Ne, ne želimo za drugi mjesec navoditi preporuke samo romantičnih knjiga i ljubića koji će vas voditi vrtlogom emocija. Iako nemamo ništa protiv uranjanja u taj svijet, ovaj mjesec ipak želimo nešto drugačije preporuke koje vas potpuno izbace iz cipela i drže pažnju do zadnje stranice.

Upravo zato smo se javili još jednoj zaljubljenici u čitanje – Sari Vučković, Instagram blogerici koja se krije iza profila @olenasbookshelf i u čiji profil, priznajemo, i mi sami zavirimo za odlične preporuke. Od trilera, tematike Drugog svjetskog rata, odnosa među ljudima, do sasvim, rekli bismo, klasičnih iznenadnih pronalazaka ljubavi, ovo su knjige koje je za Bonjour. čitatelje ovaj mjesec izabrala Sara.

Sara Vučković

***

Ponekad je ljudima potreban predah, pogotovo posle napornog dana. Ako tražite nešto da se opustite i makar na kratko izađete iz surovih okova stvarnosti, onda imam savršeno rešenje za vas- njeno veličanstvo knjiga! Stoga sam za čitaoce Bonjour.ba portala spremila preporuke pet naslova, koje su na mene lično ostavili jak utisak, a opet su žanrovski različiti pa smatram da svako može da pronađe nešto za sebe.

 

Medvedgrad, Fredrik Bakman

Svojim debitantskim romanom „Čovek po imenu Uve" , Fredrik Bakman je brzo stekao poverenje domaće regionalne javnosti. Neki ga nazivaju Gijomom Musoom novije generacije, dok ga drugi smatraju klišeom - ali je činjenica da Bakman svoje čitaoce ne ostavlja ravnodušnim, a tome najbolje svedoči njegova, slobodno mogu reći, najkontroverznija knjiga - Medvedgrad. Medvedgrad je priča o istoimenom gradu, o zajednici ljudi koji sebe nazivaju "Medvedima iz Medvedgrada" kojima ta parola predstavlja svojevrsni stil života, ali i o zajednici kojoj hokej predstavlja sve. Kada je taj sport u pitanju spremni su da ostave etičke i moralne kodekse po strani, on ih ujedinjuje  i razdvaja, ali kada grad zatrese tragedija, na koju će stranu zajednica prevagnuti? Iako priča počinje tipično "bakmanovski" , ono što se ne sme zanemariti u govoru o njoj jeste ozbiljnost teme kojom se bavi - gde je autor savršeno opisao stvarnost u okvirima fikcije, otuda i moguća nelagoda oko ishoda romana. U svetu poput Medvedgrada, gde je tanka linija između predatora i plena, ograditi se protiv mišljenja mase znači samo jedno - potpuna destrukcija. Služeći se svojim ubojitim oružjem, metaforom, Bakman nam predstavlja odnose između ljudi koji su definicija arhetipova. Likovi će vam u potpunosti prirasti srcu i ostaće sa vama dugo nakon čitanja poslednje stranice. A dobra vest je ta što je ovo tek prvi deo iz istoimene trilogije.

 

Poslednja knjižara u Londonu, Madlin Martin 

Teme vezane za Drugi svetski rat svrstavam u one koje su ispunjene najstrašnijom dozom užasa. Stava sam da knjige koje obrađuju ovu problematiku ne mogu da vam se svide ili ne (a da su bazirane na istinitom događaju) već je pitanje toga da li vas materija interesuje. Kroz pisanu reč i knjige i dan-danas ostajemo svedoci najvećeg etničkog čišćenja u istoriji čovečanstva i zato hvala svakom autoru koji je dao svoj doprinos bilo posredstvom istorijske fikcije ili stvarnog dešavanja.

„Poslednja knjižara u Londonu" prati protagonistkinju Grejs Benet koja se 1939. godine, uoči rata, doseljava u London sa najboljom prijateljicom zbog nalaženja posla. Umesto vedrog i prijateljski nastrojenog Londona, dočekuju je improvizovani bunkeri i crne zavese na prozorima; umesto priželjkivanog Herodsa dobija radno mesto u oronuloj i prašnjavoj knjižari na Primrouz Hilu. Razočaranje za razočaranjem. Ali Grejs ni ne shvata koliko će joj se život promeniti i koliko će važnu ulogu odigrati. Iako je Drugi svetski rat okosnica romana, ovo je zapravo priča o tome koliku moć imaju knjige i kako su spasile sve(t). Napisan divnim, poetičnim i pitkim stilom, sa neizbežnom knedlom u grlu, ovo je autorkin omaž ljudima koji su preživeli. "Heroina" poslednje knjižare u Londonu, kako su je nazvali, Gejs je jedan mentalno stabilan, jak i požrtvovan ženski protagonista koji je poneo težinu dela na svojim plećima. Roman obiluje referencama na klasičnu književnost poput: Grofa Monte Krista, Rebeke, Velikih očekivanja, Midlmarč, Eme i slično. Ako volite da čitate o Drugom svetskom ratu, ujedno volite i knjige, onda je ovo pravi izbor za vas.

Sto godina Leni i Margo, Merijen Kronin

Kažu da ljudi sa razlogom uđu u vaš život i postanu deo istog. Da li postanu blagoslov ili lekcija, zavisi od perioda ali i od situacije. Neki vas nauče pameti i ostave gorak ukus u ustima, dok drugi svojom toplinom  ukažu na sve radosti života čak i kada se nalazite u situaciji da mislite da je to nemoguće. Zato Leni i Margo imaju jedna drugu, svoju oazu mira i sreće. Ovo je jedna od onih knjiga gde od prve stranice znate šta će se desiti, ali se svim silama nadate da to takvog ishoda pak neće doći. Reč je o sedamnaestogodišnjoj Leni Peterson, koja pati od neizlečive bolesti, a sama činjenica da je reč o tako mladoj osobi, koja bi, po svim pravilima, tek trebalo da krene da živi svoj život, čini ovu knjigu tako bolnom. U tim trenucima nemoći, okružena bolničkim svetlima i monotonom svakodnevnicom, Leni upoznaje osamdesettrogodišnju Margo, ni ne shvatajući  koliko će to novo "neobično" prijateljstvo promeniti smisao i jednog i drugog života. Ova knjiga vam se može učiniti kontradiktornom. Da se bavi tako razarajućom temom, a da vam osmeh na licu i toplina oko srca budu prisutni tokom čitanja zvuči kao nemoguća kombinacija. Ali je i te kako moguća. Leni i Margo su sivilo obrgljeno zrakom sunca koje se trudi da se probije i tu i ostane. Ako vam je potrebno da se dobro isplačete, ali i da stavite prst na čelo i da se zapitate koliko toga uzimate zdravo za gotovo, ovo je prava knjiga za vas. Stil pisanja je jako pitak i čitljiv, da se prosto davite u rečenicama ispunjenim humorom i životnim mudrostima.

Žig smrti, Kris Karter

Kako da prođe bez trilera? Ako se još uvek niste upoznali sa Kristom Karterom, morate odmah to da ispravite. Ni ne znate šta propuštate. Robet Hanter, inspektor losanđeleske policije, pronalazi telo mlade žene u šumi. Način ubistva odgovara profilu određenog serijskog ubice pod nazivom "Krstaš". Ali, to nije moguće, jer je Krstaš uhvaćen i pogubljen pre dve godine. Ili nije?! Maestralno, jezivo, morbidno i krvavo. Ako volite trilere sa serijskim ubicama od kojih vam se ledi krv u žilama, čitajte serijal Krisa Kartera gde je svaki deo bolji od prethodnog. Karterov stil pisanja je više takav da naginje ka psihološkoj strani likova - što je i logično ako se uzme u obzir njegova prošlost u oblasti kriminalističke psihologije. Takođe, „Žig smrti" je pravi pokazatelj da triler ne mora biti ispunjen napetošću kako bi odisao kvalitetom. Ono što doprinosi utisku jeste to što je autor svoje likove prikazao kao obične ljude, od krvi i mesa, emocionalno nestabilne s obzirom na mentalitet posla. Nakon što pročitate "Žig smrti" verujem da će vam, kao i meni, prva pomisao biti da želite još. I za kraj napomena - zbog slikovitih scena mučenja preporuka je da se ovo delo ne daje publici mlađoj od 18 godina, koja bi tek uplovila u svet trilera.
 

Ljubavna hipoteza, Ali Hejzelvud


I najlepše za kraj - ljubavni roman. Za preporuku ljubavnog romana sam izdvojila delo koje je izvazvalo izuzetno podeljena mišljenja, ali ja pripadam onoj drugoj strani - kojima se knjiga dopala. „Ljubavna hipoteza" je po svom izlasku doživela vrtoglavi uspeh na svim društvenim mrežama, a domaća javnost je sa nestrpljenjem čekala svoj prevod, a čak je i 2021. godine dobila Amazonovu nagradu za najbolji roman. "Ljubavna hipoteza" prati priču mlade doktorantkinje Olive koja se bavi ranim izučavanjem raka pankreasa, ispričanu iz njene perspektive. U pokušajima da ubedi najbolju drugaricu kako je prebolela bivšeg dečka, Oliva je primorana da poljubi prvu osobu koja joj se nađe na putu, a na njenu nesreću to je baš najozloglašeniji profesor na fakultetu, od kog studenti zaziru - Dr Adam Karlsen. Ovo je jedna vrlo slatka priča, koja se brzo čita i pogodna je da vas izbavi iz čitalačke krize. Osim toga, "Ljubavna hipoteza" savršeno kombinuje dva najpoznatija zapleta(tropes)  u savremenoj književnosti: "fake dating" i "grumpy/sunshine". Jedna od stvarih koje su mi se najviše dopale jeste upravo taj kontrast između Olivinog vedrog duha, i Adamove ozbiljnosti. Takođe, sem ljubavne priče, roman se u jednakoj meri bavi jednom ozbiljnom temom - položajem žena u akademskoj zajednici, i time koliko mizogini, seksitički muškarci sa trunkom moći mogu da utiču na njihovu karijeru. Ljubavna hipoteza" ima sve što se traži u jednom ljubavnom romanu: jedinstvenu priču, nesvakidašnje  likove koje krasi humor i savršena hemija između njih kao i važnost prijateljstva.

***
Naslovna fotografija:@olenasbookshelf

SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.

SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.

U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.



Šta je SoMo Borac i zašto je važan?  

SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.

Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.

Foto: @somoborac

Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.

Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.



Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture  

Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.

Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.

Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.

U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.








Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.

Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…

• članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,

• prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,

• najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,

• na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,

• +14,92% u interakcijama publike,

• te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja  na društvenim mrežama.

Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.

Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.

Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji. 

Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.







Ko su finalisti SoMo Borca 2025?  

Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.

Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca. 




Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.

Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.

Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.

Vidimo se u Zagrebu.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba arhiva