TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 7.3.2026.
Brendovi koje arhitekti koriste u profesionalnim projektima nisu rezervisani samo za showroomove i budžete velikih investitora, mnogi od njih dostupni su i nama.
Kada gledamo interijere koje potpisuju arhitekti i dizajneri, često pomislimo da su ti komadi nedostižni ili rezervisani za profesionalni kontekst. No, mnogi brendovi koji se redovno pojavljuju u projektima širom svijeta dostupni su i privatnim kupcima samo ih treba znati prepoznati.
U ovom vodiču izdvajamo brendove koje arhitekti rado biraju zbog kvaliteta, dugovječnosti ili bezvremenskog dizajna. Od ergonomskih stolica i ikoničnog namještaja do rasvjete i tekstura koje prostoru daju karakter.
Foto: @artekglobal
Ako postoji stolica koja je postala sinonim za ergonomiju u arhitektonskim uredima, to je Aeron. Herman Miller je standard kada je riječ o radnim prostorima koji se ozbiljno bave zdravljem i produktivnošću.
Arhitekti ga biraju jer je funkcionalnost u prvom planu, ali estetika nikada ne trpi. Ovo su komadi koji traju desetljećima i zadržavaju vrijednost. Investicija, ali opravdana.
Foto: @flos
Naravno, lista brendova koje arhitekti koriste mnogo je duža od ove. Postoje regionalni proizvođači, emerging studiji i niche imena koja se pojavljuju u specifičnim kontekstima. Ipak, brendovi koje izdvajamo ovdje imaju nešto zajedničko: kroz decenije su postali standard.
Ovo su klasici s razlogom i što je još važnije, dostupni su i izvan profesionalnih krugova.
Foto: @hermanmiller
Kada arhitekti biraju komade za svoje projekte, kriteriji su jasni: dugovječnost, konstrukcijska kvaliteta, bezvremenska forma i sposobnost da se uklope u različite koncepte.
Ergonomija kao investicija, ne luksuz: Herman Miller
U profesionalnim studijima širom svijeta, radne stolice ovog brenda postale su gotovo standard. Razlog nije statusni simbol, već ozbiljno istraživanje dugoročnog utjecaja sjedenja na tijelo.
Arhitekti ga biraju jer spaja funkciju i suptilnu estetiku, a komadi zadržavaju vrijednost i nakon godina korištenja. U vremenu kada rad od kuće redefiniše naše interijere, ovo je jedan od rijetkih komada koji zaista mijenja kvalitet svakodnevice.
Foto: @hermanmiller
Dizajn koji i svakodnevicu pretvara u mali ritual: Alessi
Kuhinjski predmeti često ostaju u zoni čiste funkcije, ali Alessi briše tu granicu. Arhitekti ga koriste kada žele unijeti duhovit, gotovo skulpturalan detalj u prostor bez narušavanja njegove ozbiljnosti.
Ovdje čak i cjediljka ili kuhalo postaju dizajnerska izjava. Upravo ta sposobnost da funkciju pretvori u karakter čini ga stalnim gostom u projektima koji teže suptilnoj originalnosti.
Foto: @alessi_official
Drvo u svojoj najčišćoj formi: Artek
Toplina, proporcija i racionalnost Artek je često izbor kada se želi postići balans između modernizma i prirodnih materijala. Njegovi komadi ne dominiraju prostorom, ali mu daju temelj.
Arhitekti ga vole jer je diskretan, a istovremeno snažan u identitetu. To je onaj tip namještaja koji izgleda jednako relevantno danas kao i prije nekoliko decenija.
Foto: @artekglobal
Svjetlo kao arhitektonski alat: Flos
Rasvjeta u profesionalnim projektima nikada nije slučajna. Flos se pojavljuje onda kada je svjetlo zamišljeno kao integralni dio kompozicije, a ne samo tehnička potreba. Njihove lampe često postaju centralna tačka prostora, ali bez teatralnosti.
Arhitekti ih biraju jer kombinuju inovaciju i jasnoću forme, stvarajući ambijent koji traje.
Foto: @flos
Ikone koje nikada ne izlaze iz konteksta: Vitra
Vitra je sinonim za dizajnersku historiju 20. stoljeća, ali i za kontinuiranu relevantnost. U projektima se pojavljuje kada je potreban komad s narativom, ali i s konstrukcijskom ozbiljnošću. To su stolice i fotelje koje nose kulturnu težinu, a pritom savršeno funkcionišu u savremenim interijerima. Arhitekti ga biraju kada žele prostor učiniti slojevitijim.
Foto: @vitra
Neutralna baza koja dopušta kreativnost: IKEA
Iako se možda ne doživljava kao “dizajnerski” brend u klasičnom smislu, IKEA je čest alat u profesionalnim projektima. Njena modularnost i jednostavne forme omogućavaju prilagodbu i nadogradnju.
Arhitekti je koriste kao osnovu, kao platno koje se kasnije personalizira materijalima, ručkama, bojama ili premium komadima. U dobro osmišljenom konceptu, IKEA ne djeluje generično, već racionalno.
Foto: @ikea
TEKST: Ada Ćeremida
Nakon što smo kroz Bonjour.DESIGN otvorili prostor za stvarne interijere i zajedno s vama zavirili u domove širom BiH, vrijeme je za naše čitatelje.
Posljednjih mjeseci kroz DESIGN.biramo zajedno smo upoznavali prostore koji pokazuju koliko dobrih dizajnerskih ideja kriju stvarni domovi. Prošlog mjeseca fokus je bio na trpezarijama i kutcima za objedovanje, a vaše prijave još jednom su pokazale da prostor ne mora biti velik niti savršen da bi imao karakter.
U septembru se vraćamo malo više unutra i pažnju usmjeravamo na spavaće sobe.
Bilo da imate malu spavaću sobu u gradskom stanu, prostor kojim dominira upečatljiv krevet, zid ispunjen umjetnošću, vintage komade koje ste godinama skupljali ili sasvim jednostavnu sobu kojoj karakter daju tekstil i rasvjeta, želimo vidjeti kako ste uredili svoj najprivatniji dio doma.
Spavaća soba često dobije manje dizajnerske pažnje od dnevnog boravka ili kuhinje jer je rijetko prostor koji prvi pokazujemo gostima. Upravo zato nam je zanimljiva. Tu se možda najbolje vidi šta zapravo biramo kada prostor uređujemo prvenstveno za sebe.
Želimo vidjeti sobe koje su nastajale oko vaših navika: kako ste riješili mali prostor, gdje ste pronašli mjesto za odlaganje, šta se nalazi pored kreveta, kakvu ste rasvjetu odabrali i koji detalj potpuno mijenja atmosferu sobe.
Ne zanima nas kvadratura ni budžet. Od kreveta smještenog u svega nekoliko kvadrata do prostrane sobe s garderoberom, tražimo ideje koje bismo mogli zapamtiti, sačuvati i možda primijeniti i u vlastitom domu.
Kao i kod prethodnih prijava interijera , uredništvo Bonjour.ba će odabrati jedan prostor koji ćemo detaljno predstaviti kroz članak na Bonjour.DESIGN.
Pored glavne priče, izdvojit ćemo i dodatne primjere koji su nas inspirisali i podijeliti ih s našom zajednicom.
Naš cilj nije poređenje niti rangiranje, već stvaranje arhive stvarnih prostora koji mogu inspirisati druge.
Za prijavu nam pošaljite:
• između 5 i 10 fotografija vaše spavaće sobe u što boljoj rezoluciji
• ime i prezime
• grad iz kojeg dolazite
• link na vaš profil na društvenim mrežama, Instagram, Facebook, LinkedIn ili bilo koji drugi profil
• kratak opis prostora (do 100 riječi)
Voljeli bismo čuti kako je prostor nastajao, šta vam je bilo najvažnije pri uređenju, koji detalj vam je posebno drag i zbog čega se u ovoj sobi osjećate dobro.
Prijave šaljite na: [email protected]
U subject maila navedite: Bonjour.DESIGN – Biramo
Rok za prijavu je 18.09.2026., nakon čega će uredništvo Bonjour.ba odabrati kuhinju koja će dobiti svoju priču na Bonjour.DESIGN-u. Otvoreni smo za prijave iz Bosne i Hercegovine i regije.
Možda upravo vaša spavaća soba bude sljedeći prostor u koji ćemo zajedno zaviriti.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
