TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 17.10.2025.
SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.
SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.
U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.
Šta je SoMo Borac i zašto je važan?
SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.
Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.
Foto: @somoborac
Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.
Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.
Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture
Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.
Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.
Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.
U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.
Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.
Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…
članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,
prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,
najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,
na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,
+14,92% u interakcijama publike,
te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja na društvenim mrežama.
Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.
Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.
Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji.
Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.
Ko su finalisti SoMo Borca 2025?
Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.
Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca. 
Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.
Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.
Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.
Vidimo se u Zagrebu.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada pomislimo na fotografiju planine, gotovo automatski zamišljamo prizor koji pokušava zabilježiti njenu veličinu: vrh, horizont, stijene, možda svjetlo koje je tog dana bilo dovoljno dobro da se sve posloži u gotovo savršen kadar.
Na izložbi Mountain Tripping Jelene Janković, otvorenoj 22. septembra u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar, taj poznati način gledanja brzo nestaje. Planina je tu, ali često tek kao trag, silueta ili komad reljefa koji pokušavamo pronaći ispod intenzivne crvene, ružičaste, plave ili gotovo potpuno prozirne površine. Izložba ostaje otvorena do 2. oktobra, a ulaz je slobodan.
I možda je baš u tome najzanimljiviji dio cijele priče. Mountain Tripping manje govori o tome kako određeno mjesto izgleda, a mnogo više o tome kako ga pamtimo, osjećamo i gledamo dok se kroz njega krećemo.
Foto: Vladimir Končar
Foto: Sanja Merćep
Jelenu Janković mnogi će prvo povezati sa Sarajevo Photography Festivalom, čija je programska direktorica od 2023. godine i koji smo ove godine na Bonjouru detaljno pratili kroz izložbe, autore i festivalski program.
Ipak, iza te uloge stoji fotografkinja i vizualna umjetnica s vrlo prepoznatljivim autorskim rukopisom. Njen rad godinama se gradi oko tijela, pokreta, prostora i psihologije ljudskih odnosa, a posebno je poznata po plesnoj i teatarskoj fotografiji. Tokom četrnaest godina snimila je više od 300 produkcija širom Evrope, radeći s rediteljima, koreografima, plesnim kompanijama i umjetnicima.
Posljednjih godina sve više istražuje granice samog fotografskog medija kroz analogne procese, eksperiment i fizičke intervencije u fotografiju. Fotografija za nju, drugim riječima, ne završava nužno pritiskom na okidač.
Tu su i projekti koji dobro pokazuju širinu tog interesa: fotomonografija Kolo: 70 Years Later te knjiga 8. kat, nastala iz dugoročnog fotografskog praćenja Richterovih nebodera u Zagrebu i odnosa između arhitekture, vremena i ličnog iskustva.
Sa Mountain Trippingom taj interes za prostor prelazi iz grada u prirodu, ali bez klasične ideje pejzažne fotografije. Planina ovdje nije motiv koji treba “uhvatiti”, nego prostor kroz koji se pogled, tijelo i osjećaj stalno mijenjaju.
Foto: Vladimir Končar
Serija je nastajala tokom nekoliko godina, paralelno s Jeleninim planinarenjem. Kamera prati hodanje, zaustavljanje i pogled koji se tokom tog procesa stalno mijenja. Zbog toga planinski pejzaž više nema zadatak da nam kaže: ovo je mjesto na kojem sam bila.
Umjesto toga, fotografije pokušavaju uhvatiti ono mnogo teže za bilježenje, šta se dešava između tijela, pogleda i prostora dok kroz njega prolazimo.
U tekstu koji prati izložbu Lea Vene, nezavisna kustosica, kulturna antropologinja i predavačica koja je s Janković radila na koncepciji izložbe, taj trenutak opisuje rečenicom: „Mjesto gdje zastaje pogled postaje točka vizualne fikcije.“ Vene danas djeluje između kustoskog, istraživačkog i predavačkog rada, među ostalim kroz programe festivala Organ Vida i Galerije Močvara te nastavu u Zagrebu i Beču.
To je zapravo dobar ključ za čitanje cijele serije. Ne pokušavamo prepoznati određeni vrh niti rekonstruirati rutu. Gledamo fotografiju nečijeg iskustva tog prostora.
Ono što radove vizuelno odmah odvaja od klasične pejzažne fotografije jesu intenzivni slojevi boje.
I tu priča ponovo vodi prema teatru.
Janković je kroz profesionalni rad sakupljala rasvjetne filtere u boji, a zatim ih iz njihovog originalnog konteksta prenijela na planinu. Tokom fotografiranja filtere ručno pomjera ispred objektiva, dok sam proces ostaje analogan — bez naknadne digitalne manipulacije slike.Crvena zato može progutati gotovo čitavu planinu. Plava je svesti na jedva vidljivu siluetu. Ružičasta i ljubičasta mogu preko poznatog pejzaža napraviti potpuno novi prostor.
I fotografija u jednom trenutku počinje izgledati bliže slici nego klasičnom fotografskom dokumentu.
Lea Vene u tekstu uz izložbu upravo boju postavlja kao aktivnog učesnika u tom gledanju: ona može stimulirati, razbuditi ili uznemiriti, dok serija postaje svojevrsni arhiv gledanja prostora koji se stalno transformira.
Zanimljivo je i što sama tehnika nije sakrivena iza finalne fotografije. Možemo gotovo zamisliti ruku, filter i objektiv te kratku odluku donesenu negdje tokom uspona: ova boja sada pripada ovom osjećaju.
Fotografije s otvorenja u Galeriji Kranjčar možda najbolje pokazuju koliko radovi drugačije funkcionišu kada se nađu zajedno.
Na bijelim zidovima galerije izmjenjuju se veliki gotovo monohromatski pejzaži i manji radovi čije boje djeluju poput fragmenata istog putovanja. Negdje se planina jasno pojavi, negdje gotovo potpuno nestane. Posjetitelji prolaze između njih, fotografiraju ih, zastaju ispred pojedinačnih radova, a intenzitet boje na trenutke mijenja i način na koji čitamo sam galerijski prostor.
Na jednom zidu riječi Mountain Tripping i ime autorice presijecaju postav sastavljen od niza manjih fotografija. Na drugom su tri velika rada ostavljena gotovo sama, s dovoljno praznine oko njih da se oko ponovo uspori.
I to lijepo odgovara samom polazištu serije.Jer planinarenje je u tekstu uz izložbu opisano kao iskustvo u kojem je hodanje nerazdvojivo od gledanja fizička prisutnost u pejzažu i pogled zapravo se ne mogu potpuno odvojiti.Slično funkcionira i galerija. Krećete se od fotografije do fotografije, a pejzaž nikada ne dobijete cijeli. Samo njegove različite verzije.
Možda nam ga zato Mountain Tripping na kraju ni ne pokušava pokazati. Više nas pita šta se s pejzažom dogodi nakon što prođe kroz nas.
Foto: Sanja Merćep
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
