TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 24.4.2026.
Jučer u Milanu otvorena je izložba o kojoj se već govori kroz redove, gužve i pažljivo birane kadrove: Gucci Memoria.
Za Bonjour.ba, iz prve ruke, vode nas Dragana Rauš i Svjetlana Prole, koje su ovaj prostor doživjele ne samo kao posjetiteljice, nego kao neko ko zna prepoznati estetiku, atmosferu i trenutak koji ostaje.
Dragana Rauš, koja dolazi iz Banje Luke, vodi vlastitu agenciju RAUSH Marketing & Consulting i i Svetlana Prole, arhitektica i vlasnica Studio Prole, čiji rad prepoznajemo kroz pažljivo oblikovane prostore i izražen osjećaj za atmosferu.
Njih dvije zajedno donose balans između strategije, estetike i prostora, perspektivu koja ovom reportu daje dodatnu dubinu.
Dragana Rauš, vlasnica RAUSH Marketing & Consulting
Za Bonjour.DESIGN su zabilježile ono što se ne može uvijek vidjeti na zvaničnim fotografijama: atmosferu, ljude, ritam prostora i detalje koji čine razliku.
U nastavku donosimo njihov osvrt i ono što trebate znati ako se nađete u Milanu ove Salon del Mobile sedmice.
Gucci Memoria je imerzivna izložba postavljena u prostoru Chiostri di San Simpliciano, starom samostanskom klaustru koji već sam po sebi nosi snažan arhitektonski identitet. Kurirana od strane Demne, izložba prati 105 godina brenda kroz scenografiju koja balansira između prošlosti i sadašnjosti.
Centralni narativ razvija se kroz tapiserije, medij duboko vezan za naslijeđe i luksuz, posebno u kontekstu Firence. Kroz reinterpretacije renesansnih portreta i aristokratske estetike, posjetitelji prolaze kroz različite faze brenda, od njegovih početaka do savremenog izraza.
Svaka scena mijenja ton kroz boju, kompoziciju i ambijent, gradeći osjećaj kontinuiteta identiteta koji se ne gubi uprkos vremenu. U manjem klaustru dodatni sloj iskustva donose i interaktivni elementi poput custom vending mašina, koje kroz simboliku “La Famiglia” nude suvenire u obliku pića inspirisanih Gucci Giardino konceptom.
Kako nam Dragana prenosi, izložba je bila izuzetno posjećena, ipak, upravo u toj gužvi pronašla je drugi sloj iskustva, posmatranje ljudi i hvatanje spontanih trenutaka.
“Odluka da fokus prebacim na ljude pokazala se kao zanimljivija nego što sam očekivala. U toj dinamici prostora, kombinacije koje su nosili posjetioci postale su dio same izložbe”, ističe Dragana.
Kao neko ko dolazi iz svijeta estetike i brendiranja, posebno ju je dojmio sam prostor. Klaustar Chiostri di San Simpliciano opisuje kao arhitektonski čist, tih i gotovo meditativan, idealan okvir za izložbu koja se oslanja na narativ i detalj.
Jedini element koji odvlači pažnju, ali na pozitivan način, jeste vrt. Ruže i livadsko cvijeće unose opušten, romantičan kontrast strogoj, gotovo monaškoj arhitekturi, stvarajući balans koji se rijetko postiže ovako prirodno.
Ova izložba dolazi u trenutku kada Gucci prolazi kroz promjene u kreativnom pravcu i suočava se s podijeljenim reakcijama publike. Upravo zato, kako Dragana primjećuje, Gucci Memoria djeluje kao promišljen korak nazad, ali u najboljem smislu te riječi.
To je povratak vrijednostima koje su oblikovale brend: naslijeđu, identitetu i ideji luksuza koji ne mora glasno da se dokazuje. U tom smislu, izložba ne djeluje samo kao retrospektiva, nego kao podsjetnik na ono što treba ostati konstanta bez obzira na trendove.
Istovremeno, činjenica da ljudi iz cijelog svijeta dolaze i čekaju u redovima da vide ovakvu postavku govori o snazi spoja mode, arhitekture i umjetnosti kao univerzalnog jezika estetike.
U narednim danima donosimo vam još sadržaja iz Milana, uključujući fokus na L’Appartamento by Artemest i selekciju interijera i regionalnih brendova koji oblikuju ovogodišnji Salone del Mobile.
U prethodnim danima imali smo i ekskluzivan uvid u postavku bh. brenda Zanat, čiju priču i detalje iz Milana uskoro također donosimo kroz Bonjour.DESIGN.
TEKST: Ada Ćeremida
Prije gotovo jednog stoljeća Aino Aalto je s putovanja po Evropi donijela tekstil koji će postati dio Artekovog vizuelnog jezika, a sada Zebra prvi put stiže u novoj paleti.
Zebra print i Alvar Aalto možda nisu kombinacija koju biste instinktivno spojili, ali upravo je taj kontrast jedan od razloga zbog kojih je ovaj tekstil gotovo devedeset godina ostao tako prepoznatljiv. Aino Aalto susrela ga je tokom putovanja Evropom 1930-ih, a nekoliko godina poslije već se pojavljivao na Aalto namještaju i u prvoj Artekovoj trgovini u Helsinkiju. Danas je crno-bijela Zebra praktično dio vizuelnog arhiva brenda.
Ono što se mijenja 3. septembra jeste boja: Artek prvi put predstavlja alternativu originalu, u toploj smeđoj i bijeloj kombinaciji. I ako nas pitate, nova verzija dosta dobro pokazuje koliko jedan gotovo stoljeće star uzorak još uvijek može djelovati relevantno.
Priča je zanimljiva i zato što Zebra nije nastala kao još jedan Alvar Aalto dizajn. Aino Aalto susrela je tekstil na svojim evropskim putovanjima tokom 1930-ih, a Artekovi arhivi bilježe da je 1935. tkaninu kupila u ciriškom design emporiumu Wohnbedarf. Novija istraživanja idu još dalje: porijeklo tekstila vodi prema Lyonu krajem 1920-ih, a smatra se jednim od najranijih, vjerovatno i prvim poznatim primjerom tkanog tekstila dizajniranog da reproducira šare zebrine kože. Na Aalto namještaju pojavio se već 1934., a do otvaranja prve Artek trgovine 1936. Zebra je već bila dio načina na koji je kompanija predstavljala moderni interijer.
To je i dobar podsjetnik koliko je Aino bila važna za estetiku Arteka. Bila je arhitektica i dizajnerica, suosnivačica kompanije, njen prvi Design Director, a kasnije i Managing Director. Uz Alvara je oblikovala ne samo pojedinačne predmete nego i širu ideju o tome kako moderan dom treba izgledati i funkcionisati.
Kada danas pomislimo na Alvara Aalta, vjerovatno prvo vidimo savijenu brezu, Stool 60 i organske linije koje su postale gotovo sinonim za finski modernizam. Aalto je namještaj počeo razvijati kao nastavak arhitektonskog razmišljanja, a upravo su eksperimenti sa savijanjem lokalne breze ponudili topliju alternativu hladnijoj estetici čelika koja je obilježavala dio evropskog modernizma.
Zebra tu sliku čini mnogo zanimljivijom. Grafička, pomalo divlja i gotovo modna, ona pokazuje da Artekovi interijeri 1930-ih nisu bili sterilni prostori ispunjeni samo svijetlim drvetom. Uzorak je donosio kontrast i humor, naročito na komadima poput čuvenog Armchair 400 “Tank”, s kojim je tokom decenija postao posebno povezan.
Crno-bijela verzija ostaje ona koju ćete odmah prepoznati, ali nova smeđa i bijela kombinacija mijenja karakter uzorka bez pokušaja da ga učini manje upečatljivim. Kontrast je mekši, a uz tamnije drvo, krem tonove, vunu i neutralne tepihe djeluje gotovo prirodnije nego original.
Na novim fotografijama posebno dobro funkcionira na Aalto komadima s toplijom završnom obradom drveta: i dalje imate grafiku Zebra printa, ali bez vrlo oštrog crno-bijelog efekta. To je ona vrsta male intervencije u arhivski dizajn koja ne pokušava modernizirati klasik pod svaku cijenu. Umjesto toga, pokazuje koliko je dobra originalna ideja bila fleksibilna od samog početka.
Sam tekstil izrađen je tehnikom dvostrukog jacquard tkanja, a sastav uključuje vunu, pamuk i poliester, što mu daje dovoljno strukture i otpornosti za tapaciranje namještaja, ali i za manje kućne dodatke.
Tu Zebra priča zapravo dolazi puni krug. Artek su 1935. u Helsinkiju osnovali Aino i Alvar Aalto, Maire Gullichsen i Nils-Gustav Hahl, a njihova ambicija od početka je bila veća od proizvodnje namještaja. Željeli su promovirati novu kulturu stanovanja kroz dizajn, umjetnost, arhitekturu i izložbe, što objašnjava i samo ime Artek, spoj riječi art i technology.
Prva trgovina otvorena je na Fabianinkatu 1936. i funkcionisala je gotovo kao kulturni prostor u kojem se moglo vidjeti kako izgleda njihov prijedlog modernog života. Devedeset godina kasnije Artek se toj ideji vraća i kroz izložbu The Making of Modern Living u svom helsinškom Artek 2nd Cycle prostoru, gdje su vintage komadi, arhivski materijali i postav inspirisani upravo originalnom trgovinom. Izložba traje od 25. augusta do 25. septembra 2026., taman kao pozadina za ponovno otvaranje priče o Zebri.
Nova brown and white Zebra verzija bit će dostupna od 3. septembra 2026., kao presvlaka za Aalto komade i kroz odabrane lifestyle dodatke, dok klasična crno-bijela ostaje dio kolekcije. I možda je upravo to najbolji način za obilježiti dizajn koji traje skoro cijelo stoljeće: ne izmisliti ga ponovo, nego pokazati koliko malo mu je potrebno da ponovo izgleda potpuno savremeno.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
