TEKST: Bonjour.kolumnistica
DATUM OBJAVE: 30.3.2022.
Ako ste i sami u potrazi za idealnim zavjesama za svoj dom, Suzana Nikić u svojoj novoj kolumni otkriva vodič kroz koji ćete razbiti sve nedoumice.
Bilo da tražite zavjese za kratki ili dugi prozor ili niste sigurni kakve zavjese birati što se tiče materijala ili boja, Suzana je pokušala odgovoriti na razne dileme. Osim što će vam otkriti kako postaviti zavjese i zašto je bitno da birate zavjese duplo duže od dužine prozora, ona vas savjetuje i o paketo zavjesama, kao i što uraditi kad imate više prozora ili jedan manji prozor. Uz to, donosi vam i nekoliko ideja za uređenje, kao i prednosti različitih tipova zavjesa. Više otkrijte u nastavku.
***
„Današnja tema je nešto što je mnogima bez sumnje veliki problem i nedoumica, a to su zavjese.
Kako odabrati prave zavjese? Na kojoj visini ih postaviti? Samo su neka od pitanja na koja ću pokušati da vam odgovorim i time nadam se i pomognem u njihovom pravilnom odabiru. Zavjese nisu samo ukras i dio dekora prostorije, već pomažu u zaštiti od prašine i jake sunčeve svjetlosti. Osim toga, ako su zavjese pravilno odabrane, to će ukloniti mnoge nedostatke u sobi.
Kako pravilno postaviti zavjese?
Na prvi pogled čini se potpuno svejedno kako ćete postaviti karnišu od zavjesa i koja će to dužina tačno biti. Pravilno postavljene zavjese mogu prostor vizuelno učiniti većim. Karnišu bi trebalo postaviti što bliže stropu, a zavjese neka budu do poda. Mnogi zaborave da zavjesa mora biti nabrana da bi izgledala dobro pa kupe onoliko široke koliko je širok prozor. Zapamtite, da bi izgledale dobro moraju biti bar dvostruko šire od prozora ili vrata koje prekrivaju.
Kako izabrati boju zavjesa?
Stil i boja zavjese sobe trebaju biti u skladu sa drugim predmetima i elementima dekoracije sobe. To mogu biti tonovi tapaciranog namještaja ili podne obloge, raspon boja zidova ili enterijera. Takav potez uvijek čini sliku potpunom. Za male dnevne sobe bih uvijek preporučila svijetle boje zavjesa koje propuštaju dovoljno svjetla.
Koje zavjese odabrati?
Ukoliko ste nesigurni koje zavjese odabrati bijele duge do poda su uvijek dobar izbor i sa njima nema greške. Jako lijepo može izgledati da uklopite dva materijala u dvije različite boje. Ispod može biti bijela kao podloga, a preko neka boja koja se uklapa sa vašom sobom.
Izbjegavajte kratke zavjese i ukoliko imate radijator ispod prozora umjesto kratkih, radije se odlučite za rollo ili paketo zavjese.
Paketo zavjese imaju jednostavan izgled i dostupne su u različitim bojama i uzorcima. Idealno su rješenje za pokrivanje vaših prozora kada je prostor oko prozora nedostupan. Takođe ih možete koristiti na francuskim vratima i manjim prozorima kada bočne strane ne ostavljaju dovoljno prostora za karniše ili draperije. Ovaj vid zavjese je odličan i za kuhinje i kupatila.
Moj savjet je da izbjegavate plastični rollo i da uvijek birate štof. Paketo zavjese su takođe odličan izbor ukoliko imate puno prozora u jednoj prostoriji, izgledaće uredno, a prostorija neće djelovati hladno.
I za kraj, sagledajte vaš enterijer, kakve materijale imate, koliko svjetlosti, kakav efekat želite da postignete. Bitno je i da napomenem da ne moraju sve sobe imati iste zavjese, svaku sobu posmatrajte posebno i na osnovu njenih elemenata birajte zavjese. Srećno uređenje."

TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.


Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.

Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.

Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.



Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.

Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.

Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.


Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!