TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 8.5.2024.
Sladoled je jedna od onih poslastica koju ljudi vole u svako doba godine.
Bilo da je ljeto i žudimo za osvježenjem ili zima kada želimo slatki ritual, sladoled je uvijek ukusan odgovor. Osim što će svakoga osvježiti, uvijek će poslužiti i kao inspiracija za kreiranje slastica u kojima je sladoled baza, kako bi svojom kremastom teksturom obogatio svaku deliciju.
Foto: @everydaypie
U ovom članku istražit ćemo povijest sladoleda, raznolikost okusa i receptura te donosimo sladoled recept koji možete i sami napraviti doma, bilo da birate klasičnu verziju – sladoled od vanilije ili se želite okušati u izradi sladoled torta recepta.
Povijest sladoleda
Sladoled je među omiljenim delicijama već tisućama godina, a mnoge kulture tvrde da su upravo oni izumili sladoled. Prvi oblik sladoleda nastao je još u antičkim vremenima. Tada se snijeg spajao s ledom, a ta se kombinacija potom začinjavala raznim voćnim sokovima.
Moderni sladoled kakav jedemo danas, počeo se razvijati u Europi i Aziji tijekom 17. i 18. stoljeća te je kroz povijest sladoled postao globalni fenomen i mnogima omiljena slastica.
Raznolikost okusa i receptura
Jedna od najzanimljivijih stvari o sladoledu je raznolikost okusa i receptura koje su dostupne. Od klasičnih i bezvremenskih okusa poput čokolade, vanilije ili jagode, do brojnih inovativnih okusa i kombinacija poput one kakvu voli Dua Lipa.
Voćni i egzotični okusi sladoleda, zdrave veganske varijante te neočekivani okusi poput sladoleda od lavande ili đumbira, samo su neki od primjera bogatstva okusa koje možemo pronaći.
Recepture za ovaj desert su poprilično jednostavne (osnovni sastojci sladoleda uključuju mlijeko, šećer i jaja) pa ga s lakoćom možete napraviti i doma. Postoje i zdrave veganske verzije koje se prave od biljnih mlijeka poput kokosovog ili bademovog pa tako omiljeni sladoled možete prilagoditi svojim prehrambenim potrebama, kao što su bezglutenske ili niskokalorične verzije.
Recepti za domaći sladoled
Nema ništa bolje od svježeg, domaćeg sladoleda koji možete sami napraviti i prilagoditi svojim željama. U nastavku donosimo 3 recepta koja s lakoćom možete napraviti i doma – recept za sladoled od vanilije, sladoled od banane i sladoled torta recept.
Sladoled od vanilije
Sastojci
Foto: @fullofplants
Upute
U velikoj posudi, koristeći mikser, umiješajte hladno vrhnje dok ne postane gusti šlag. Potom u drugoj posudi pomiješajte kondenzirano mlijeko i ekstrakt vanilije.
Lagano umiješajte kondenzirano mlijeko i vaniliju u tučeno vrhnje dok se sve dobro ne sjedini, a onda čitavu smjesu prelijte u posudu za zamrzavanje.
Stavite posudu u zamrzivač i ostavite da se sladoled stvrdne najmanje 6 sati ili preko noći. Prije posluživanja, izvadite iz zamrzivača i ostavite da se malo odmrzne.
Sladoled od banane
Sastojci
Upute
Stavite zamrznute banane u blender, a potom dodajte med i ekstrakt vanilije (po želji). Ako želite kremastiju teksturu sladoleda, dodajte i mlijeko u smjesu.
Blendajte smjesu dok ne postane glatka i kremasta, a ako je potrebno, zaustavite blender i pomiješajte smjesu kako biste osigurali da se sve dobro sjedinilo.
Poslužite odmah ili stavite u posudu za zamrzavanje za kasnije.
Ako vas zanima koliko sladoled ima kalorija, ovaj recept je relativno niskokaloričan jer se ne dodaju niti šećer, niti masnoće. Banane su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima te ih se općenito smatra zdravom opcijom za desert.
Sladoled torta
Sastojci
Upute
U velikoj posudi usitnite vanilin kekse i pomiješajte ih s mljevenim orasima. Zatim dodajte otopljeni maslac u smjesu keksa i dobro promiješajte.
Stavite smjesu u kalup za tortu i ravnomjerno je rasporedite po dnu, a potom kalup stavite u zamrzivač i pustite da se smjesa stvrdne oko 30 minuta.
Izvadite kalup iz zamrzivača i dodajte sloj sladoleda od vanilije ili sladoleda od banane preko smjese keksa. Potom vratite kalup u zamrzivač i ostavite da se torta potpuno stvrdne, najmanje 4 sata ili preko noći.
Prije posluživanja, ukrasite tortu svježim voćem po želji.
Ova 3 recepta nude osnovu za domaći sladoled, sladoled od banane i sladoled tortu, koje možete prilagoditi dodavanjem omiljenih okusa i sastojaka. Uživajte u kreativnom eksperimentiranju i stvaranju ukusnih poslastica koje će oduševiti vaše nepce!
Raznolikost sladoleda širom svijeta
Osim osnovnih sladoled recepata, u svijetu postoje različite vrste koje su postale klasici lokalne kuhinje.
U Italiji, "gelato" je neizostavan dio gastronomske scene. To je bogatiji i kremastiji sladoled od tradicionalnog sladoleda, s manje zraka umiješanog u smjesu, što rezultira punijim okusom. Gelato dolazi u raznim okusima poput pistacija, čokolade, limuna i mnoštva drugih, intrigantnih okusa.
U Meksiku su popularni "paleta" i "nieves". Paleta je sladoled na štapiću koji se često pravi od svježeg voća poput jagoda, ananasa ili kivija, dok su nieves slični sladoledu, ali s više vodenaste teksture. Ovi deserti su osvježavajući i savršeni za vruće meksičke dane.
U Francuskoj, "profiteroli" su klasični desert s kuglicama sladoleda prelivenim toplom čokoladnom umakom i posluženim na hrskavim kolačima od tijesta. Ova kombinacija čokolade i sladoleda osvaja ljubitelje unikatnih slastica s kombinacijom različitih tekstura.
U Japanu, sladoled je često dio slatkih jela kao što je "mochi" - slatko tijesto od riže punjeno sladoledom ili "kakigori" - ribani led preliven voćnim sirupom i poslužen s voćem, slatkom pastom ili sladoledom. Ovi deserti su ne samo ukusni, već i estetski privlačni.
U Sjedinjenim Američkim Državama, sladoledni "sundae" je klasik. To je sladoled s preljevima, orašastim voćem, šlagom i maraschino trešnjama, poslužen u velikoj čaši za milkshake. Možete ga prilagoditi svojim ukusima i uživati u raznim kombinacijama okusa.
* * *
Sladoled je nevjerojatno popularna poslastica koja se može prilagoditi različitim ukusima i kulturama diljem svijeta. Bez obzira jeste li ljubitelj tradicionalnih okusa ili eksperimentalnih kombinacija, uvijek postoji nešto novo za otkriti i uživati.
Foto: @daniellewalker
Od jednostavnih kuglica sladoleda, do složenih deserta kojima je sladoled baza, ovo će uvijek biti delicija koja će vas osvježiti i razveseliti u svim godišnjim dobima. Uživajte u raznolikosti okusa, eksperimentirajte s receptima i uživajte u slatkim trenucima koje vam pruža ovaj ukusni desert!
* * *
Naslovna fotografija: @daniellewalker
Foto: Pexels
TEKST: Bonjour.ba
Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?
Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.
Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe
Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.
Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.
Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.
Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.
Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.
Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.
Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.
Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.
„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.
Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.
To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:
„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“
Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.
U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:
„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“
Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.
Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.
Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.
Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.
Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.
Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.
Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
