nije daleko u ovom vješto režiranom filmu, koji teče poput dostojevskijevske rijeke, nižući neuspjeh za neuspjehom, da bi na kraju stigao do romantične komedije, ali bez romanse. Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se Ivani Mladenović za film SORELLA DI CLAUSURA.




SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJU GLUMICU
 

• Ansambl filma FANTASY: Sarah al Saleh, Alina Juhart, Mia Skrbinac, Mina Milovanović

Slovenija, Sjeverna Makedonija

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €.

U filmu koji istražuje razlike između našeg doživljaja samih sebe i percepcije drugih, naš ansambl talentiranih glumica unio je veliku karizmu i autentičnost u svoje uloge. S ponosom je dodijeljena Nagrada za najbolju glumicu ansamblu od četiri glumice u središtu filma FANTASY.




SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJEG GLUMCA
 

• Andrija Kuzmanović, YUGO FLORIDA

Srbija, Bugarska, Francuska, Hrvatska, Crna Gora

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €.

Ovaj glumac unosi dubinu i slojevitost u prividno jednostavnu izvedbu, dok se njegov lik bori da zaboravi čitav život izbjegavanja emotivne bliskosti. Nagradu za najboljeg glumca dodijeljeno je Andriji Kuzmanoviću.



 

Takmičarski program – dokumentarni film

Žiri:

Blake Levin (producent, SAD) 

Cíntia Gil (filmska kustosica, Portugal) 

Veton Nurkollari (umjetnički direktor DokuFesta i filmski kustos, Kosovo*)

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM
 

• DOĆI ĆE NAŠE VRIJEME / UNSERE ZEIT WIRD KOMMEN

Austrija

Režija: Ivette Löcker

Novčanu nagradu, u iznosu od 4.000 €, obezbjeđuje Vlada Švicarske.

Nagrada Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film dodjeljuje se filmu koji spaja ljepotu i izazove zajedničkog stvaranja, s velikodušnošću i predanošću u radu u intimnosti života koji se stvarno žive. To je film koji gradi kinematografski prostor i vrijeme za složenost ljubavi i politiku suživota, cijeneći bogatstvo koje svaka osoba može donijeti našim zajedničkim prostorima.

KVALIFIKACIONI FILM ZA NOMINACIJU ZA NAGRADU OSCAR®

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI KRATKI DOKUMENTARNI FILM
 

• ZEMLJA ZA MUŠKARCE / KACEBIS MITSA

Gruzija, Mađarska
Režija: Mariam Bakacho Khatchvani

Novčana nagrada u iznosu od 2.000 €

Film koji ističe i propituje višestoljetni običaj. Suptilnim, ali bliskim i intimnim radom kamere te preciznim montažnim postupkom, predstavljen nam je film koji snažno govori o nepravdi i integritetu. Srce Sarajeva za najbolji kratki dokumentarni film dodjeljuje se Mariam Bakacho Khatchvani za film THE MEN’S LAND.

SPECIJALNA NAGRADA ŽIRIJA
 

• U PAKLU SA IVOM / IN HELL WITH IVO

Bugarska, SAD

Režija: Kristina Nikolova

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

Za vještu sposobnost rediteljice da na ekranu pusti da karizma i talent njezinog ikonoklastičnog subjekta eksplodiraju, oblikujući narativ o Ivinim izvedbama koje publiku vode u neugodu kroz iskrenost, suosjećanje i povezanost, Posebnu nagradu žirija za dokumentarni film dobiva U PAKLU SA IVOM rediteljice Kristine Nikolove.



 

SPECIJALNO PRIZNANJE

• VJERUJEM DA ME PORTRET SPASIO / MUA BESOJ MË SHPËTOJ PORTRETI

Kosovo*, Nizozemska

Režija: Alban Muja

Posebno priznanje žirija dodjeljuje se formalno odvažnom filmu koji koristi rekonstrukciju kako bi ispričao priču o preživljavanju tokom rata, ali i o moći umjetnosti, filmu VJERUJEM DA ME PORTRET SPASIO reditelja Albana Muje.

Takmičarski program – kratki film

Žiri:
 

Teresa Cavina (festivalska selektorica i script doctor, Italija)

Cem Demirer (snimatelj i reditelj, Turska) 

Nebojša Slijepčević (reditelj i scenarist, Hrvatska)

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI KRATKI FILM
 

• ZIMA U MARTU / LUMI SAADAB MEID

Armenija, Estonija, Francuska, Belgija

Režija: Natalia Mirzoyan

kvalifikacioni film za prijavu za nagradu Oscar®

Novčana nagrada u iznosu od 2.500 €

SPECIJALNO PRIZNANJE
 

• ERASERHEAD U PLETENOM CEKERU / ERASERHEAD IN A KNITTED SHOPPING BAG
  Bugarska 
  Režija: Lili Koss 

Posebno priznanje dodjeljuje se razigranom filmu smještenom u pozadinu bugarskih teških devedesetih godina, gdje djeca, prepuštena sama sebi, izmišljaju vlastiti svijet. 



 

Takmičarski program – studentski film

Žiri:

Miroslav Mandić (reditelj i scenarist, Bosna i Hercegovina) 

Nađa Petrović (spisateljica, scenaristica i rediteljica, Srbija) 

Yorgos Tsourgiannis (producent, Grčka)

SRCE SARAJEVA ZA NAJBOLJI STUDENTSKI FILM
 

• TARIK

Srbija
Režija: Adem Tutić

Novčanu nagradu, u iznosu od 1.000 €, obezbjeđuje Vijeće za regionalnu saradnju.

Tinejdžer lebdi kroz prostore koji definiraju njegovu mladost, zahvaljujući vizualnom pristupu u kojem dominira zamućena dubina polja, potpomognutom intenzivnom glumom i jasnim dijalozima. Nije riječ o snovitom lepršanju, nego o teškoćama koje uzrokuje toksična muškost njegovih vršnjaka i obitelji, prvenstveno njegovom osjetljivom duhu. Za promišljenu estetiku koja koristi izuzetno štedljiva sredstva i time vjerno prenosi važne narativne teme, te za detalje temeljito razmotrene i suptilno utkane u priču, nagrada ide filmu TARIK, redatelja Adema Tutića.

SPECIJALNA NAGRADA ZA PROMICANJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI

Žiri:
 

Anna Croneman (producentica i izvršna direktorica Švedskog filmskog instituta, Švedska)

Ivan Marinović (reditelj, scenarist i producent, Crna Gora) 

Norika Sefa (rediteljica i scenaristica, Kosovo*)

• BOG NEĆE POMOĆI

Hrvatska, Italija, Rumunija, Grčka, Francuska
Režija: Hana Jušić

Novčanu nagradu, u iznosu od 7.500 €, obezbjeđuje Mastercard.

Nagrada ide intenzivnoj misteriji smještenoj u izolaciju, koja flertuje s žanrom, a istovremeno stvara nešto potpuno svoje. Utemeljen na snažnom osjećaju mjesta, film kroz moćne izvedbe prenosi mnogo toga bez suvišnih dijaloga, u atmosferi istovremeno poznatoj i sablasnoj. Narativ propituje naša uvjerenja i time nas na kraju suočava s osjećajem neuključivosti.

SPECIJALNA NAGRADA PERSPEKTIVE MLADIH (YOUTH PERSPECTIVES)

Žiri:
 

Anja Jokić (stručnjakinja za politike prema mladima, Srbija)

Eréndira Núñez Larios (producentica, Meksiko) 

Milan Stojanović (producent, Srbija)

• DJ AHMET

Sjeverna Makedonija, Češka, Srbija, Hrvatska
Režija: Georgi M. Unkovski

Novčanu nagradu, u iznosu od 7.500 €, obezbjeđuje Vijeće Evrope. 

Specijalna nagrada „Perspektive mladih“ dodjeljuje se filmu o mladima koji propituju svoju zajednicu i tradiciju -  vedra i humorna, ali istovremeno dirljiva priča, obogaćena šarmantnim i živahnim izvedbama mladih glumaca te šarenom kinematografijom, za koju se vjeruje da ima potencijal doprijeti do publike, posebno mlade, širom svijeta. Za to što daje glas mladima iz male zajednice, nagrada ide producentima i reditelju filma DJ AHMET.

PARTNERSKE NAGRADE

KANDIDATURA ZA NAGRADU EVROPSKE FILMSKE AKADEMIJE U KATEGORIJI NAJBOLJI KRATKI FILM

Žiri:

Gregor Božič (reditelj, direktor fotografije, Slovenija) 

Kasia Karwan (filmska konzultantica, Poljska) 

Dominique Welinski (producentica i filmska konsultantica, Francuska)

• STVARI KOJE SU SKRIVENE OD POSTANKA SVIJETA / THINGS HIDDEN SINCE THE FOUNDATION OF THE WORLD

Grčka, SAD

Režija: Kevin Walker, Irene Zahariadis

Pobjednik ulazi u kandidaturu za nagradu Evropske filmske akademije za najbolji kratki film.

CICAE NAGRADA

Žiri:
 

Alexander Omar Lang (filmski kustos i selektor, Njemačka) 

Sylvie Da Rocha (umjetnička direktorica kina Zola, Portugal) 

Diego Ginartes Rodríguez (filmski kustos, selektor i producent u kulturi, Španija)

• BIJELI PUŽ / WHITE SNAIL

Austrija, Njemačka

Režija: Elsa Kresmer, Levin Peter
 

Međunarodna konfederacija umjetničkih kina (CICAE) nagrađuje film u selekciji Takmičarskog programa – igrani film. Nagrađeni film će dobiti posebnu podršku CICAE kada je u pitanju pomoć s distribucijom, prikazivanjem filma i dopiranjem do publike, putem mreže od 3.000 kina.

CINEUROPA NAGRADA

Žiri:

Srdjan Kurpjel (skladatelj i montažer zvuka, Bosna i Hercegovina) 

Alfonso Rivera (filmski novinar i kritičar, Španija)

• DJ AHMET
  Sjeverna Makedonija, Češka, Srbija, Hrvatska
  Režija: Georgi M. Unkovski
   

Nagradu dodjeljuje Cineuropa portal, posvećen evropskoj kinematografiji i njenim stvaraocima i to u filmu koji, osim što neosporno posjeduje umjetničke kvalitete,  također promoviše ideje evropskog dijaloga i integracije. Vrijednost nagrade iznosi 5.000 €.  

Foto: PR