TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 25.3.2026.
Salone del Mobile.Milano svake godine pretvara Milano u globalni centar dizajna, mjesto gdje se susreću arhitektura, interijeri i produkt dizajn na najvišem nivou.
Riječ je o jednom od najvažnijih sajmova na svijetu, ali i o događaju koji često definiše smjerove u kojima će se kretati interijeri u narednim sezonama.
Prošle godine smo kroz Milano Design Week imali priliku osjetiti tu energiju iz prve ruke, a ove godine ga pratimo još pažljivije kroz novu vertikalu Bonjour.DESIGN. Upravo zato smo izdvojili brendove iz Bosne i Hercegovine i regije čiji ćemo nastup na sajmu posebno pratiti i s kojima se nadamo razgovarati direktno iz Milana sa Salone del Mobile-a.
Salone del Mobile nije samo mjesto gdje se predstavljaju novi proizvodi, već i platforma na kojoj se susreću ideje, materijali i različiti pristupi dizajnu.
Za regionalnu scenu, prisustvo na ovom sajmu znači izlazak na globalnu mapu i priliku da se rad predstavi publici koja oblikuje industriju. Upravo zato pratimo ko iz regije ove godine dolazi u Milano i šta donose sa sobom.
Lista izlagača se i dalje ažurira, a kako se približava april i početak sajma, jasno je da će prisustvo regionalnih brendova biti sve vidljivije. Ovo su imena koja za sada znamo, a koja ćemo pratiti i kroz naše izvještaje direktno iz Milana.
Foto: @isaloniofficial
Bh. brend Artisan poznat je po radu s masivnim drvetom i saradnjama s međunarodnim dizajnerima. Njihovi komadi često balansiraju između skulpturalne forme i funkcionalnosti, zbog čega su čest izbor u savremenim interijerima koji traže toplinu i karakter. Njihov pristup imali smo priliku dodatno upoznati i kroz intervju s dizajnerima studija Regular Company.
Foto: @artisanlovewood
Zanat iz Konjica spaja tradicionalno drvorezbarstvo s modernim dizajnom, stvarajući komade koji su istovremeno zanatski i savremeni. Upravo taj spoj naslijeđa i inovacije čini ih jednim od najzanimljivijih bh. brendova na međunarodnoj sceni. O filozofiji brenda i značaju zanata za savremeni dizajn razgovarali smo i s Jasnom Mujkić u intervjuu povodom lansiranja Bonjour.DESIGN-a.
Foto: @zanatcraft
Prostoria je jedan od najpoznatijih hrvatskih brendova dizajnerskog namještaja, prisutan na međunarodnom tržištu. Njihovi proizvodi prepoznatljivi su po udobnosti, čistim linijama i saradnjama s renomiranim dizajnerima.
Foto: @prostoria
Hrvatski brend Terrazza reinterpretira tradicionalni dizajn kroz savremene proizvode i površine, vraćajući ovaj materijal u fokus interijera, ali u modernom kontekstu.
Njihov pristup se ne zaustavlja samo na interijeru kroz outdoor kolekcije, poput MILKme stolice, referiraju se na mediteranski način života i kulturu zajedničkih prostora, gdje jednostavni objekti poput stolice postaju simbol svakodnevnog uživanja i društvenosti.
Foto: @terazzaoutdoorfurniture
Hrvatski brend Nunc razvija namještaj i interijerske objekte koji se oslanjaju na minimalistički dizajn i funkcionalnost. Njihovi komadi lako se uklapaju u različite tipove prostora, a njihovo prisustvo se širi i kroz regionalne saradnje, uključujući i bh. tržište kroz Kabinet Puls iz Banje Luke, o čijim ste proizvodima već imali priliku čitati u našoj rubrici.
Foto: @nunc.design
Studijo Wallart razvija dekorativne zidne sisteme koji prostoru daju dodatni vizualni identitet. Njihovi proizvodi često funkcionišu kao spoj umjetnosti i interijera, a rad ovog studija publika već godinama prati kroz projekte Josipa Marasa, uključujući i najnoviju kolekciju nastalu u saradnji s ilustratoricom Mateom Kovač, koja je nedavno privukla pažnju na dizajnerskoj sceni.
Foto: @studijo.co
Hrvatski studio Evoluta fokusira se na razvoj inovativnih proizvoda kroz istraživanje materijala i procesa, često pomjerajući granice klasičnog produkt dizajna kroz eksperiment i nove načine oblikovanja prostora.
Unutar njihovog rada izdvaja se i Evoluta Concrete, segment brenda koji istražuje beton kao dizajnerski materijal, donoseći industrijski karakter u interijere kroz savremenu i estetski rafiniranu formu.
Foto: @evoluta.home
Slovenski brend Gorenje poznat je po kućanskim aparatima koji spajaju tehnologiju i dizajn. Kroz saradnje s dizajnerima i premium linije, njihovi proizvodi postaju dio savremenih, estetski oblikovanih interijera.
Foto: @gorenje.hr
TEKST: Ada Ćeremida
Sjećate li se harmonika vrata? Onog detalja iz starijih stanova, hodnika ili ormara kod nane i nene koji nam vjerovatno nikada nije bio na listi stvari koje bismo poželjeli u savremenom interijeru?
Ako ste odrasli u domu uređenom osamdesetih ili devedesetih, velike su šanse da ste ih barem jednom imali priliku otvoriti. Možda su odvajala kuhinju od dnevnog boravka, skrivala sadržaj ormara ili bila ono praktično rješenje za hodnik u kojem nije bilo dovoljno mjesta za klasična vrata.
I onda su nekako nestala iz naših dizajnerskih razgovora.
Sada ih sve češće susrećemo u savremenim interijerima, ali u izdanju koje se prilično razlikuje od onog koje pamtimo. Drveni paneli koji se protežu od poda do plafona, pregrade od matiranog stakla, pa čak i tekstilne varijante u zanimljivim bojama vraćaju harmonika vrata među rješenja vrijedna pažnje.
A razlog zašto ih ponovo razmatramo ima mnogo veze s načinom na koji danas živimo i koliko funkcija očekujemo od jednog prostora.
Priča o harmonika vratima vodi nas još u 19. stoljeće, kada se razvijaju patentirani sistemi sklopivih vrata i pokretnih pregrada. Među dokumentovanim primjerima je patent Williama McMahona O'Briena iz 1872. godine, namijenjen privremenom pregrađivanju ulaza u javne objekte.
S vremenom se razvijaju različiti mehanizmi, vodilice i paneli koji omogućavaju da se veće površine jednostavno otvaraju i zatvaraju.
Harmonika vrata svoju prepoznatljivost u stambenom dizajnu naročito grade sredinom 20. stoljeća, kada fleksibilne pregrade postaju dio modernističkog razmišljanja o prostoru. Pedesetih i šezdesetih koriste se u različitim stambenim i poslovnim interijerima, a mnogima od nas ostaju poznata kroz enterijere sedamdesetih i osamdesetih.
Kod nas ih pamtimo i na ormarima, često u drvenim dekorima, kao i u jednostavnijim plastičnim izvedbama koje su prvenstveno rješavale problem nedostatka prostora.
Danas je zanimljivo vidjeti kako taj isti mehanizam dobija potpuno novi vizuelni identitet. Nekada diskretno funkcionalno rješenje sada može biti i glavni arhitektonski detalj prostorije.
Sjećate li se perioda kada je gotovo svaki savremeni interijer težio otvorenom tlocrtu? Kuhinja, trpezarija i dnevni boravak spojeni u jednu cjelinu, sa što manje zidova i vizuelnih prepreka.
Takav raspored i dalje ima svoje prednosti, ali svakodnevica je pokazala i njegove nedostatke. Rad od kuće, potreba za privatnošću, različiti dnevni ritmovi ukućana i sve veći zahtjevi koje postavljamo pred male stanove otvorili su prostor za fleksibilnija rješenja.
I tu harmonika vrata ponovo imaju smisla.
Za razliku od klasičnih vrata, kojima je potreban slobodan prostor za otvaranje, harmonika sistemi se sklapaju uz jednu ili obje strane otvora. Za razliku od kliznih vrata, ne zahtijevaju uvijek dodatnu površinu zida uz koju bi se krilo pomjeralo.
Ali njihova najveća prednost nije samo ušteda nekoliko centimetara.
Ona omogućavaju da prostor bude otvoren kada želimo povezanost, a zatvoren kada nam je potrebna privatnost.
Uz to, savremeni materijali mijenjaju i njihov izgled. Drvo unosi toplinu, matirano staklo propušta svjetlost, dok paneli u boji mogu funkcionisati gotovo kao dekorativni zid.
Otvorene kuhinje izgledaju odlično na fotografijama, ali u svakodnevici ponekad poželimo sakriti radnu površinu, posuđe ili jednostavno odvojiti kuhanje od ostatka stana.
Harmonika vrata mogu biti praktično rješenje jer omogućavaju zatvaranje kuhinjske zone bez trajnog dijeljenja prostora.
Posebno su zanimljive izvedbe s matiranim ili rebrastim staklom koje zadržavaju prolazak dnevne svjetlosti, ali stvaraju vizuelnu granicu.
Koliko nas zapravo ima zasebnu sobu za goste?
U manjim stanovima dnevni boravak često preuzima tu ulogu, a harmonika vrata mogu pomoći da se barem privremeno stvori osjećaj zasebne prostorije.
Paneli pune visine, naročito oni u drvetu ili boji zidova, omogućavaju da prostor tokom dana bude otvoren, a navečer dobije više privatnosti.
Naravno, kod ovakvog rješenja važno je obratiti pažnju na zvučnu izolaciju jer lagane preklopne pregrade neće pružiti isti nivo akustične privatnosti kao puni zid.
Radni sto u spavaćoj ili dnevnoj sobi možda je praktičan, ali nije uvijek idealno da nam laptop i poslovni dokumenti budu dio pogleda tokom cijelog dana.
Preklopni paneli mogu sakriti malu kućnu kancelariju, nišu s radnim stolom ili policama i omogućiti da ista prostorija ima dvije potpuno različite funkcije.
Ovo je naročito korisno u garsonjerama i jednosobnim stanovima u kojima svaka zona mora biti pažljivo isplanirana.
Možda harmonika vrata više nećemo povezivati samo sa starim ormarima i hodnicima. U vremenu kada od jednog stana očekujemo da bude i dom i kancelarija i mjesto za druženje, ideja prostorije koja se može otvoriti ili zatvoriti prema potrebi zvuči prilično dobro.
A ako nas nešto uči ovaj povratak, onda je to da neka dizajnerska rješenja vrijedi sačuvati. Ponekad im je potreban samo novi materijal, malo drugačija proporcija i nova prilika.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
