TEKST: Bonjour.kolumnistica

DATUM OBJAVE: 30.3.2022.

Ako ste i sami u potrazi za idealnim zavjesama za svoj dom, Suzana Nikić u svojoj novoj kolumni otkriva vodič kroz koji ćete razbiti sve nedoumice.


Bilo da tražite zavjese za kratki ili dugi prozor ili niste sigurni kakve zavjese birati što se tiče materijala ili boja, Suzana je pokušala odgovoriti na razne dileme. Osim što će vam otkriti kako postaviti zavjese i zašto je bitno da birate zavjese duplo duže od dužine prozora, ona vas savjetuje i o paketo zavjesama, kao i što uraditi kad imate više prozora ili jedan manji prozor. Uz to, donosi vam i nekoliko ideja za uređenje, kao i prednosti različitih tipova zavjesa. Više otkrijte u nastavku.

***

 „Današnja tema je nešto što je mnogima bez sumnje veliki problem i nedoumica, a to su zavjese.

Kako odabrati prave zavjese? Na kojoj visini ih postaviti? Samo su neka od pitanja na koja ću pokušati da vam odgovorim i time nadam se i pomognem u njihovom pravilnom odabiru. Zavjese nisu samo ukras i dio dekora prostorije, već pomažu u zaštiti od prašine i jake sunčeve svjetlosti. Osim toga, ako su zavjese pravilno odabrane, to će ukloniti mnoge nedostatke u sobi.
 

Kako pravilno postaviti zavjese?
 

Na prvi pogled čini se potpuno svejedno kako ćete postaviti karnišu od zavjesa i koja će to dužina tačno biti. Pravilno postavljene zavjese mogu prostor vizuelno učiniti većim. Karnišu bi trebalo postaviti što bliže stropu, a zavjese neka budu do poda. Mnogi zaborave da zavjesa mora biti nabrana da bi izgledala dobro pa kupe onoliko široke koliko je širok prozor. Zapamtite, da bi izgledale dobro moraju biti bar dvostruko šire od prozora ili vrata koje prekrivaju.

 



Kako izabrati boju zavjesa? 


Stil i boja zavjese sobe trebaju biti u skladu sa drugim predmetima i elementima dekoracije sobe. To mogu biti tonovi tapaciranog namještaja ili podne obloge, raspon boja zidova ili enterijera. Takav potez uvijek čini sliku potpunom. Za male dnevne sobe bih uvijek preporučila svijetle boje zavjesa koje propuštaju dovoljno svjetla. 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Alex19 (@alexnineteen)



Koje zavjese odabrati?


Ukoliko ste nesigurni koje zavjese odabrati bijele duge do poda su uvijek dobar izbor i sa njima nema greške. Jako lijepo može izgledati da uklopite dva materijala u dvije različite boje. Ispod može biti bijela kao podloga, a preko neka boja koja se uklapa sa vašom sobom. 

 



Izbjegavajte kratke zavjese i ukoliko imate radijator ispod prozora umjesto kratkih, radije se odlučite za rollo ili paketo zavjese.

Paketo zavjese imaju jednostavan izgled i dostupne su u različitim bojama i uzorcima. Idealno su rješenje za pokrivanje vaših prozora kada je prostor oko prozora nedostupan. Takođe ih možete koristiti na francuskim vratima i manjim prozorima kada bočne strane ne ostavljaju dovoljno prostora za karniše ili draperije. Ovaj vid zavjese je odličan i za kuhinje i kupatila.

 



Moj savjet je da izbjegavate plastični rollo i da uvijek birate štof. Paketo zavjese su takođe odličan izbor ukoliko imate puno prozora u jednoj prostoriji, izgledaće uredno, a prostorija neće djelovati hladno. 

 



I za kraj, sagledajte vaš enterijer, kakve materijale imate, koliko svjetlosti, kakav efekat želite da postignete. Bitno je i da napomenem da ne moraju sve sobe imati iste zavjese, svaku sobu posmatrajte posebno i na osnovu njenih elemenata birajte zavjese. Srećno uređenje."


Bonjour

10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa

TEKST: Ada Ćeremida

10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa 10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_15
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_13

Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_3
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_14

Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_n1

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_12
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_10

Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_4

Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_2

Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_7

Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_6
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_16

Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_11

Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_8

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!