TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 2.9.2026.
Kada obnavljate kuću iza koje stoji arhitekta iz kruga Franka Lloyda Wrighta, najveći izazov vjerovatno nije odlučiti šta dodati, nego prepoznati šta se ni pod kojim uslovima ne smije izgubiti.
Hafif House u kalifornijskom Pomona Valleyju na prvi pogled ima sve ono što očekujemo od ozbiljne mid-century arhitekture: drvo, kamen, velike staklene površine i gotovo neprimjetnu granicu između kuće i pejzaža. Međutim, onda u kadar uđu ljubičasta sofa, prugasti tekstili, ružičasti naslonjači, vitraji i prozori koji izgledaju kao da su nacrtani rukom i cijela priča postaje mnogo zanimljivija.
Originalnu kuću projektovao je Foster Rhodes Jackson, arhitekta koji je sredinom 20. stoljeća boravio u Taliesin Westu i učio unutar arhitektonskog svijeta Franka Lloyda Wrighta. Nakon što je nekretnina godinama propadala, novi vlasnik ju je kupio 2019. godine, a Bestor Architecture dobio je zadatak da sačuva njen originalni karakter i istovremeno je prilagodi novom porodičnom životu. Za interijere su se projektu pridružili Jazmyne Crunk i Zeb Knudsen, prijatelji i dizajnerski partneri koji od 2020. vode studio Zeb & Crunk.
Hafif House danas izgleda kao da je nastavio evoluirati baš onako kako bi vjerovatno i ranije: kroz arhitekturu, zanat, umjetnost i nekoliko vrlo hrabrih odluka s bojom. 
Jacksonova arhitektura bila je zasnovana na organskom modernizmu i ideji da kuća nije odvojena od svog terena. Masivni zidovi od kamena i betona prelaze iz eksterijera u unutrašnjost, drvene površine obavijaju zidove i stropove, dok veliki prozori, atriji, terase i krovni otvori prirodu gotovo uvlače u prostor. Ta veza između unutra i vani postala jedna od stvari koje je Bestor Architecture želio sačuvati.
Originalni volumen od približno 7.000 kvadratnih stopa proširen je za još oko 3.000, ali nove prostorije projektovane su kao nastavak postojećeg arhitektonskog jezika. Dodani su novi dijelovi kuće, kuhinja i pool deck , reorganizovana je komunikacija, a novi zaobljeni i kružni prozori uvedeni su kao savremena interpretacija organskih formi koje su već bile prisutne u Jacksonovom radu. Kada gledate fotografije, granica između starog i novog gotovo se gubi, što je vjerovatno najbolji kompliment jednoj ovakvoj intervenciji. 
Uz toliko kamena i drveta bilo bi vrlo jednostavno urediti Hafif House u očekivanoj paleti bež, smeđih i krem tonova. Zeb & Crunk krenuli su u potpuno suprotnom smjeru.
Postojeća arhitektura nosila je snažne crvene i žute tonove karakteristične za Wrightovu paletu , dok je želja vlasnice bila unijeti nešto mekšu i razigraniju energiju. Tako se između drvenih obloga i grubog kamena pojavljuju lavanda, mauve, koraljna, ružičasta, narandžasta i plava. Crunk i Knudsen boju pritom ne koriste kao jedan statement moment, nego je ponavljaju kroz sofe, tepihe, zavjese, jastuke i male komade namještaja dok cijela kuća ne počne djelovati povezano.
To se posebno dobro vidi u prostorijama u kojima se intenzivan tekstil susreće s teškom arhitekturom. Duboka ljubičasta ugaona sofa stoji direktno uz grubi kameni zid, prugasti daybed ispod kosih prozora kombinuje ružičastu, narandžastu i plavu, dok spavaće sobe odlaze u mekše varijacije terakote, smeđe i dusty pink tonova. Arhitektura ostaje ozbiljna, ali život unutar nje više nije. 
Jedan od važnijih zadataka interijera bio je napraviti kontrapunkt količini kamena, betona i drveta. Zato gotovo sve što dodirujete izgleda mekano: duboke sofe, tapacirane klupe, mohair, vuneni tepisi i jastuci složeni u nekoliko različitih tekstura.
Dizajneri su i sami naglasili da vlasnica nije željela prostor u kojem je bilo šta previše dragocjeno. Namještaj je morao izdržati svakodnevni život, pa su raskošni tekstili i kolekcionarski komadi kombinovani s izrazito udobnim sjedenjem. U dnevnom boravku jedan od vizuelnih centara postaje i tepih Christopher Farr, izrađen posebno za projekt, koji svojim uzorkom gotovo spaja arhitekturu i cijelu paletu interijera.
Uz savremene komade nalaze se vintage Mario Bellini stolice, Arne Norell lounge chair, namještaj Pieta Heina i Arnea Jacobsena, Akari rasvjeta Isamua Noguchija i komadi koji pripadaju potpuno različitim decenijama. 
Jedan od najljepših dijelova obnove jeste činjenica da Bestor Architecture nije gledao samo glavnu konstrukciju. Sačuvani su i elementi koji su kroz godine postali dio identiteta kuće.
Među njima je spiralno stepenište čiju je izvedbu tokom 1980-ih nadgledao legendarni kalifornijski woodworker Sam Maloof. Originalni vitraji i lampe umjetnika Mikea Hilla pažljivo su uklonjeni, restaurirani i ponovo raspoređeni kroz kuću, pa se danas pojavljuju u kupatilu, hodnicima i stropu nove trpezarije. Umjesto muzejske restauracije, ti detalji sada žive unutar potpuno novih kompozicija.
Posebno je zanimljivo kako vitraji mijenjaju prostor tokom dana. Plava, žuta i crvena svjetlost padaju preko kamenih zidova i poda, dok zaobljeni drveni okviri prozora dodatno naglašavaju ono što ovu kuću odvaja od mnogo strožijih verzija mid-century modernizma. 
Hafif House je dobar podsjetnik da boja ne mora biti završni dekorativni sloj prostora. Kada je dovoljno dosljedno korištena, može određivati zone, voditi pogled i napraviti hijerarhiju gotovo jednako jasno kao zid ili promjena materijala.
Ružičasti i bordo tonovi okupljaju spavaće i intimnije zone, narandžasta se vraća na ugrađenim klupama, plava se pojavljuje uz kamene površine, a pruge prolaze od tapaciranog namještaja do tepiha. Sve je dovoljno povezano da djeluje namjerno, ali nikada toliko koordinirano da kuća izgubi spontanost.
Možda je upravo to najbolji dio cijelog projekta. Arhitektura stara nekoliko decenija nije dobila novu ličnost. Dobila je još jedan sloj vlastite. 
TEKST: Ada Ćeremida
Sarajevo privlači sve više gostiju iz svijeta, a mi smo kroz Bonjour.DESIGN otkrivali apartmane koji pokazuju da je i mjesto na kojem odsjedate važan dio iskustva grada.
U Sarajevo se dolazi zbog historije, hrane, arhitekture, pogleda, ali i onog osjećaja grada koji je teško objasniti nekome ko ga još nije posjetio. Međutim, način na koji posjetioci doživljavaju Sarajevo sve se više oblikuje i unutar četiri zida apartmana u kojem odsjedaju.
A da interes za grad raste, pokazuju i brojke. Prema službenim podacima Kantona Sarajevo, u prvih šest mjeseci 2026. godine zabilježen je 348.531 dolazak i 674.518 noćenja, pri čemu su strani turisti činili 82,5% ukupnog broja dolazaka.
To je mnogo ljudi koji, između šetnje Baščaršijom, obilaska muzeja i prve jutarnje kafe, traže i mjesto na kojem će se osjećati ugodno. Za jedne je to stan s pogledom na sarajevske krovove, za druge savremeni minimalizam, a nekima je najljepši dio putovanja boravak u prostoru koji čuva dio arhitektonske prošlosti grada.
I tu dolazimo do nama zanimljivog dijela priče: interijera. 
Kroz Bonjour.DESIGN smo već imali priliku zaviriti u niz sarajevskih stanova i apartmana koji su nas privukli svojim uređenjem. Neki su nas osvojili načinom na koji su spojili staro i novo, drugi pametnim rješenjima na maloj kvadraturi, a treći detaljima koji bi sasvim lijepo funkcionisali i na stranicama internacionalnih dizajnerskih magazina.
Zanimljivo je posmatrati koliko različitih interpretacija Sarajeva može stati u jedan apartman. Negdje su to visoki stropovi, parket i restaurirani komadi namještaja, a negdje savremena rasvjeta, izražajne boje i pažljivo planiran raspored.
Zato smo se vratili našim prethodnim DESIGN pričama i izdvojili šest smještaja koji su nam ostali u pamćenju. Ne donosimo klasičan vodič kroz Airbnb ponudu niti listu zasnovanu na ocjenama gostiju. Ovo je naš mali izbor sarajevskih interijera koje vrijedi upoznati zbog dizajna. Možda vas inspirišu za naredni city break, a možda pronađete i ideju za vlastiti dom. 
Ako volite interijere koji imaju karakter, ovaj stan na Titovoj ulici mogao bi vam biti favorit. Visoki plafoni, profilisani bijeli zidovi i klasična stolarija stvaraju gotovo galerijsku pozadinu za umjetnost, orijentalne tepihe i upečatljive lustere. Posebno nam je zanimljivo kako maksimalizam ovdje funkcioniše bez vizuelnog haosa, zahvaljujući mirnoj arhitektonskoj osnovi i neutralnijim većim komadima namještaja. Čak i kuhinja ima vlastiti mali bistro kutak uz prozor, s klupom i plavim jastucima, zbog kojeg bismo jutarnju kafu vrlo rado popili baš tu. 
Foto: Airbnb
Kod Tržnice, u potkrovlju austrougarske zgrade, pronašli smo stan koji spaja bijelu ciglu, izložene drvene grede i savremeni namještaj. Na prvi pogled dominiraju svijetli tonovi, prirodno drvo i minimalistička estetika, ali spavaća soba donosi potpuno neočekivan dizajnerski potez. Zid i dio plafona oblikovani su klasičnim okvirima koji podsjećaju na vrata, čime nastaje gotovo scenografski efekt. Nama je ovo jedan od boljih primjera kako arhitektonska intervencija može zamijeniti klasičnu dekoraciju i postati najzanimljiviji element cijelog stana. 
Foto: Airbnb
Izvana mala kućica u jednoj od mirnijih ulica Marijin Dvora, a iznutra potpuno drugačija priča. Ovaj renovirani dvoetažni stan koristi visinu prostora kako bi odvojio dnevne i privatne funkcije, a otvoreno stepenište od drveta i metala postaje njegov centralni arhitektonski element. Izložena cigla, drveni podovi i neutralan namještaj daju mu pomalo industrijski, ali topao karakter. Nama je posebno zanimljivo što interijer nije pokušao sakriti historiju objekta, nego ju je pretvorio u jedan od svojih najvećih aduta.
Foto: Airbnb
U Bolničkoj ulici, nedaleko od centra Sarajeva, nalazi se penthouse koji pokazuje da savremeni luksuz ne mora podrazumijevati mramor na svakoj površini i previše dekoracije. Na 90 m² dnevni boravak, kuhinja i trpezarija povezani su u otvorenu cjelinu, uz tamne drvene podove, sive tonove i namještaj jednostavnih linija. Zanimljivo je i kako velika sofa, niski stolić i otvorena polica organizuju dnevnu zonu bez dodatnih pregrada. Ovo je interijer koji bismo izdvojili za sve koji vole odmjerene materijale, funkcionalnost i savremeni gradski stil. 
Foto: Airbnb
Ako ste ikada pomislili da u maloj kuhinji nema mjesta za boje, ovaj stan u Starom Gradu mogao bi vas razuvjeriti. Kuhinjski elementi u toploj sivoj nijansi, otvorene drvene police, retro frižider i upečatljiva bordo komoda čine kombinaciju koja je istovremeno praktična i vizuelno zanimljiva. Umjesto klasičnih gornjih ormarića, police rasterećuju zid i ostavljaju prostor za posuđe i dekoraciju, dok okrugli trpezarijski sto povezuje kuhinju s ostatkom dnevne zone. Upravo takva rješenja volimo pronalaziti jer nude ideje koje se mogu primijeniti i u mnogo manjoj kvadraturi od prosječnog gradskog stana.
Foto: Airbnb
Za kraj smo ostavili još jedno potkrovlje, ali s potpuno drugačijim dizajnerskim pristupom. Ovaj stan na Marijin Dvoru oslanja se na svijetlu paletu, čiste linije i pametno projektovan namještaj koji prati nagibe krova. Posebno vrijedi pogledati kuhinju čiji su gornji elementi prilagođeni kosinama, kao i ugradbene ormare koji koriste dijelove prostora koji bi inače mogli ostati neiskorišteni. Krovni prozori donose prirodnu svjetlost i pogled na sarajevske krovove, pa je i sama arhitektura grada postala dio atmosfere interijera. 
Foto: Airbnb
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
