TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 18.8.2022.
ELIRD nakit je nakit koji priča priču, zato ne čudi što je ukrao je pažnju brojnih dama i stilista na ovogodišnjem crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala.
Osim što se savršeno uklapa uz elegantna red carpet izdanja dama na SFF-u, ovaj nakit predstavlja savršen spoj umjetnosti, dizajna i zlatarskog zanata. Njihova malena umjetnička djela ukrala su pozornost ne samo dama u BiH, nego i britanskog Voguea, Vanity Faira, Tatlera, GQ magazina i brojnih drugih. Dvojac koji se krije iza ELIRD nakita, magistrica industrijskog dizajna Ena Mulavdić i skulptor i slikar Ebrahim Mohammadian, zajedničkim snagama stvaraju skulpture na svom nakitu.
S njima smo kroz intervju saznali više detalja o brendu, a u nastavku donosimo nekoliko zanimljivosti zbog kojih ćete i vi poželjeti ovaj nakit dodati u vlastitu umjetničku kolekciju.
Kad smo Enu pitali kako nastaju jedinstvene skulpture koje kradu pozornost na nakitu, s nama je podijelila: „Osim klasičnih skulptura koje krase ovaj nakit, te koje se izrađuju tehnikama sličnim kao skulpture velikih proporcija, karakteristika koja izdvaja ovaj nakit od drugih su skulpture rađene tehnikom negativne intarzije u dragom i(li) poludragom kamenu.
Tehnika negativne intarzije u kamenu je izuzetno rijetko viđena tehnika, a posebno je specifično ukoliko se radi o intarziji skulpture u kamenu, a ne intarziji reljefa u kamenu. Uzimajući u obzir trodimenzionalnost skulpture, potrebne su godine rada i iskustva u izradi skulpture kako bi se apsolvirala ova tehnika. Stoljećima duga tradicija negativne intarzije u kamenu je započela u drevnoj Mezopotamiji, prije nekih 5000 godina. Odatle se postupno proširila po minojskoj i mikenskoj Grčkoj, Perziji i Egiptu. Ovom tehnikom su prvobitno bili izrađivani novac i pečati, a nakit koji je sadržavao skulpturu ili reljef urađen negativnom intarzijom korišten je kao prijenosni pečat.“
Nije ni slučajno to što se noseći ovaj nakit osjećate kao da ste dio kraljevske obitelji, jer za oslikavanje minijatura na ELIRD nakitu, Ena i Ebrahim koriste izuzetno rijetko viđenu tehniku karakterističnu za kraljevske kolekcije nakita. Ena je nadodala: „Minijature na ELIRD nakitu variraju od veličine zrna riže do šezdeset milimetara. Za izradu minijatura na ELIRD nakitu prethodno se ručno pravi alat koji odgovara potrebama i dimenzijama minijature. Najčešće su naslikane kistom debljine igle ili dlake kose.“
Jedinstvenost ovog nakita nije, naravno, samo u njegovom izgledu i formi nego i u posebnoj priči koju komadi nakita kriju. Tako je Ena otkrila da: „Te priče tiču se, prije svega, najvažnijeg zadatka koji svako ljudsko biće ima, a to je spoznaja samoga sebe, spoznaja dobrog i lošeg, te spoznaja razlikovanja istih. S tim u vezi, izrada ELIRD nakita, proces je kojem se pristupa sa odgovornošću prema sebi i prema drugima, te ljubavi, kao apsolutnom pokretaču univerzuma. Ovakvim pristupom otvara se mogućnost izrade predmeta koji u sebi nosi nadu, najveću podršku koju imamo u životu, a koja biva poklonjena onome koji nosi ELIRD nakit, a prenosi se prema cijelom svijetu.
Kako smo spomenuli i ranije, na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala dvije dame savršeno su kombinirale svoje ELIRD komade nakita. Prva ambasadorica njihovog rada bila je Šejla Kamerić koja je nosila Amulet ogrlicu i Eira prsten na ceremoniji otvaranja Festivala.
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba
Drugu noć Festivala na crvenom tepihu je simpatije ukrala Tatjana Šojić, o čijem smo izdanju pisali i ovdje. Tatjana je uz Kaftan Studio kreaciju birala i Izar prsten te Tara naušnice u potpisu ELIRD Jewellery studija.
Foto: Jasmin Agović
Foto: Jasmin Agović
Foto: Kaftan Studio
***
Foto: Elird
TEKST: Lamija Muratagić
Kako izgleda moda kada je Kopenhagen nosi po vlastitim pravilima? Daniela Mere za Bonjour.ba bilježi prve SS27 lookove i ljude koji im daju karakter.
Copenhagen Fashion Week ove godine obilježava 20. obljetnicu, a SS27 izdanje pokazuje koliko se njegova pozicija promijenila tokom dvije decenije. Od platforme okrenute nordijskoj sceni izrastao je u sedmicu mode čije se revije, nova dizajnerska imena i ulice prate daleko izvan Skandinavije.
Njegova privlačnost ne počiva na jednoj precizno definisanoj estetici. Skandinavski minimalizam još je prisutan, ali odavno nije dovoljan da opiše ono što se događa na ulicama grada tokom Fashion Weeka. Kopenhagen danas podjednako uvjerljivo govori jezikom čistog krojenja, ručnog rada, jarke boje, sportskih referenci i dodataka koji cijelu siluetu odvode u neočekivanom pravcu.
Za Bonjour.ba prve dane jubilarnog SS27 izdanja fotografisala je Daniela Mere, modna i beauty fotografkinja sa sjedištem u Austriji.
Daniela Mere, modna i beauty fotografkinja
Daniela je s nama podijelila da svoj fotografski potpis ne gradi potragom za najglasnijim prizorom. Više je privlače teksture, geste, iskreni izrazi i trenuci pored kojih se u brzini Fashion Weeka lako prođe.
„Želim da moje fotografije kod posmatrača stvore osjećaj kao da sa mnom prolazi kroz Copenhagen Fashion Week, umjesto da ga samo posmatra. Ako neko prepozna moje fotografije prije nego što vidi moje ime, nadam se da je to zbog ravnoteže između mode, atmosfere i autentičnih ljudskih trenutaka.“
Fotografije s prva dva dana pokazuju koliko je ideja skandinavskog minimalizma postala preuska za savremeni Kopenhagen. Bijele košulje i precizno krojene bermude još su tu, ali uz njih stoje voluminozne suknje, sportske jakne, heklane teksture, grafičke pruge, animal print i boje koje ne traže neutralnu protivtežu.
Najupečatljiviji lookovi ne počivaju na jednom komadu, nego na odnosu proporcija i tekstura.
Skraćeni sako mijenja karakter uz suknju naglašenog volumena, široki denim daje novu liniju sportskoj jakni, dok pletivo izlazi iz očekivanog boemskog registra kada se spoji s klasičnim hlačama i oštrim dodacima.
Dodaci ovdje ne završavaju look, nego ga vode. Sve je promišljeno, ali dovoljno opušteno za grad, bicikl i cijeli dan između revija.
Daniela nam je objasnila da je iza kamere i dalje pokreće energija samog Fashion Weeka. Posebno u Kopenhagenu, gdje ljudi, bez obzira na hladnoću ili kišu, dolaze jer zaista žele biti dio Fashion Week-a.
„Volim modu, ali ljude volim još više. Uzbuđuje me kada uspijem zabilježiti ličnost iza određenog looka, nekoga ko nešto nosi zato što osjeća da ga to zaista predstavlja, a ne samo zato što je trend.“
Na naše pitanje šta traži kada kameru okrene prema nekome između revija, Daniela je odgovorila vrlo jednostavno.
„Tražim autentičnost. Način na koji se osoba drži, njenu energiju i tu posebnu povezanost između nje i onoga što nosi.“
Na Danielinim fotografijama nije stvar samo u tome šta neko nosi. Look počinje tek ondje gdje ga preuzmu držanje, korak, pogled i način na koji osoba zauzima prostor. Odjeća zato ne ostaje u kadru kao dokaz trenda, nego kao produžetak karaktera osobe koja ju je izabrala.
Daniela je s nama podijelila i da joj pažnju rjeđe zadržavaju prizori koji djeluju konstruisano isključivo radi efekta. Mnogo su joj bliži ljudi čiji stil djeluje prirodno i u skladu s onim ko su. To objašnjava zašto se pred njenim objektivom moda uvijek čita kroz osobu koja je nosi.
Kada joj službeni raspored ostavi dovoljno vremena, posjećuje i manje prezentacije i showroome. Njihov mirniji format dopušta joj da se približi izradi, teksturama i atmosferi, svemu što u velikoj produkciji ponekad ostane izvan prvog pogleda.
Kopenhagen pritom nije samo pozadina. Crvena cigla, industrijske fasade, bicikli i oštro ljetno svjetlo ulaze u kadar i mijenjaju način na koji odjeća izgleda.
„Kopenhagen ima zaista jedinstvenu energiju. Najviše volim to što moda ovdje manje djeluje kao performans, a više kao iskreno izražavanje onoga što ljudi jesu. Prisutni su kreativnost i individualnost, ali bez dojma razmetanja. Grad stvara osjećaj zajednice u kojoj ljudi djeluju povezano, opušteno i kao da im je ugodno biti ono što jesu.“
Nakon prvog dana najviše joj je ostao osjećaj da je Copenhagen Fashion Week ponovo oživio. Svake godine vidi više ljudi, više kreativnosti i više načina izražavanja kroz modu, dok susreti s poznatim licima još uvijek čuvaju bliskost scene.
Fashion Week svakog dana proizvede hiljade slika, ali Daniela kadar ne bira samo prema tome koliko je look upečatljiv. Na naše pitanje šta fotografiju čini vrijednom čuvanja nakon što trenutak prođe, odgovorila je da mora zabilježiti nešto više od same odjeće.
„Volim kada fotografija uhvati određeni osjećaj. Privlače me pokret, emocija i oni mali trenuci zbog kojih fotografija djeluje živo. Zadržavam fotografije koje me vraćaju energiji tog trenutka.“
Na fotografijama s prva dva dana SS27 nije riječ samo o dobro složenim kombinacijama. One imaju stav, ponekad namjerno pretjeruju i sasvim su svjesne pogleda koji će privući, ali ne gube vezu s osobom koja ih nosi. Zato ne djeluju kao kostimi za nekoliko sekundi pažnje, nego kao produžetak nečijeg ličnog modnog jezika.
Od nastavka sedmice Daniela očekuje još više takve individualnosti. Više nepredvidivih spojeva, manje poslušnosti prema formulama koje internet neumorno umnožava. U trenutku kada ista referenca za nekoliko sati završi na hiljadama ekrana, najviše vrijedi stil koji ne izgleda kao citat, nego kao potpis.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Daniela Mere Photography za Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
