TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 21.7.2026.
Pariški dom Giambattiste Vallija mogao je biti raskošna kulisa nalik njegovim haute couture revijama. Umjesto teatralnosti, dizajner je odabrao nježnu zelenu, ružičaste tonove, slojeve umjetnosti i predmete s pričom, stvarajući interijer koji pogled doslovno odmara.
Giambattista Valli svoj je dom pronašao na pariškom otoku Île Saint-Louis, nekoliko koraka od Notre-Dame, ali dovoljno odvojenom od gradske vreve da ga dizajner doživljava gotovo kao selo unutar Pariza.
Stan iz 18. stoljeća ima visoke stropove, neoklasične detalje, pogled prema privatnom dvorištu i raspored koji više podsjeća na ladanjsku kuću nego na tipičan gradski apartman.
Kada ga je prvi put vidio, prostor je bio zapušten i bez jasnog karaktera. Valli je, međutim, odmah prepoznao njegove proporcije i mogućnost da mu doda potpuno novi nivo, a da sačuva osjećaj starog pariškog doma.
Danas ga dijeli s partnerom Faridom Rebbalijem i njihovim sinom Adamom, a svaka prostorija spaja porodični život, putovanja, umjetnost i dizajnerske opsesije.
Prvi element koji se primijeti nije vrijedan umjetnički rad ni dizajnerski namještaj, već zelena boja koja obavija gotovo cijeli stan. Riječ je o nježnom eau de nil tonu, nijansi između pistacije, celadona i blijede kadulje, koja se mijenja zavisno od svjetlosti i prostorije.
Valli je ispričao da je bilo potrebno bezbroj pokušaja da pronađe zelenu koja će umiriti misli. Boja ovdje nije dekorativni dodatak. Ona povezuje zidove, zavjese, radijatore, police i spiralno stepenište, povezujući starie arhitektonske elemenate i novie intervencije.
Kako se ulazi u privatniji dio doma, zelena postaje nešto intenzivnija i priprema pogled za ružičastu spavaću sobu. Inspiracija za tu ružičastu nije došla iz klasične pariške palete, već iz Indije i boje ruža koje se prodaju ispred tamošnjih hramova.
Najskulpturalniji element stana je veliko spiralno stepenište koje se poput vrpce uvija kroz trpezariju. Izradio ga je majstor za štukaturu Pierre Chapelain, a ono vodi prema novom nivou koji ranije nije bio dio stana.
Na galeriji su smješteni Vallijeva biblioteka i studio u kojem skicira, dok se na drugoj strani nalazi prostor njegova sina. Dizajner taj nivo opisuje kao vlastiti plutajući otok, povučen iznad zajedničkih prostorija, ali i dalje vizuelno povezan s ostatkom doma.
Intervencija je zahtijevala odobrenje jer se stan nalazi u zaštićenoj historijskoj zgradi. Umjesto stepeništa koje bi pokušalo imitirati 18. stoljeće, Valli je odabrao čistu, savremenu formu i obojio je u istu zelenu kao zidove. Time je novi element postao prirodan nastavak prostora, iako se njegova geometrija jasno razlikuje od svega oko njega.
Vallijev dom odbacuje ideju da namještaj iz različitih perioda treba strogo razdvajati. Gustavijanska sofa iz kasnog 18. stoljeća stoji uz skulpturalne komade 20. stoljeća, dok Pierre Paulin i De Sede sofe stvaraju mekane, gotovo futurističke linije ispred klasičnog kamina.
Tu su i Warren Platner fotelja, Maison Jansen stol, Christian Liaigre namještaj te rasvjeta Masayukija Kurokawe. U ovom interijeru nijedan komad ne djeluje kao eksponat koji se ne smije dodirnuti. Knjige su složene na podu, umjetnički radovi naslonjeni su na zidove, a predmeti se pomjeraju i koriste.
Jedan od najličnijih detalja nalazimo na laganim bijelim zavjesama. Valli je na njih prenio indijske portrete i studije koje je skupljao tokom čestih putovanja, pa tekstil istovremeno filtrira dnevnu svjetlost i izgleda poput velike, lebdeće stranice iz skicirke.
U spavaćoj sobi pastelno ružičasti zidovi susreću se s prekrivačima ukrašenim biljnim motivima, fotografijama naslonjenim na pod i sasvim tankim crnim linijama rasvjete. Kupaonica, obložena kamenom toplog tona, djeluje mirnije, ali zadržava istu logiku: klasična kada stoji pored predmeta i umjetnosti koji izgledaju kao da su stizali iz različitih dijelova svijeta.
Najzanimljivija lekcija Vallijeva doma krije se u načinu na koji je boja tretirana kao arhitektonski materijal. Zelena nije rezervisana za jedan upečatljivi zid, niti se ružičasta pojavljuje samo na jastucima koje je lako ukloniti. Obje nijanse grade atmosferu cijelih prostorija.
Zbog toga ni antikni namještaj ne djeluje teško, a savremeni komadi ne unose hladnoću. Zelena smiruje njihovu raznolikost, dok povremeni crveni, ružičasti i žuti detalji interijeru daju energiju. 
Najzanimljivija lekcija Vallijeva doma krije se u načinu na koji je boja tretirana kao arhitektonski materijal. Zelena nije rezervisana za jedan upečatljivi zid, niti se ružičasta pojavljuje samo na jastucima koje je lako ukloniti. Obje nijanse grade atmosferu cijelih prostorija.
Zbog toga ni antikni namještaj ne djeluje teško, a savremeni komadi ne unose hladnoću. Zelena smiruje njihovu raznolikost, dok povremeni crveni, ružičasti i žuti detalji interijeru daju energiju. 
Valli je završeni stan nazvao svojim sretnim mjestom. Ovo je dom koji postepeno otkriva slojeve i pokazuje da nježna paleta može imati jednako snažan karakter kao najdramatičnija haute couture haljina.
Lokacija: Île Saint-Louis, Pariz
Period zgrade: 18. stoljeće
Glavna boja: nježna eau de nil zelena
Boja privatnog dijela: ružičasta inspirisana Indijom
Arhitektonski detalj: spiralno stepenište Pierrea Chapelaina
Namještaj: Pierre Paulin, De Sede, Warren Platner, Maison Jansen i Christian Liaigre
Umjetnost: Fontana, Warhol, Picasso, Giacometti, Dalí, Chagall, Picabia i Nan Goldin
Detalj koji pamtimo: indijski portreti odštampani na prozračnim zavjesama
Interijer lekcija: pastelne boje ne moraju biti tihe kada postanu temelj cijelog prostora
TEKST: Ada Ćeremida
Sarajevo privlači sve više gostiju iz svijeta, a mi smo kroz Bonjour.DESIGN otkrivali apartmane koji pokazuju da je i mjesto na kojem odsjedate važan dio iskustva grada.
U Sarajevo se dolazi zbog historije, hrane, arhitekture, pogleda, ali i onog osjećaja grada koji je teško objasniti nekome ko ga još nije posjetio. Međutim, način na koji posjetioci doživljavaju Sarajevo sve se više oblikuje i unutar četiri zida apartmana u kojem odsjedaju.
A da interes za grad raste, pokazuju i brojke. Prema službenim podacima Kantona Sarajevo, u prvih šest mjeseci 2026. godine zabilježen je 348.531 dolazak i 674.518 noćenja, pri čemu su strani turisti činili 82,5% ukupnog broja dolazaka.
To je mnogo ljudi koji, između šetnje Baščaršijom, obilaska muzeja i prve jutarnje kafe, traže i mjesto na kojem će se osjećati ugodno. Za jedne je to stan s pogledom na sarajevske krovove, za druge savremeni minimalizam, a nekima je najljepši dio putovanja boravak u prostoru koji čuva dio arhitektonske prošlosti grada.
I tu dolazimo do nama zanimljivog dijela priče: interijera. 
Kroz Bonjour.DESIGN smo već imali priliku zaviriti u niz sarajevskih stanova i apartmana koji su nas privukli svojim uređenjem. Neki su nas osvojili načinom na koji su spojili staro i novo, drugi pametnim rješenjima na maloj kvadraturi, a treći detaljima koji bi sasvim lijepo funkcionisali i na stranicama internacionalnih dizajnerskih magazina.
Zanimljivo je posmatrati koliko različitih interpretacija Sarajeva može stati u jedan apartman. Negdje su to visoki stropovi, parket i restaurirani komadi namještaja, a negdje savremena rasvjeta, izražajne boje i pažljivo planiran raspored.
Zato smo se vratili našim prethodnim DESIGN pričama i izdvojili šest smještaja koji su nam ostali u pamćenju. Ne donosimo klasičan vodič kroz Airbnb ponudu niti listu zasnovanu na ocjenama gostiju. Ovo je naš mali izbor sarajevskih interijera koje vrijedi upoznati zbog dizajna. Možda vas inspirišu za naredni city break, a možda pronađete i ideju za vlastiti dom. 
Ako volite interijere koji imaju karakter, ovaj stan na Titovoj ulici mogao bi vam biti favorit. Visoki plafoni, profilisani bijeli zidovi i klasična stolarija stvaraju gotovo galerijsku pozadinu za umjetnost, orijentalne tepihe i upečatljive lustere. Posebno nam je zanimljivo kako maksimalizam ovdje funkcioniše bez vizuelnog haosa, zahvaljujući mirnoj arhitektonskoj osnovi i neutralnijim većim komadima namještaja. Čak i kuhinja ima vlastiti mali bistro kutak uz prozor, s klupom i plavim jastucima, zbog kojeg bismo jutarnju kafu vrlo rado popili baš tu. 
Foto: Airbnb
Kod Tržnice, u potkrovlju austrougarske zgrade, pronašli smo stan koji spaja bijelu ciglu, izložene drvene grede i savremeni namještaj. Na prvi pogled dominiraju svijetli tonovi, prirodno drvo i minimalistička estetika, ali spavaća soba donosi potpuno neočekivan dizajnerski potez. Zid i dio plafona oblikovani su klasičnim okvirima koji podsjećaju na vrata, čime nastaje gotovo scenografski efekt. Nama je ovo jedan od boljih primjera kako arhitektonska intervencija može zamijeniti klasičnu dekoraciju i postati najzanimljiviji element cijelog stana. 
Foto: Airbnb
Izvana mala kućica u jednoj od mirnijih ulica Marijin Dvora, a iznutra potpuno drugačija priča. Ovaj renovirani dvoetažni stan koristi visinu prostora kako bi odvojio dnevne i privatne funkcije, a otvoreno stepenište od drveta i metala postaje njegov centralni arhitektonski element. Izložena cigla, drveni podovi i neutralan namještaj daju mu pomalo industrijski, ali topao karakter. Nama je posebno zanimljivo što interijer nije pokušao sakriti historiju objekta, nego ju je pretvorio u jedan od svojih najvećih aduta.
Foto: Airbnb
U Bolničkoj ulici, nedaleko od centra Sarajeva, nalazi se penthouse koji pokazuje da savremeni luksuz ne mora podrazumijevati mramor na svakoj površini i previše dekoracije. Na 90 m² dnevni boravak, kuhinja i trpezarija povezani su u otvorenu cjelinu, uz tamne drvene podove, sive tonove i namještaj jednostavnih linija. Zanimljivo je i kako velika sofa, niski stolić i otvorena polica organizuju dnevnu zonu bez dodatnih pregrada. Ovo je interijer koji bismo izdvojili za sve koji vole odmjerene materijale, funkcionalnost i savremeni gradski stil. 
Foto: Airbnb
Ako ste ikada pomislili da u maloj kuhinji nema mjesta za boje, ovaj stan u Starom Gradu mogao bi vas razuvjeriti. Kuhinjski elementi u toploj sivoj nijansi, otvorene drvene police, retro frižider i upečatljiva bordo komoda čine kombinaciju koja je istovremeno praktična i vizuelno zanimljiva. Umjesto klasičnih gornjih ormarića, police rasterećuju zid i ostavljaju prostor za posuđe i dekoraciju, dok okrugli trpezarijski sto povezuje kuhinju s ostatkom dnevne zone. Upravo takva rješenja volimo pronalaziti jer nude ideje koje se mogu primijeniti i u mnogo manjoj kvadraturi od prosječnog gradskog stana.
Foto: Airbnb
Za kraj smo ostavili još jedno potkrovlje, ali s potpuno drugačijim dizajnerskim pristupom. Ovaj stan na Marijin Dvoru oslanja se na svijetlu paletu, čiste linije i pametno projektovan namještaj koji prati nagibe krova. Posebno vrijedi pogledati kuhinju čiji su gornji elementi prilagođeni kosinama, kao i ugradbene ormare koji koriste dijelove prostora koji bi inače mogli ostati neiskorišteni. Krovni prozori donose prirodnu svjetlost i pogled na sarajevske krovove, pa je i sama arhitektura grada postala dio atmosfere interijera. 
Foto: Airbnb
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
