TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 2.12.2024.
Pod u prostoriji može napraviti čuda! Otkrijte najbolje trikove za vizuelno povećanje prostora uz pomoć različitih podnih obloga i naših savjeta.
Pod vam trenutno ne izgleda onako kako želite ili se tek useljavate pa niste sigurni šta je najbolja opcija, a pri tome u pitanju je mali stan i želite da izgleda prostranije? Odlična vijest! Mali prostor ne mora biti sinonim za skučenost. S nekoliko pametnih trikova i pravim podom, vaš dom može izgledati veći i prozračniji nego što zapravo jest.
Podne obloge: Ključ vizuelnog povećanja prostora
Odabir pravih podnih obloga je prvi korak prema vizuelnom povećanju prostora. Saznajte koje vrste podova su idealne za male stanove i kako mogu utjecati na percepciju veličine.
Podni materijali: Koji je pravi za vas?
Odabir pravog podnog materijala je važna odluka koja može utjecati na izgled i funkcionalnost vašeg prostora. Svaki materijal ima svoje prednosti i nedostatke, a pravi izbor zavisi od vaših potreba, stila i budžeta.
Laminat je izdržljiva i jednostavna za održavanje podna obloga koja se lako čisti i dostupna je u širokom spektru boja i uzoraka. Njegova brza i jednostavna ugradnja čini ga popularnim izborom za mnoge. Međutim, laminat ima i svoje nedostatke. Nije vodootporan pa nije prikladan za prostorije s visokom vlagom poput kupatila. Također, iako vjerno oponaša prirodne materijale, laminat nema istu toplinu i dubinu boje kao pravi drveni pod.
Vinil je fleksibilan i vodootporan podni materijal koji je idealan za kuhinje i kupatila. Dostupan je u različitim debljinama, teksturama i uzorcima, uključujući imitaciju drveta, kamena i keramike. Međutim, nije tako izdržljiv kao keramika i može se oštetiti oštrim predmetima.
Keramika je izdržljiva, higijenska i jednostavna za čišćenje podna obloga. Dostupna je u širokom izboru veličina, oblika i boja. Međutim, keramičke pločice mogu biti hladne na dodir i sklone pucanju.
Drvo je prirodan i topao materijal koji dodaje eleganciju i vrijednost svakom prostoru. Međutim, drveni podovi zahtijevaju redovito održavanje i osjetljivi su na vlagu. Cijena drvenih podova varira u zavisnosti od vrste drveta.
Podne boje: Svijetlo ili tamno?
Izbor boje poda može mnogo djelovati na atmosferu i vizuelnu percepciju prostora. Općenito, svijetle boje čine prostor većim i prozračnijim, dok tamne boje stvaraju intimniju i topliju atmosferu. Međutim, izbor boje ovisi od nekoliko faktora kao što su veličina prostorije, količina prirodnog svjetla i željeni stil uređenja.
Podni uzorci: Ključ za stvaranje iluzije prostora
Dijagonalno postavljene pločice ili daske kreiraju iluziju dužeg prostora što je posebno korisno u uskim hodnicima ili sobama. S druge strane, velike pločice s jednostavnim uzorkom ili bez uzorka čine prostor vizuelno većim i otvorenijim. Manji, složeniji uzorci mogu dodati dinamiku prostoru, ali ih je potrebno pažljivo koristiti, posebno u manjim sobama kako ne bi djelovali preopterećujuće.
Dodatni trikovi za vizuelno povećanje prostora
Osim podnih uzoraka, postoji nekoliko drugih trikova koje možete iskoristiti kako bi vizuelno povećali svoj prostor:
Želite li da prostor izgleda još prostranije? Prihvatite minimalistički pristup dizajnu i izbjegavajte pretrpanost. Svijetle, neutralne boje na zidovima i namještaju vizuelno će proširiti prostor. Ako imate visoke stropove, iskoristite ih visokim zavjesama ili policama. Lagani tekstili poput lana ili pamuka dodat će prostranosti i svjetlosti.
* * *
Naslovna fotografija: @johannawiemann
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
