TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 5.3.2026.
Prva kuća iz Wrightovog eksperimentalnog Usonian Automatic sistema upravo je stavljena na prodaju i pokazuje koliko radikalan modernizam može biti intiman.
Frank Lloyd Wright je američki arhitekt koji je definisao organsku arhitekturu i transformisao modernizam u nešto toplije, humanije i prostorno radikalnije, tokom pedesetih godina ulazi u fazu eksperimenta.
U potrazi za pristupačnijim modelom moderne arhitekture, razvija Usonian Automatic sistem, modularnu metodu gradnje od betonskih blokova koja spaja racionalnost i ekspresiju.
Jedna od prvih i najvažnijih realizacija tog sistema, Benjamin Adelman House u Phoenixu, upravo je izašla na tržište po cijeni od 4,95 miliona dolara i podsjetila nas zašto Wright nikada nije bio samo arhitekt, već autor prostora.
Projektovana 1951. godine u Phoenixu, Arizoni, kuća Benjamin Adelman predstavlja prvi primjer Wrightovog Usonian Automatic sistema. Ova eksperimentalna metoda gradnje zasnivala se na modularnim betonskim blokovima koji su omogućavali fleksibilnost, ekonomičnost i arhitektonsku ekspresiju bez potrebe za konvencionalnim konstrukcijskim sistemima.
Kuća ima 4 spavaće sobe, 4 kupatila i jednu gostinjsku toaletu, prostire se na 424 m². Kada je objavljena vijest o prodaji, podsjetili smo se koliko je ovaj projekt važan ne samo kao nekretnina, već kao arhitektonski manifest.
Brutalizam koji je zapravo topao
Na prvi pogled, repetitivna mreža betonskih blokova i izraženi plafonski raster djeluju gotovo brutalistički. Međutim, Wrightova interpretacija materijala nikada nije hladna.
Tekstura blokova hvata svjetlo, stvara duboke sjene i daje prostoru taktilnost. Modularni plafoni formiraju ritmičku strukturu koja djeluje skulpturalno, ali istovremeno disciplinovano. Ovdje beton nije industrijski statement, on je konstruktivni ornament.
Crveni akcenti kao arhitektonska dramaturgija
Karakteristični crveni okviri prozora i vrata unose snažan grafički kontrast u inače neutralnu paletu kao prostorni marker. Crvena naglašava ulaze, povezuje interijer s eksterijerom i pojačava osjećaj horizontalnosti.
U kombinaciji s geometrijskom preciznošću blokova, nastaje vizuelni dijalog između stroge strukture i emotivne boje. Wright je ovdje svjesno koristio boju kao arhitektonski alat.
Unutrašnji prostori se ne odvajaju od konstruktivnog sistema nego ga slijede. Ugrađene police, radne niše, modularni detalji i niski horizontalni elementi naglašavaju logiku blokovske gradnje. Kuhinja sa drvenim frontama i čeličnim aparatima pokazuje balans između funkcionalnosti i topline materijala.
Dnevni boravak sa zelenim kožnim foteljama i snažnim umjetničkim radovima ne djeluje stilizirano, već organski uklopljeno u strukturu kuće. Sve je dio iste mreže.
Eksterijer kao intimni pejzaž
Tipično za Wrightovu filozofiju, granica između unutrašnjeg i vanjskog prostora je gotovo nevidljiva. Veliki crveno uokvireni prozori kadriraju vrt poput slike, dok dvorište s kaktusima, palmama i niskim zelenim travnjacima djeluje kao produžetak dnevnog boravka.
Arhitektura ne dominira pejzažom ona s njim pregovara.
Usonian Automatic sistem možda nije postao masovni model stanovanja, ali je ostao jedan od najradikalnijih pokušaja da se modernizam demokratizuje.
Danas, više od sedam decenija kasnije, ova kuća i dalje izgleda futuristički što je možda najbolji dokaz da je Wright projektovao ispred svog vremena.
TEKST: Emina Smaka
Bonjour.DESIGN je konačno tu!
Huh! Sada kada smo najvažniju stvar izgovorili naglas (i odahnuli još glasnije), možemo ispričati priču koja je danas predstavljena vama.
Naime, postoji nekoliko ključnih momenata u razvoju medija, a jedan od njih je i otvaranje novog uredničkog prostora. Prostora s jasnim fokusom, posebnim ritmom i precizno postavljenim kriterijima.
Bonjour.ba, kao kuća, je došao do tog ključnog trenutka. Kako već godinama pričamo o trendovima, tumačimo ih i postavljamo u širi kontekst, kontinusano osluškujemo publiku, ali i promjene u društvu i industriji, postalo nam je jasno da je došlo vrijeme za novi, dodatni prostor.
Vođeni uvjerenjem da arhitektura, interijer i dizajn zaslužuju više od povremenog prostora unutar lifestyle okvira, odlučili smo otvoriti novu platformu, mjesto koje će biti jednako relevantno publici i osobama iz struke. Gdje autori imaju priliku govoriti o idejama, konceptima i odlukama koje stoje iza realizacije.
Bonjour.DESIGN
Dakle, Bonjour.DESIGN je nova platforma Bonjour.ba posvećena arhitekturi, dizajnu i interijeru. Želja nam je da to bude platforma koju ćemo svi, mi iz Bonjour.ba i vi koji čitate, zvati svojom. Ona to stvarno jeste, mjesto na kojem se o prostoru govori stručno, promišljeno i kontekstualno: kroz projekte, autore, procese i ideje koje ih oblikuju.
Zato će svi sadržaji na platformi Bonjour.DESIGN biti kurirani, istraženi i napisani s poštovanjem prema struci, ali i prema čitatelju koji želi razumjeti zašto je neki prostor takav kakav jeste.
Poseban fokus platforme Bonjour.DESIGN usmjeren je na:
A sve to ćemo pričati kroz 4 rubrike: Arhitektura, Interijer, Produkt dizajn i Shopping.
Šta možete čitati već danas na Bonjour.DESIGN?
Da bismo pokazali da zaista mislimo i radimo sve ove fantastične stvari koje smo iznad naveli, odlučili smo vam odmah na početku predstaviti platformu kao sinonim zajednice, dobrih ideja i savremenih priča.
Našu zajednicu gradimo od početka, lokalno, baš kao i oni… Pričali smo s dizajnerima tri posebna bosanskohercegovačka brenda: GAZZDA , Zanat , Artisan.
Samo ćemo ostaviti citat gospodina Saliha:,, … prepoznatljiv nukleus bosanskohercegovačke proizvodnje namještaja zasnovan na originalnim dizajnerskim konceptima u kompanijama Artisan iz Tešnja, Rukotvorine Zanat iz Konjica te sarajevskom brendu GAZZDA, koji su na svojevrstan način utrli put BiH dizajnu na evropsku scenu… ''.
Razgovarali smo i s profesorima, arhitektima i produkt dizajnerima koji godinama oblikuju generacije mladih autora. Imali smo čast razgovarati s doktorica nauka, redovnom profesoricom, šeficom katedre za arhitektonsko projektovanje Ninom Ugljen – Ademović.
S Arhitektonskog fakulteta prošetali smo gradom do kultne siluete Sarajeva, Akademije likovnih umjetnosti te razgovarali s kreativnom direktoricom, profesoricom dizajna Natašom Perković . Odlučili smo razgovarati o kreativnosti i šta za istu znači period pauze.
Iz Banjaluke nam se javila vlasnica Studija Prole, arhitektica Svjetlana Prole . Svjetlana je neko s kim smo već razgovarali o interijeru i modi, a ovaj put nas provodi kroz svoj novi projekat, restoran So. A tu je i priča o tkaninama, prvi put u Bosni i Hercegovini dizajnirane tkanine s autorskim potpisom Nedžla Potogija Architects Studio .
Posebno nam je drag razgovor „Tri mlada umjetnika: Generacija koja već oblikuje prostor Sarajeva“, posvećen autorima čiji rad već sada mijenja vizuelni identitet grada. Upoznajte Merjem, Tajru i Samira !
Ponosni smo i uzbuđeni (osjetite da smo uzbuđeni?) što uvijek dajemo pažnju domaćim pričama i projektima koji nastaju u našem neposrednom kontekstu. Istovremeno, oduševljeni smo što Bonjour.DESIGN otvaramo i razgovorom s dobro poznatim, svjetskim imenom dizajna: Karim Rashid .
Prije nego što kliknete na linkove za ove sjajne priče, ostanite s nama još kratko.
Bonjour.DESIGN nije zamišljen kao izdvojeni svijet, već kao logično proširenje Bonjour.ba identiteta. Vizuelno prepoznatljiv, urednički disciplinovan i dovoljno otvoren da prati savremene arhitektonske i dizajnerske prakse, bez gubitka integriteta.
Bonjour.DESIGN danas postaje nova platforma na Bonjour.ba.
Cijeli Bonjour.ba tim se raduje svemu što će Bonjour.DESIGN tek postati. Čitanjima koja će trajati duže od jednog skrola, prostorima kojima ćemo se vraćati i pričama koje imaju smisla i nakon prvog pogleda.
Ovo je novo mjesto unutar naše kuće, stvoreno s pažnjom, radoznalošću i istom ljubavlju koju dijelimo s vama sve ove godine na Bonjour.ba.
Bienvenue sur Bonjour.DESIGN !
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
