TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 24.1.2024.
Pesto sos će začiniti svako jelo i dati mu dašak talijanske magije.
Ovaj zeleni dragulj Italije slavi jednostavnost pripreme, ali i sastojaka od kojih je sačinjen. Pesto sos potječe sa sunčanih dijelova Ligurije, točnije Genove. Tamo je stekao status kultnog kulinarskog remek – djela, a potom osvojio ljude diljem svijeta.
Naziv pesto dolazi od riječi talijanske riječi pestare, što znači usitniti ili tući. Sam naziv upravo govori o tradicionalnoj metodi spravljanja pesto sosa uz pomoć mužara i tučka. Ako se pitate kakvog je okusa pesto sos, reći ćemo samo da donosi idealan spoj lagane i osvježavajuće arome bosiljka s bogatim, slanim i orašastim okusima pinjola i sira.
Ukratko, bogatstvo različitih okusa spojenih u harmoničan sos koji upotpuni svako jelo.
Od čega se pravi pesto sos?
Danas se pesto sos krije u gotovo svakoj kuhinji pravih ljubitelja talijanskih delicija. Tradicionalni genovski pesto sos recept uključuje tek nekoliko sastojaka koje nerijetko svi imaju u svojoj kuhinji. Svježi bosiljak, pinjole, češnjak, parmezan i maslinovo ulje baza su dobrog pesto sos recepta.
Svi ovi sastojci doprinose prepoznatljivom okusu koji savršeno upotpuni svako jelo kojem je baza tjestenina. Pesto sos često se dodaje i u sendvič, salatu i druge kulinarske delicije. S vremenom su se razvile različite varijacije na temu pa tako doma možete napraviti nekoliko različitih vrsta ovog slavnog sosa.
Foto: freepik.com
Razne regije razvile su svoje varijante u kojima se kriju sušene rajčice, rukola i špinat. Svaka od ovih varijacija odražava kreativnost i lokalne okuse regije u kojima je nastala.
Kako napraviti domaći pesto sos?
Iako je s rastom popularnosti pesto sosa nastalo mnoštvo komercijalnih verzija dostupnih u dućanima, mnogi još uvijek uživaju u procesu pravljenja domaće verzije. Vjerujemo da je uvijek lakše kupiti gotovi sos, ali izrada domaćeg u vašoj kuhinji zadržat će autentične okuse i pri tome na stol donijeti provjereno najbolje sastojke.
Sada zakoračite u svoju kuhinju i krenite u novu gourmet avanturu koja ne oduzima previše vremena, a u potpunosti mijenja okuse vaših omiljenih delicija.
Pesto sos recept
Sastojci
Priprema
Ukoliko vam se svidi jednostavnost kreiranja klasičnog pesto sosa, ali i njegovi specifični okusi, možete svoju malu talijansku avanturu nastaviti kreirajući i druge poznate verzije.
Želite li napraviti mali zaokret u klasičnom receptu, možete dodati cijeđeni sok limuna. On će ovoj jednostavnoj kombinaciji dati malo odvažnosti kroz kiselkasti okus citrusa. Savršen dodatak toj kiselosti je lagana slatkoća badema koje možete koristiti umjesto pinjola.
Mi vam danas donosimo i recept za pesto sos sa sušenim rajčicama i bademima, koji je uz klasični sos najpopularnija verzija.
Pesto sos s rajčicama i bademima
Sastojci
Za izradu možete ponoviti isti proces kao i za klasični pesto sos recept.
Kako čuvati domaći pesto sos?
Pesto sos možete prebaciti u teglice i čuvati u frižideru najviše 1 – 2 tjedna. Kada pesto sos ubacite u teglicu, površinu prekrijte maslinovim uljem. Ovaj korak će poslužiti kao zaštitna barijera koja će zaustaviti oksidaciju.
Pesto sos možete ubaciti i u zamrzivač i tako imati spremne zalihe svaki put kada imate nenajavljene goste ili se sami zaželite brze talijanske delicije. Zamrzavanje će sačuvati sve njegove vrijedne sastojke i okuse. Kako ne biste morali odmrzavati velike količine pesto sosa, imamo jednostavan i praktičan trik u rukavu.
Foto: freepik.com
Pesto jednostavno ubacite u šablone za led i tako ćete imati spreman sos u malim količinama. Ovo će olakšati proces odleđivanja jer uvijek možete sami procijeniti koliko će vam kockica pesto sosa biti dovoljno prema broju gostiju. Naravno, ukoliko vidite da je sos promijenio miris ili boju, radije napravite svježi, jer zaista ne oduzima puno vremena.
Sada kada imate spremne domaće varijante ovog prepoznatljivog talijanskog sosa, treba vam i nekoliko ideja s čime ga spojiti. Iako su pesto sos i špagete oličenje talijanske kulture, postoji još nekoliko načina kako da uživate u ovoj deliciji, posebno ako želite da broj pesto sos kalorija svedete na minimum. Klasična pesto sos jela su, uz tjesteninu, sendviči, piletina, pizze i bruschette. Ukoliko nemate vremena za peći bruschette u pećnici, jednostavno tostirajte par komada kruha i koristite pesto sos kao dip.
Predlažemo da nakon ove male pesto edukacije i recepata napravite domaću varijantu koja vam se više sviđa i dodate ju u recept za neodoljivi sendvič koji vam donosimo u nastavku.
Pileći sendvič s pesto sosom
Sastojci
Priprema
Začinite pileća prsa soli i paprom po želji. Na tavu dodajte malo maslinovog ulja (zagrijavajte ga samo do određene temperature, prije nego se pojavi malo dima). Pržite pileća prsa 6 – 8 minuta sa svake strane. Vrijeme prženja može varirati ovisno o tavi i temperaturi. Kada ispare svi sokovi i piletina dobije lijepu zlatnu nijansu, fileti su spremni.
Nakon što maknete piletinu, na istoj tavi možete tostirati unutrašnjost kruha kako bi sendvič bio još sočniji. Na blago tostirani kruh namažite veću količinu pesto sosa koji će poslužiti kao idealna baza i prožimati sve ostale okuse. Potom dodajte piletinu, a onda i tanke listove narezanog mozzarella sira.
Za kraj, dodajte sitno narezane cherry rajčice i svježi bosiljak i sve zaokružite aceto balsamicom po želji.
Sigurni smo da nakon čitanja ovog teksta i vaše nepce traži ove prepoznatljive okuse i vjerujemo da će se uz pomoć ovih jednostavnih recepata pesto sos u trenu naći na vašem stolu. Buon appetito!
* * *
Naslovna fotografija: @demancare
Foto: Unsplash, Pexels, Freepik
TEKST: Bonjour.ba
Da se razumijemo, kod nas kafa nikada nije samo kofein. Ona je izgovor da nekoga saslušaš, pauza između dva velika koraka, mala dnevna ceremonija koja se ponavlja godinama. U zemlji u kojoj se dan planira oko kafe, a ne obrnuto, postoji nešto posebno u načinu na koji čuvajmo ovaj ritual.
Upravo zato, kada Bonjour.ba tim osmišljava nova iskustva, postoji jedno pravilo: ako radimo nešto o kafi onda to ne može biti površno. Mora biti osjećaj. Mora biti blisko. Mora biti naše.
A ko je prirodniji partner u tome od Grand kafe, domaće kafe uz koju smo odrasli, koju pijemo sa prvom tišinom jutra dok još niko ne šalje poruke, u razgovoru s prijateljicom koji traje duže nego što smo planirali.
Zato je ovo okupljanje bilo zamišljeno kao putovanje kroz svijet kafe od gotove šoljice Grand Gold, Grand Aroma, Grand Strong ili Grand Black’n’Easy My Way, koje su bile izložene na postamentima i servirane u sklopu cateringa, sve do toga kako izgleda zrno, kako se mijenja jačina, šta određuje aromu, i kako svaki od tih elemenata postaje dio ličnog ukusa.
Na početku programa uzvanike su pozdravili Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala i Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu, uvodeći ih u koncept događaja i iskustva koje će, kroz aktivnosti tokom dana, rezultirati stvaranjem njihovog personaliziranog coffee blend-a.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba portala
Srđan Dabić, Senior Brand Building Manager za Grand kafu
Ali, evo iskrenog pitanja: znamo li zapravo šta pijemo? Znamo li prepoznati note koje volimo, razliku između blendova, zašto nam je jedna kafa “ona prava”, a druga “nekako nije to to”?
Zato smo kreirali intimno okupljanje ljudi koji razumiju važnost tih rituala i pozvali ih da prođu kroz nešto što obično uzimamo zdravo za gotovo: svijet kafe.
Kroz ovo iskustvo nas vode stručnjaci, korak po korak, od prvog šota do personaliziranog blenda od prepoznavanja nota do razumijevanja onoga što u kafi zaista volimo.
Pa dobro… kako zapravo izgleda kafa koju volite?
Prvi dio druženja bio je mali reality check degustacija u šotovima. Da, dobro ste pročitali. U malim čašicama, bez mlijeka, bez šećera, bez dekoracije. Samo kafa i vi.
U ovom prvom koraku, Ilija Đurić, specijalista za kafu i Zorica Đorđević, rukovodilac razvoja Atlantic Grand, vodili su goste kroz cupping četiri različite vrste i jačine: Santos, Colombia, Rio Minas i robusta mix (Uganda i Vijetnam). Svaka od njih nosi drugačiji intenzitet arome, gorčine, tijela i kiseline, sve precizno prikazano kroz cupping “spidere” koje su gosti imali na stolovima.
Stručnjaci su vodili goste kroz kratko, ali precizno putovanje: kako blend nastaje, šta znači jača, aromatičnija, mekša, gdje se sve u ukusu kriju godine znanja i fine razlike koje nikada ne primijetiš dok ne znaš gdje gledati.
Ono što se desilo bilo je prekrasno, većina je otkrila da kafa koju pije godinama nije ista ona koju najviše voli po ukusu. To je onaj trenutak kada se svijet malo otvori, kada shvatite da i u kafi postoji lični potpis koji do sada niste umjeli prepoznati.
Umijeće mirisa: Gdje se zapravo krije karakter kafe?
Drugi korak bio je potpuno drugačiji: arome. Ako ste mislili da sve kafe mirišu isto, ovo je bio trenutak koji to razbije kao džezva kad se prevrne.
Vodila ga je Zorica Đorđević, koja je gostima otvorila svijet od 36 različitih aroma: zemljanih, cvjetnih, drvenastih, spicy, citrusnih… onih koje možda nikada ne imenujemo, ali ih uvijek osjetimo.
Gosti su isprobavali različite mirisne note koje se dodaju zrnu. Ne parfemski, ne umjetno, nego suptilno dovoljno da prepoznaš zašto jedna kafa djeluje toplije, druga svježije, treća punije.
U tišini koja nastaje kada svi pokušavaju uhvatiti nijanse, mogle su se čuti rečenice tipa: “Čekaj, ovo je ona nota koju stalno tražim…”
“Ja u životu nisam ovako razmišljala o kafi.” To je onaj momenat kada od obične navike nastane znanje.
Blend kao lična karta: Trenutak u kojem pravite svoju kafu
A onda finale. Ustajanje, odlazak do pulta koji izgleda kao mali laboratorij, ali s toplinom domaće kuhinje. Gdje je Mirjana Ševo, tehnolog razvoja, vodila goste kroz posljednji korak: kreiranje vlastitog blenda.
Miješali su note koje su najviše voljeli. Dodavali aromu koja im najviše “sjeda”. Određivali jačinu po svom osjećaju, a ne po tuđem receptu. 
Na osnovu odabranog zrna iz prvog koraka i omiljenih aroma iz drugog, svako je miješao omjere, određivao jačinu i kreirao kafu po svom osjećaju.
Na licu mjesta je mlinac meljao upravo taj, personalizirani blend, koji se pakovao u brendirane smeđe vrećice i dodavao u goody bags. Uz ovaj blend, gosti su dobili i Grand Single Origin Peru kafu, kao i Grand Black’n’Easy My Way, dva proizvoda koja su upotpunila priču o različitim svjetovima i karakterima kafe.
To je onaj dio iskustva u kojem se najbolje osjeti koliko znanja, strasti i stvarne stručnosti stoji iza tima koji ovo svijetom kafe vodi.
Detaljnije o njihovim procesima, metodama i filozofiji ćete čitati u posebnom članku uskoro.
Na kraju, dok su se papirići sa odabranim notama slagali u male vrećice, a gosti odlazili sa blendom koji su sami kreirali, desila se ona mala, tiha spoznaja koju može dati samo kafa: da su i najobičnije navike često najposebniji dijelovi našeg dana, samo ih ponekad treba vidjeti izbliza.
Ovo druženje nije promijenilo način na koji pijemo kafu ali jeste način na koji je razumijemo. Pokazalo je da iza svake šoljice stoji priča, proces, vještina i znanje, ali i da postoji nešto duboko lično u tome koju notu preferiramo, koju jačinu biramo i zašto nam baš ta kafa “legne”.
Možda je baš to najljepši dio ovog iskustva: činjenica da su gosti otišli kući ne samo sa blendom, nego i sa malim aha-momentom. Onim koji kaže da i svakodnevni ritual može biti bogatiji, svjesniji, topliji ako mu damo prostor.
Jer u svijetu koji stalno žuri, lijepo je znati da se neke stvari i dalje piju polako i da je kafa jedna od njih.
Behind the sips: Ko je sve popio kafu sa nama? 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
