TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 2.12.2024.
Pod u prostoriji može napraviti čuda! Otkrijte najbolje trikove za vizuelno povećanje prostora uz pomoć različitih podnih obloga i naših savjeta.
Pod vam trenutno ne izgleda onako kako želite ili se tek useljavate pa niste sigurni šta je najbolja opcija, a pri tome u pitanju je mali stan i želite da izgleda prostranije? Odlična vijest! Mali prostor ne mora biti sinonim za skučenost. S nekoliko pametnih trikova i pravim podom, vaš dom može izgledati veći i prozračniji nego što zapravo jest.
Podne obloge: Ključ vizuelnog povećanja prostora
Odabir pravih podnih obloga je prvi korak prema vizuelnom povećanju prostora. Saznajte koje vrste podova su idealne za male stanove i kako mogu utjecati na percepciju veličine.
Podni materijali: Koji je pravi za vas?
Odabir pravog podnog materijala je važna odluka koja može utjecati na izgled i funkcionalnost vašeg prostora. Svaki materijal ima svoje prednosti i nedostatke, a pravi izbor zavisi od vaših potreba, stila i budžeta.
Laminat je izdržljiva i jednostavna za održavanje podna obloga koja se lako čisti i dostupna je u širokom spektru boja i uzoraka. Njegova brza i jednostavna ugradnja čini ga popularnim izborom za mnoge. Međutim, laminat ima i svoje nedostatke. Nije vodootporan pa nije prikladan za prostorije s visokom vlagom poput kupatila. Također, iako vjerno oponaša prirodne materijale, laminat nema istu toplinu i dubinu boje kao pravi drveni pod.
Vinil je fleksibilan i vodootporan podni materijal koji je idealan za kuhinje i kupatila. Dostupan je u različitim debljinama, teksturama i uzorcima, uključujući imitaciju drveta, kamena i keramike. Međutim, nije tako izdržljiv kao keramika i može se oštetiti oštrim predmetima.
Keramika je izdržljiva, higijenska i jednostavna za čišćenje podna obloga. Dostupna je u širokom izboru veličina, oblika i boja. Međutim, keramičke pločice mogu biti hladne na dodir i sklone pucanju.
Drvo je prirodan i topao materijal koji dodaje eleganciju i vrijednost svakom prostoru. Međutim, drveni podovi zahtijevaju redovito održavanje i osjetljivi su na vlagu. Cijena drvenih podova varira u zavisnosti od vrste drveta.
Podne boje: Svijetlo ili tamno?
Izbor boje poda može mnogo djelovati na atmosferu i vizuelnu percepciju prostora. Općenito, svijetle boje čine prostor većim i prozračnijim, dok tamne boje stvaraju intimniju i topliju atmosferu. Međutim, izbor boje ovisi od nekoliko faktora kao što su veličina prostorije, količina prirodnog svjetla i željeni stil uređenja.
Podni uzorci: Ključ za stvaranje iluzije prostora
Dijagonalno postavljene pločice ili daske kreiraju iluziju dužeg prostora što je posebno korisno u uskim hodnicima ili sobama. S druge strane, velike pločice s jednostavnim uzorkom ili bez uzorka čine prostor vizuelno većim i otvorenijim. Manji, složeniji uzorci mogu dodati dinamiku prostoru, ali ih je potrebno pažljivo koristiti, posebno u manjim sobama kako ne bi djelovali preopterećujuće.
Dodatni trikovi za vizuelno povećanje prostora
Osim podnih uzoraka, postoji nekoliko drugih trikova koje možete iskoristiti kako bi vizuelno povećali svoj prostor:
Želite li da prostor izgleda još prostranije? Prihvatite minimalistički pristup dizajnu i izbjegavajte pretrpanost. Svijetle, neutralne boje na zidovima i namještaju vizuelno će proširiti prostor. Ako imate visoke stropove, iskoristite ih visokim zavjesama ili policama. Lagani tekstili poput lana ili pamuka dodat će prostranosti i svjetlosti.
* * *
Naslovna fotografija: @johannawiemann
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
