TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 26.2.2024.
Carbonara je klasično talijansko jelo koje osvaja svojom kremastom teksturom i jednostavnom pripremom.
Ovo tradicionalno jelo kreirano je od samo nekoliko sastojaka – tjestenina kao baza i carbonara sos koji traži samo jaja, pancetu ili slaninu, parmezan i crni papar. Savršen spoj jednostavnih namirnica koje stvaraju skladno i jednostavno jelo prepoznatljivog okusa.
Danas vam donosimo način pripreme i klasični carbonara recept, ali i nekoliko varijacija koje će vas osvojiti. Želite morske proizvode umjesto mesa? Tu je carbonara od lignji. Zanima vas carbonara bez jaja? Carbonara recept sa vrhnjem ili carbonara recept s pavlakom za kuhanje?
Što god od toga vas je zaintrigiralo, donosimo odgovore i recepte u tekstu.
Što je carbonara i kako je nastala?
Carbonara se prvi put u kuharici spominje u 20. stoljeću. Od tada je postala jedno od najpoznatijih talijanskih jela i njena popularnost se proširila diljem svijeta. Iako je točan izvor carbonare nepoznat, mnogi vjeruju da potječe iz regije Lazio u Italiji, točnije iz Rima.
Smatra se da je carbonara jelo koje su u početku najviše jeli radnici u rudnicima. Stoga, vjeruje se da i sam naziv carbonara, potječe od talijanske riječi – carbone (ugljen), kako su ga rudari često jeli.
Carbonara je zapravo jednostavan sos za pastu kojem poseban okus daje panceta ili slanina. Iako, dobro funkcionira i s drugim sastojcima pa je sve popularnija i carbonara od lignji. Naravno, kako govorimo o talijanskom jelu, podrazumijeva se da recept jednostavno ne može proći bez sira.
Carbonara recept original
Carbonara sastojci
Carbonara priprema
Za početak, u velikoj posudi prokuhajte blago posoljenu vodu. Kada voda prokuha, dodati tjesteninu po želji. Kuhati ju prema uputama s pakiranja, odnosno dok ne bude al dente.
Dok se tjestenina kuha, zagrijte maslinovo ulje u velikoj tavi na srednje jakoj vatri. Na zagrijano ulje dodajte pancetu ili slaninu narezanu na kockice i pržite dok ne postane hrskava.
Foto: @foodandwine
U posebnoj zdjeli spojite jaja, parmezan te sol i papar i dobro promiješajte. Kada je tjestenina gotova, ocijedite ju, ali zadržite u njoj malo vode od kuhanja. Takvu tjesteninu dodajte u tavu s pancetom ili slaninom i dobro promiješajte.
Foto: @foodandwine
Sklonite tavu s vatre i odmah dodajte smjesu jaja i parmezana. Brzo miješajte kako bi se tjestenina obložila kremastim umakom. Po potrebi dodajte malo vode od kuhanja tjestenine kako biste razrijedili umak po želji.
Foto: @foodandwine
Poslužite toplo i pospite svježe mljeveni crni papar uz dodatni parmezan.
Foto: @foodandwine
Što je al dente tjestenina?
Al dente je talijanski izraz za tjesteninu koja nije prekuhana. Najbolji opis bio bi naš izraz „na zub“. Točnije rečeno, tjestenina treba zadržati čvrstoću i teksturu. Važno je da bude kuhana tek toliko da bude jestiva.
Kada je tjestenina kuhana al dente, idealna je i za carbonara recept, kao i za svako drugo talijansko jelo s tjesteninom. Tada je lakše probavljiva i zadržava bolji okus. Osim toga, al dente tjestenina lakše će upiti umak.
Ovakav način kuhanja tjestenine smatra se standardnim postupkom za postizanje savršene teksture i okusa. Stoga, idealno je da pratite točno vrijeme kuhanja napisano na pakiranju, jer se vrijeme kuhanja razlikuje prema vrsti tjestenine.
Carbonara recept bez jaja
Za brzu i jednostavnu verziju, donosimo ideju kako da napravite carbonara recept bez jaja. Ovaj recept s vrhnjem za kuhanje se jednako brzo priprema. Koristite iste sastojke i iste količine kakve smo naveli u originalnom receptu za carbonara sos.
Skuhajte tjesteninu prema uputama i prepržite komadiće pancete. Umjesto mješavine jaja i sira, na tavu dodajte 200 mililitara vrhnja za kuhanje. Dobro promiješajte i u tu smjesu dodajte kuhanu tjesteninu. Kada sve to maknete s vatre, dodajte ribani parmezan i dobro promiješajte kako bi se sve sjedinilo.
Foto: @jamieoliver
Carbonara od lignji
Lignje su idealna zamjena za pancetu ako želite dašak morskog ugođaja na vašem stolu. Ovo je jedan zanimljiv twist za klasični carbonara recept.
Sastojci
Tjesteninu skuhajte po prethodnim uputama.
Zatim u velikoj tavi zagrijte maslinovo ulje na srednje jakoj vatri i na to dodajte sitno narezani češnjak. Kada češnjak zamiriše, dodajte i kolutiće lignje i pržite dok ne omekšaju (otprilike 2 – 3 minute).
Smanjite vatru na nisko i dodajte suho bijelo vino u tavu te dobro promiješajte. Nakon toga, u tavu s lignjama dodajte vrhnje za kuhanje, a potom i tjesteninu.
Kada je to sve dobro sjedinjeno, maknite s vatre i dodajte ribani parmezan. Dodajte sol i papar po ukusu i poslužite odmah sa sjeckanim peršinom po želji. Vaša carbonara od lignji je spremna!
Iako su ovi klasični recepti za carbonaru odlični sami po sebi, postoje i neki dodaci koji mogu dodatno obogatiti okus ovog jela. Mi predlažemo da se igrate raznim varijacijama dok ne pronađete svoj omiljeni recept za carbonara sos.
Možete dodati razno povrće poput graška, šparoga ili gljiva i tako carbonari dati dodatnu teksturu i svježe okuse. Carbonara recept će dodatno zaokružiti i razni začini poput timijana, bosiljka i peršuna. Osim toga, možete se igrati i raznim okusima sira. Parmezan zamijenite drugim vrstama poput Pecorina ili Gruyère sira, za više ili manje kremaste teksture.
Carbonara – kalorije i proteini
Klasični carbonara recept sadrži otprilike 600 – 800 kalorija na prosječnu porciju od 200 grama. To najviše ovisi o količini masnoća i sira dodanog u recept.
Jaja i parmezan također carbonara sosu daju značajnu količinu proteina, što može pomoći u izgradnji mišićne mase i osjećaju sitosti. S druge strane, tjestenina je izvor ugljikohidrata koji će vam dati potrebnu energiju. Međutim, treba imati na umu da preveliki unos ugljikohidrata može doprinijeti većoj kilaži ako se ne potroši dovoljno te energije.
Carbonara je jedan od simbola talijanske kuhinje. To je izraz njihove kreativnosti i ljubavi prema jednostavnim receptima. Upravo ta jednostavnost i tradicionalni sastojci, čine carbonaru omiljenim jelom mnogih ljudi diljem svijeta. Sigurni smo da će osvojiti sve ljubitelje tjestenine među vama.
* * *
Naslovna fotografija: @jamieoliver
Foto: Pexels
FOTO: @jamieoliver
TEKST: Ilda Ilda | FOTO: @clara.milano
Zemlja hiljadu jezera, aurora borealisa i, očito, najveće sreće! Po osmi put zaredom, Finska je zauzela prvo mjesto na Svjetskom izvještaju o sreći za 2025. godinu, ostavljajući ostatak svijeta da se pita: "Šta to oni rade tako dobro?"
Prate je Danska, Island i Švedska, dok su u prvih deset još i Norveška, Nizozemska, Kostarika, Izrael, Luksemburg i Meksiko.
Ko stoji iza izvještaja?
Svjetski izvještaj o sreći objavljuje se svake godine i rezultat je saradnje Gallupa, Centra za istraživanje dobrobiti Univerziteta u Oxfordu, Mreže za održiva razvojna rješenja Ujedinjenih naroda i uredniškog odbora samog izvještaja. Podaci dolaze iz Gallupovog Svjetskog istraživanja, koje analizira odgovore ljudi iz više od 140 zemalja.
Kako se mjeri sreća?
Ispitanici ocjenjuju kvalitet svog života na skali od 0 do 10. Osim subjektivnog doživljaja sreće, uzimaju se u obzir faktori poput BDP-a po stanovniku, socijalne podrške, očekivanog životnog starenja u dobrom zdravlju, ličnih sloboda, velikodušnosti i nivoa korupcije.
Tajna finske sreće
Finska se godinama drži na vrhu zahvaljujući visokom nivou povjerenja u društvu, snažnom sistemu socijalne sigurnosti i optimizmu. Ključna razlika je u tome što sreća u skandinavskim zemljama nije vezana samo za materijalno, već i za osjećaj sigurnosti, jednakosti i povezanosti u zajednici.
Ko je još u vrhu?
Pored Finske, u samom vrhu liste nalaze se:
Zanimljivo je da je Kostarika po prvi put ušla u top 10, dok su zemlje poput Švicarske i Australije ispale sa liste najsretnijih.
Šta možemo naučiti od njih?
Dok Finska i njene okolne zemlje već godinama održavaju vodeće pozicije, ostatak svijeta može naučiti važne lekcije: građenje povjerenja u zajednici, jačanje socijalne podrške i optimizam mogu biti ključni faktori za povećanje sreće.
Gdje je BiH na listi?
Prema Svjetskom izvještaju o sreći za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina zauzela je 56. mjesto od 147 zemalja. U poređenju sa zemljama bivše Jugoslavije, BiH je ispred Crne Gore (71. mjesto), Hrvatske (72. mjesto) i Sjeverne Makedonije (86. mjesto).
U regionu, najbolje rangirana zemlja je Slovenija na 19. mjestu.
FOTO: @clara.milano
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
