TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 5.6.2026.
Kada smo prvi put pratili Sarajevo Photography Festival, bilo je jasno da grad dobija događaj koji ima potencijal da fotografiju stavi u centar kulturnih razgovora. Pet godina kasnije, taj potencijal prerastao je u međunarodno prepoznatu platformu koja u Sarajevo dovodi autore, kustose, izdavače, umjetnike i fotografe iz cijelog svijeta.
Sinoć je u Narodnom pozorištu Sarajevo održana ceremonija proglašenja pobjednika petog izdanja festivala, a među partnerima koji su učestvovali u dodjeli nagrada bio je i Bonjour.ba. Naša glavna urednica Emina Smaka uručila je nagradu u kategoriji modne fotografije, potvrđujući dugogodišnju saradnju s festivalom koji iz godine u godinu raste zajedno sa zajednicom koja ga prati.
Osim proglašenja pobjednika, večer je bila i prilika da se još jednom podsjetimo koliko fotografija može biti snažan alat za dokumentovanje, propitivanje i razumijevanje svijeta oko nas. U nastavku donosimo pregled autora i radova koji su obilježili ovogodišnje izdanje festivala.
Najveće priznanje ovogodišnjeg Sarajevo Photography Festivala pripalo je ukrajinskoj fotografkinji Anyi Tsaruk, koja živi i radi u Berlinu. Osim što je osvojila Grand Prix i novčanu nagradu od 2.000 eura, Tsaruk je postala i prva žena koja je u petogodišnjoj historiji festivala ponijela ovu titulu.
Istovremeno je odnijela pobjedu i u kategoriji dokumentarne fotografije, dok su drugo i treće mjesto osvojili Nicola Muirhead sa Bermuda i Umberto Diecinove iz Italije. Posebno priznanje u ovoj kategoriji pripalo je Valentini Sinis. 
U kategoriji modne fotografije nagradu je osvojila Solène Richard iz Francuske, dok su drugo i treće mjesto pripali Emmanuelu Annoru Sarfu iz Gane i Liz Miller Kovacs iz Sjedinjenih Američkih Država.
Posebno priznanje dobila je Olga Zaverženec.
U kategoriji portreta laureatkinja je Angelica Collin iz SAD-a, ispred Marcosa Azulaya iz Argentine, dok je treće mjesto osvojio bosanskohercegovački fotograf Vedad Divović. U kategoriji Life pobjedu je odnio Mitar Simikić iz Bosne i Hercegovine, dok su među nagrađenima bili i Sabrina Losso te Yasser Alaa Mobarak. Žiri je dodijelio i posebno priznanje Dejanu Mijoviću iz Slovenije.
Pejzažna fotografija ove godine pripala je Xiaopingu Linu iz Kine, dok je u kategoriji Event prvo mjesto osvojio Giancarlo Pagetti iz Italije. Među nagrađenima našli su se i autori iz Turske, Njemačke, Grčke i Sjedinjenih Američkih Država, potvrđujući međunarodni karakter festivala koji iz godine u godinu privlači sve veći broj prijava iz različitih dijelova svijeta.
Nakon dodjele nagrada otvorena je i izložba finalista i pobjednika u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Postavka okuplja najuspješnije radove inspirisane ovogodišnjom temom "Under Pressure", koja istražuje političke, društvene, emocionalne i tehnološke pritiske kao jedno od dominantnih iskustava savremenog života.
Foto: Monika Andrić, Amina Alađuz
Program festivala ove godine dodatno su obogatili projekti poput izložbe Danis Tanović "25 Years of No Man's Land", izložbe "Carmina, Carlota: Retail Ritual" španske umjetnice Carlota Guerrero te projekta "Home of the Perpetually Lost" fotografa Vedad Divović . Upravo kroz ovakve programe festival nastavlja razvijati prostor za dijalog između fotografije, umjetnosti i društva, potvrđujući svoju poziciju jednog od najznačajnijih kulturnih događaja u regiji.
Festival traje do 7. juna, a pobjednici i finalisti ostaju u Sarajevu tokom trajanja programa, pružajući publici priliku da njihove radove vidi iz prve ruke i upozna autore koji danas oblikuju savremenu fotografsku scenu.
TEKST: Ada Ćeremida
Na Bonjour.ba već godinama pratimo umjetnički razvoj Hanne Dujmović, od novih slikarskih ciklusa do projekata koji iz izložbe u izložbu pomjeraju granice načina na koji doživljavamo umjetnost. Zato nas nije iznenadilo što je njena nova samostalna izložba "Svijet ispod koraka" otišla korak dalje i galerijski prostor pretvorila u iskustvo koje uključuje dodir, miris, zvuk i kretanje.
Umjesto da budete samo posmatrač, ovdje postajete dio rada. Nakon otvaranja razgovarali smo s Hannom Dujmović o tome kako je nastala ova ideja, zašto je važno pogled spustiti prema zemlji i šta želi da posjetitelji ponesu sa sobom kada izađu iz galerije.
Samostalna izložba "Svijet ispod koraka" predstavlja spoj slikarstva, prostorne instalacije i performansa u kojem publika nije samo posmatrač nego ravnopravan učesnik umjetničkog procesa.
Izložba posjetiocima pruža priliku da dožive jedno od onih umjetničkih iskustava koja se ne pamte samo po onome što smo vidjeli, nego i po onome što smo osjetili.
Kroz simboliku prirode, taktilne elemente, mirise i pažljivo oblikovan ambijent, Hanna Dujmović poziva nas da usporimo i obratimo pažnju na svijet koji se svakodnevno nalazi ispod naših stopala.
Izložba ostaje otvorena do 14. jula, u Galeriji savremenih umjetnosti Aleksić u Kragujevcu. 
Na pitanje šta danas najlakše previdimo u odnosu prema prirodi, Hanna kaže da problem nije samo u tome što zanemarujemo okoliš, nego što zaboravljamo vlastito mjesto unutar njega. Zato i sam naslov izložbe usmjerava pogled prema onome što se nalazi ispod naših stopala, prema nevidljivim mikroekosistemima koje svakodnevno prelazimo ne razmišljajući o njima.
Kako nam Hanna kaže: ‘’Mislim da danas najlakše previdimo činjenicu da smo i sami dio prirode, te koliko smo zapravo mali u odnosu na njenu moć. Ponašamo se kao da stojimo iznad nje, kao da je ona samo kulisa kroz koju prolazimo, a ne sistem koji nas održava u životu.
Pogled nam je stalno usmjeren prema horizontu, ekranima i obavezama, dok gotovo nikada ne spuštamo pogled prema zemlji koja nas nosi. Upravo ispod naših koraka odvijaju se čitavi svjetovi, sitni organizmi, biljke i procesi bez kojih ne bismo mogli postojati. Kada izgubimo svijest o tome, gubimo i dio svijesti o sebi.
Inspiracija za ovu izložbu nastala je zapravo tokom jedne od mnogih vožnji na relaciji Sarajevo - Beograd, gdje je moj pogled umjesto asfalta i ustaljenih prizora, krenuo da fokusira predivne promjene i buđenje prirode u rano proljeće. Ti trenuci su me doveli do pitanja, a šta ako vrlo skoro sođe vrijeme u kojem više nema prirode kakvu danas poznajemo…
Tu su se otvorili dijalozi između mene i slikarskih platana koja su pored priča koje nose i zapisi prirode nama znane u ovom vremenu.''
Jedan od najzanimljivijih trenutaka otvaranja bio je poziv posjetiteljima da kroz postavku prođu bosonogi.
Hanna objašnjava da to nije bio performans radi efekta, nego način da se priroda doživi cijelim tijelom:
‘’Željela sam da tijelo zapamti ono što um često zaboravlja. Hodanje bosim stopalima kroz zemlju, mahovinu, kamenje i prirodne materijale nije bilo zamišljeno kao performans, nego kao podsjetnik. Kada osjetimo različite teksture pod stopalima, usporimo i postanemo prisutni. U tom trenutku prirodu više ne posmatramo samo očima, nego je doživljavamo cijelim bićem. Voljela bih da su posjetitelji iz galerije ponijeli upravo taj osjećaj povezanosti osjećaj da pripadamo zemlji jednako koliko ona pripada nama.
Pored osjećaja pod stoplima, cijela galerija je mirisala na svježu poljsku lavandu što je vjerujem upotpunilo dojam. Želim da moje izložbe budu iskustva koja će živjeti u nekome, barem neko vrijeme.''
Hanna smatra da savremena umjetnost može ostaviti snažniji trag kada angažuje više čula odjednom. Njene slike, kaže, oduvijek traže aktivnog posmatrača, a ovaj projekat bio je prilika da taj odnos dodatno produbi kroz zvuk, miris, dodir i prostor. 
Priznaje da realizacija nije bila jednostavna, posebno zato što je od publike zahtijevala izlazak iz zone komfora i potpuno prepuštanje konceptu.
‘’Moje slike su pune simbola i uvijek traže aktivnog posmatrača. Iz izložbe u izložbu, kako moj izražaj sazrijeva, želim otići korak dalje i omogućiti da se izložba ne doživljava samo pogledom.
Smatram da umjetnost ostavlja mnogo dublji trag kada aktivira više osjetila istovremeno. Mirisi, zvukovi, dodir i prostor mogu probuditi uspomene i emocije koje slika sama ponekad ne može, pogotovo kod novih generacija koje su navikle na intenzivne istovremene podražaje.
Sama ideja je bila jako teška za realizaciju, pogotovo zbog činjenice da su mnogi poajetitelji/ke morali izaći iz svoje zone komfora i prepustiti se konceptu da ih uvuče u doživljaj.
Svakako ništa od ovog ne bi bilo moguće bez stručnog i profesionalnog tima galerije Aleksić koji predvodi galerista i jedan od najvećih kolekcionara savremene umjetnosti Dejan Aleksić, koji uvijek ispune moje vizije i nadmaše očekivanja.''
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
