TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 22.10.2026.
Sarajevo privlači sve više gostiju iz svijeta, a mi smo kroz Bonjour.DESIGN otkrivali apartmane koji pokazuju da je i mjesto na kojem odsjedate važan dio iskustva grada.
U Sarajevo se dolazi zbog historije, hrane, arhitekture, pogleda, ali i onog osjećaja grada koji je teško objasniti nekome ko ga još nije posjetio. Međutim, način na koji posjetioci doživljavaju Sarajevo sve se više oblikuje i unutar četiri zida apartmana u kojem odsjedaju.
A da interes za grad raste, pokazuju i brojke. Prema službenim podacima Kantona Sarajevo, u prvih šest mjeseci 2026. godine zabilježen je 348.531 dolazak i 674.518 noćenja, pri čemu su strani turisti činili 82,5% ukupnog broja dolazaka.
To je mnogo ljudi koji, između šetnje Baščaršijom, obilaska muzeja i prve jutarnje kafe, traže i mjesto na kojem će se osjećati ugodno. Za jedne je to stan s pogledom na sarajevske krovove, za druge savremeni minimalizam, a nekima je najljepši dio putovanja boravak u prostoru koji čuva dio arhitektonske prošlosti grada.
I tu dolazimo do nama zanimljivog dijela priče: interijera. 
Kroz Bonjour.DESIGN smo već imali priliku zaviriti u niz sarajevskih stanova i apartmana koji su nas privukli svojim uređenjem. Neki su nas osvojili načinom na koji su spojili staro i novo, drugi pametnim rješenjima na maloj kvadraturi, a treći detaljima koji bi sasvim lijepo funkcionisali i na stranicama internacionalnih dizajnerskih magazina.
Zanimljivo je posmatrati koliko različitih interpretacija Sarajeva može stati u jedan apartman. Negdje su to visoki stropovi, parket i restaurirani komadi namještaja, a negdje savremena rasvjeta, izražajne boje i pažljivo planiran raspored.
Zato smo se vratili našim prethodnim DESIGN pričama i izdvojili šest smještaja koji su nam ostali u pamćenju. Ne donosimo klasičan vodič kroz Airbnb ponudu niti listu zasnovanu na ocjenama gostiju. Ovo je naš mali izbor sarajevskih interijera koje vrijedi upoznati zbog dizajna. Možda vas inspirišu za naredni city break, a možda pronađete i ideju za vlastiti dom. 
Ako volite interijere koji imaju karakter, ovaj stan na Titovoj ulici mogao bi vam biti favorit. Visoki plafoni, profilisani bijeli zidovi i klasična stolarija stvaraju gotovo galerijsku pozadinu za umjetnost, orijentalne tepihe i upečatljive lustere. Posebno nam je zanimljivo kako maksimalizam ovdje funkcioniše bez vizuelnog haosa, zahvaljujući mirnoj arhitektonskoj osnovi i neutralnijim većim komadima namještaja. Čak i kuhinja ima vlastiti mali bistro kutak uz prozor, s klupom i plavim jastucima, zbog kojeg bismo jutarnju kafu vrlo rado popili baš tu. 
Foto: Airbnb
Kod Tržnice, u potkrovlju austrougarske zgrade, pronašli smo stan koji spaja bijelu ciglu, izložene drvene grede i savremeni namještaj. Na prvi pogled dominiraju svijetli tonovi, prirodno drvo i minimalistička estetika, ali spavaća soba donosi potpuno neočekivan dizajnerski potez. Zid i dio plafona oblikovani su klasičnim okvirima koji podsjećaju na vrata, čime nastaje gotovo scenografski efekt. Nama je ovo jedan od boljih primjera kako arhitektonska intervencija može zamijeniti klasičnu dekoraciju i postati najzanimljiviji element cijelog stana. 
Foto: Airbnb
Izvana mala kućica u jednoj od mirnijih ulica Marijin Dvora, a iznutra potpuno drugačija priča. Ovaj renovirani dvoetažni stan koristi visinu prostora kako bi odvojio dnevne i privatne funkcije, a otvoreno stepenište od drveta i metala postaje njegov centralni arhitektonski element. Izložena cigla, drveni podovi i neutralan namještaj daju mu pomalo industrijski, ali topao karakter. Nama je posebno zanimljivo što interijer nije pokušao sakriti historiju objekta, nego ju je pretvorio u jedan od svojih najvećih aduta.
Foto: Airbnb
U Bolničkoj ulici, nedaleko od centra Sarajeva, nalazi se penthouse koji pokazuje da savremeni luksuz ne mora podrazumijevati mramor na svakoj površini i previše dekoracije. Na 90 m² dnevni boravak, kuhinja i trpezarija povezani su u otvorenu cjelinu, uz tamne drvene podove, sive tonove i namještaj jednostavnih linija. Zanimljivo je i kako velika sofa, niski stolić i otvorena polica organizuju dnevnu zonu bez dodatnih pregrada. Ovo je interijer koji bismo izdvojili za sve koji vole odmjerene materijale, funkcionalnost i savremeni gradski stil. 
Foto: Airbnb
Ako ste ikada pomislili da u maloj kuhinji nema mjesta za boje, ovaj stan u Starom Gradu mogao bi vas razuvjeriti. Kuhinjski elementi u toploj sivoj nijansi, otvorene drvene police, retro frižider i upečatljiva bordo komoda čine kombinaciju koja je istovremeno praktična i vizuelno zanimljiva. Umjesto klasičnih gornjih ormarića, police rasterećuju zid i ostavljaju prostor za posuđe i dekoraciju, dok okrugli trpezarijski sto povezuje kuhinju s ostatkom dnevne zone. Upravo takva rješenja volimo pronalaziti jer nude ideje koje se mogu primijeniti i u mnogo manjoj kvadraturi od prosječnog gradskog stana.
Foto: Airbnb
Za kraj smo ostavili još jedno potkrovlje, ali s potpuno drugačijim dizajnerskim pristupom. Ovaj stan na Marijin Dvoru oslanja se na svijetlu paletu, čiste linije i pametno projektovan namještaj koji prati nagibe krova. Posebno vrijedi pogledati kuhinju čiji su gornji elementi prilagođeni kosinama, kao i ugradbene ormare koji koriste dijelove prostora koji bi inače mogli ostati neiskorišteni. Krovni prozori donose prirodnu svjetlost i pogled na sarajevske krovove, pa je i sama arhitektura grada postala dio atmosfere interijera. 
Foto: Airbnb
TEKST: Ada Ćeremida
Kada nam je Armin Mešić, arhitekt i osnivač studija FO4A Architecture, poslao svoj najnoviji projekt iz Sarajeva, odmah nam je bilo jasno da imamo priču koja nas vodi mnogo dalje od lijepo uređenog interijera, sve do jednog tradicionalnog elementa bosanske arhitekture koji je ovdje dobio sasvim novo značenje.
Mušebak. Riječ koju mnogi povezuju sa starim sarajevskim kućama, drvenim prozorima i arhitekturom nekog drugog vremena. Međutim, šta se dogodi kada taj element izdvojimo iz njegovog historijskog konteksta i pokušamo razumjeti njegovu arhitektonsku logiku?
Arminov rad pratimo već godinama. Od ranijih projekata, među kojima je i stan u Ferhadiji koji smo predstavljali, do ovog novog interijera, zanimljivo je posmatrati kako se njegov arhitektonski izraz razvija kroz odnos prema materijalima, detaljima i prostoru.
MUSHEBAK donosi još jednu dimenziju tog pristupa. Na projektu su, uz Armina Mešića, radile i njegove kolegice Berina Preldžić i Elma Kuršumlija, a lokalno arhitektonsko naslijeđe poslužilo kao osnova za istraživanje savremenog stanovanja, a rezultat je prostor u kojem drvo, kamen, svjetlost i geometrija imaju mnogo važniju ulogu od dekoracije. 
U tradicionalnoj bosanskoj stambenoj arhitekturi mušebak je imao vrlo konkretnu funkciju. Drvena rešetkasta struktura omogućavala je prolazak svjetlosti i zraka, uz kontrolu pogleda između unutrašnjeg i vanjskog prostora.
Drugim riječima, mušebak je bio svojevrsni arhitektonski filter.
Njegova vrijednost nije bila isključivo u ornamentici. Bio je dio promišljenog odnosa prema privatnosti, prirodnom osvjetljenju i svakodnevnom životu unutar kuće.
U projektu MUSHEBAK ta ideja dobija savremenu interpretaciju kroz drvenu perforiranu pregradu integrisanu u zidnu oblogu. Pravilni kvadratni otvori stvaraju ritam, propuštaju djelimične poglede i omogućavaju vizuelnu komunikaciju između prostornih cjelina.
Ono što je arhitektonski zanimljivo jeste način na koji pregrada istovremeno razdvaja i povezuje.
Za razliku od punog zida, ona ne prekida u potpunosti vizuelni kontinuitet. Umjesto toga, omogućava da naslutimo prostor iza nje, dok se geometrija otvora mijenja zavisno od ugla posmatranja i položaja svjetlosti.
To je možda i najvažnija poveznica s tradicionalnom arhitekturom: preuzimanje principa, a ne doslovno kopiranje forme. 
Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog stana jeste način na koji su oblikovani prolazi između prostorija.
Posebno se izdvaja veliki portal obložen drvetom koji povezuje dnevni boravak s trpezarijskim prostorom. Njegov naglašeni okvir stvara osjećaj dubine i usmjerava pogled prema narednoj prostornoj cjelini.
Ovakav pristup podsjeća na arhitektonski princip enfilade , odnosno organizacije prostorija kroz niz povezanih vizura, iako ovdje nije riječ o njegovoj klasičnoj prostornoj shemi.
Važna je ideja postepenog otkrivanja prostora. Kada pogledamo fotografije, primjećujemo da interijer gotovo nikada nije predstavljen kao jedna potpuno otvorena cjelina. Drveni portali, perforirane površine, staklo i ogledala neprestano stvaraju nove kadrove.
Posebno su zanimljive velike reflektirajuće površine koje vizuelno multipliciraju elemente interijera. Kuhinjski otok, drvene obloge i dnevni boravak pojavljuju se u odrazima, stvarajući dodatnu dubinu. Ogledalo ovdje nije samo praktičan dodatak ili trik za vizuelno povećanje prostora. Ono učestvuje u njegovoj percepciji. 
Ako bismo morali izdvojiti dva materijala koja definišu karakter projekta, to bi bili drvo i tamnozeleni kamen.
Drvene obloge protežu se kroz kuhinju, zidne površine, police, portale i pojedine komade namještaja. Njihova kontinualna upotreba povezuje različite funkcionalne zone i daje interijeru vizuelnu dosljednost.
Posebno je zanimljivo kako su kuhinjski elementi tretirani gotovo kao dio arhitekture. Visoki ormari, integrisani uređaji i horizontalne linije radnih površina stvaraju kompoziciju u kojoj se granica između namještaja i zidne obloge gotovo gubi.
Nasuprot toplim tonovima drveta, tamnozelene kamene površine donose dubinu i izraženu teksturu.
Kamen se pojavljuje na radnim plohama i zidnim oblogama, stvarajući snažan kontrast s prirodnom teksturom drveta. Njegova tamna površina dodatno naglašava svjetlije elemente, od stolica do prozračnih zavjesa.
Zanimljiv je i način na koji su korištene podne obloge. Svijetle, reflektirajuće površine u dnevnoj zoni vizuelno otvaraju prostor, dok tamniji pod trpezarije uspostavlja drugačiju atmosferu. Materijali tako učestvuju u zoniranju interijera, bez potrebe za dodatnim fizičkim pregradama. 
Kod ovakvih projekata izbor namještaja može lako narušiti pažljivo uspostavljenu materijalnu ravnotežu. Zato je zanimljivo vidjeti kako su komadi za sjedenje, trpezarijski sto i kuhinjske barske stolice usklađeni s arhitektonskim karakterom prostora.
Posebno mjesto zauzima Artisan, domaći proizvođač čiji namještaj od punog drveta unosi prepoznatljivu zanatsku preciznost.
Organske linije stolica i zaobljeni rubovi trpezarijskog stola omekšavaju strogu geometriju zidnih obloga i perforiranih površina.
Dok arhitektura prostora počiva na ravnim linijama, pravilnim rasterima i jasno definisanim volumenima, namještaj uvodi drugačiji jezik: zakrivljene naslone, taktilne površine i mekše siluete.
Ostatak namještaja realizovan je u saradnji s kompanijom Meri-S, čime je osigurana dosljednost između projektovanih elemenata i izvedenog interijera.
U projektu se pojavljuju i saradnje s brendovima i proizvođačima kao što su Waga Wood, Como, Natuzzi Editions i KARE, koji doprinose slojevitosti opremanja prostora.
Dnevni boravak donosi nešto opušteniju kompoziciju. Voluminozne sjedeće garniture neutralnih tonova kombinovane su s foteljama izraženih oblika i klub-stolićima čije narandžaste baze uvode neočekivan akcent.
Upravo taj kontrast čini prostor zanimljivim. Precizno projektovana arhitektonska pozadina dopušta namještaju da bude razigraniji, bez gubitka vizuelne ravnoteže. 
Mušebak kao tradicionalni element ne možemo razumjeti bez njegove veze sa svjetlošću. Zato je zanimljivo kako se ista tema nastavlja kroz ostatak stana.
Velike staklene površine omogućavaju obilje prirodnog osvjetljenja, dok lagane zavjese omekšavaju njegov intenzitet i stvaraju nježnije prijelaze između unutrašnjosti i vanjskog prostora.
U pojedinim dijelovima stana svjetlost se pojavljuje kao difuzna pozadina, a u drugim kroz izražene sjene koje naglašavaju geometriju prostora. Posebno je lijep primjer spavaće sobe, gdje se pravilni raster sjena projicira preko zida, uzglavlja i tekstila. 
Takvi prizori podsjećaju nas da arhitektura nije statična kompozicija. Njena atmosfera mijenja se tokom dana, zavisno od položaja sunca i načina na koji svjetlost prolazi kroz različite površine.
Umjetna rasvjeta prati isti princip pažljive integracije. Linearni sistemi i diskretni reflektori, realizovani uz saradnju s partnerima Elektroado i Rasvjeta Sarajevo, omogućavaju da arhitektonski elementi ostanu u prvom planu.
Dekorativna rasvjeta, uključujući komade brenda Karman Italia, uvodi skulpturalniji karakter, dok tekstilni elementi povezani s brendom Zart Tekstil doprinose mekšoj atmosferi.
Ovdje bismo izdvojili i jednu važnu lekciju za uređenje interijera: dobra rasvjeta ne mora stalno privlačiti pažnju na sebe. Nekada je njena najveća vrijednost u tome što nam omogućava da bolje doživimo materijale i prostor.
Postoji još jedan element ovog projekta koji ne možemo zanemariti, a to je odnos prema gradu.Veliki prozori i terasa otvaraju pogled prema sarajevskim padinama, stvarajući snažnu vezu između interijera i njegovog urbanog konteksta. 
Zanimljivo je kako se tradicionalna ideja kontrolisanog pogleda, prisutna u mušepku, ovdje susreće s potpuno drugačijim savremenim pristupom: velikim staklenim površinama koje omogućavaju široke vizure.
Na jednoj strani imamo perforirani drveni element koji selektivno propušta pogled. Na drugoj, panoramsko otvaranje prema gradu. Između te dvije krajnosti odvija se čitava arhitektonska priča ovog stana.
Terasa, uokvirena toplim terakota tonovima i tamnim horizontalnim elementima, dodatno naglašava odnos između unutrašnjeg prostora i Sarajeva.
Grad se pojavljuje kroz prozore, odraze i arhitektonske okvire, postajući dio svakodnevnog vizuelnog iskustva stanovanja. 
Tradicija kao inspiracija: Historijski arhitektonski elementi mogu dobiti novu funkciju u savremenom interijeru.
Lokalni identitet: Arhitektura može pripadati svom vremenu, a istovremeno zadržati jasnu vezu s mjestom u kojem nastaje.
Više od ornamenta: Mušebak nije samo dekorativni motiv, već princip oblikovanja prostora.
Privatnost kroz dizajn: Filtriranje pogleda omogućava osjećaj intime bez potpunog zatvaranja prostora.
Svjetlost kao arhitektonski alat: Kontrolisani prolazak prirodnog svjetla oblikuje atmosferu i doživljaj interijera.
Naslijeđe bez nostalgije: Savremena interpretacija ne zahtijeva doslovnu rekonstrukciju tradicionalne bosanske kuće.
Arhitektura koja razumije kontekst: Razmišljanje o klimi, društvenim običajima i odnosu privatnog i javnog može postati polazište za nova prostorna rješenja.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
