TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 5.3.2026.
Bonjour.DESIGN je konačno tu!
Huh! Sada kada smo najvažniju stvar izgovorili naglas (i odahnuli još glasnije), možemo ispričati priču koja je danas predstavljena vama.
Naime, postoji nekoliko ključnih momenata u razvoju medija, a jedan od njih je i otvaranje novog uredničkog prostora. Prostora s jasnim fokusom, posebnim ritmom i precizno postavljenim kriterijima.
Bonjour.ba, kao kuća, je došao do tog ključnog trenutka. Kako već godinama pričamo o trendovima, tumačimo ih i postavljamo u širi kontekst, kontinusano osluškujemo publiku, ali i promjene u društvu i industriji, postalo nam je jasno da je došlo vrijeme za novi, dodatni prostor.
Vođeni uvjerenjem da arhitektura, interijer i dizajn zaslužuju više od povremenog prostora unutar lifestyle okvira, odlučili smo otvoriti novu platformu, mjesto koje će biti jednako relevantno publici i osobama iz struke. Gdje autori imaju priliku govoriti o idejama, konceptima i odlukama koje stoje iza realizacije.
Bonjour.DESIGN
Dakle, Bonjour.DESIGN je nova platforma Bonjour.ba posvećena arhitekturi, dizajnu i interijeru. Želja nam je da to bude platforma koju ćemo svi, mi iz Bonjour.ba i vi koji čitate, zvati svojom. Ona to stvarno jeste, mjesto na kojem se o prostoru govori stručno, promišljeno i kontekstualno: kroz projekte, autore, procese i ideje koje ih oblikuju.
Zato će svi sadržaji na platformi Bonjour.DESIGN biti kurirani, istraženi i napisani s poštovanjem prema struci, ali i prema čitatelju koji želi razumjeti zašto je neki prostor takav kakav jeste.
Poseban fokus platforme Bonjour.DESIGN usmjeren je na:
A sve to ćemo pričati kroz 4 rubrike: Arhitektura, Interijer, Produkt dizajn i Shopping.
Šta možete čitati već danas na Bonjour.DESIGN?
Da bismo pokazali da zaista mislimo i radimo sve ove fantastične stvari koje smo iznad naveli, odlučili smo vam odmah na početku predstaviti platformu kao sinonim zajednice, dobrih ideja i savremenih priča.
Našu zajednicu gradimo od početka, lokalno, baš kao i oni… Pričali smo s dizajnerima tri posebna bosanskohercegovačka brenda: GAZZDA , Zanat , Artisan.
Samo ćemo ostaviti citat gospodina Saliha:,, … prepoznatljiv nukleus bosanskohercegovačke proizvodnje namještaja zasnovan na originalnim dizajnerskim konceptima u kompanijama Artisan iz Tešnja, Rukotvorine Zanat iz Konjica te sarajevskom brendu GAZZDA, koji su na svojevrstan način utrli put BiH dizajnu na evropsku scenu… ''.
Razgovarali smo i s profesorima, arhitektima i produkt dizajnerima koji godinama oblikuju generacije mladih autora. Imali smo čast razgovarati s doktorica nauka, redovnom profesoricom, šeficom katedre za arhitektonsko projektovanje Ninom Ugljen – Ademović.
S Arhitektonskog fakulteta prošetali smo gradom do kultne siluete Sarajeva, Akademije likovnih umjetnosti te razgovarali s kreativnom direktoricom, profesoricom dizajna Natašom Perković . Odlučili smo razgovarati o kreativnosti i šta za istu znači period pauze.
Iz Banjaluke nam se javila vlasnica Studija Prole, arhitektica Svjetlana Prole . Svjetlana je neko s kim smo već razgovarali o interijeru i modi, a ovaj put nas provodi kroz svoj novi projekat, restoran So. A tu je i priča o tkaninama, prvi put u Bosni i Hercegovini dizajnirane tkanine s autorskim potpisom Nedžla Potogija Architects Studio .
Posebno nam je drag razgovor „Tri mlada umjetnika: Generacija koja već oblikuje prostor Sarajeva“, posvećen autorima čiji rad već sada mijenja vizuelni identitet grada. Upoznajte Merjem, Tajru i Samira !
Ponosni smo i uzbuđeni (osjetite da smo uzbuđeni?) što uvijek dajemo pažnju domaćim pričama i projektima koji nastaju u našem neposrednom kontekstu. Istovremeno, oduševljeni smo što Bonjour.DESIGN otvaramo i razgovorom s dobro poznatim, svjetskim imenom dizajna: Karim Rashid .
Prije nego što kliknete na linkove za ove sjajne priče, ostanite s nama još kratko.
Bonjour.DESIGN nije zamišljen kao izdvojeni svijet, već kao logično proširenje Bonjour.ba identiteta. Vizuelno prepoznatljiv, urednički disciplinovan i dovoljno otvoren da prati savremene arhitektonske i dizajnerske prakse, bez gubitka integriteta.
Bonjour.DESIGN danas postaje nova platforma na Bonjour.ba.
Cijeli Bonjour.ba tim se raduje svemu što će Bonjour.DESIGN tek postati. Čitanjima koja će trajati duže od jednog skrola, prostorima kojima ćemo se vraćati i pričama koje imaju smisla i nakon prvog pogleda.
Ovo je novo mjesto unutar naše kuće, stvoreno s pažnjom, radoznalošću i istom ljubavlju koju dijelimo s vama sve ove godine na Bonjour.ba.
Bienvenue sur Bonjour.DESIGN !
TEKST: Ada Ćeremida
Šta ako jedan od najzanimljivijih urbanističkih zahvata ne uključuje izgradnju nove zgrade, nego redizajn nečega što svakodnevno zaobilazimo?
Zamislite da svakog dana prolazite istom ulicom, ispod metalne konstrukcije koja zaklanja pogled na zgrade, izloge i nebo. U jednom trenutku prestanete je primjećivati. Postane dio grada, iako nikada nije bila zamišljena kao njegova trajna arhitektura.
Upravo takve konstrukcije New York odlučio je preispitati.
Umjesto da zaštitne skele posmatra isključivo kao nužno gradilišno rješenje, grad je angažovao arhitekte i inženjere da razmisle kako bi one mogle bolje funkcionisati, propuštati više dnevnog svjetla i zauzimati manje javnog prostora.
Rezultat je šest novih dizajna zaštitnih konstrukcija i jedno mnogo zanimljivije pitanje: koliko toga u našim gradovima prihvatamo kao neizbježno, iako bi uz malo više pažnje moglo izgledati i funkcionisati bolje? 
Zaštitne konstrukcije koje se u New Yorku nazivaju sidewalk sheds već su decenijama dio njegovog uličnog pejzaža. Najčešće prepoznatljive po tamnozelenim metalnim stubovima, drvenim krovovima i slabo osvijetljenim prolazima, postavljaju se kako bi zaštitile pješake od mogućeg pada građevinskog materijala tokom radova na objektima.
Međutim, ono što bi trebalo biti privremeno nerijetko ostaje na ulicama mjesecima, pa i godinama, mijenjajući način na koji se krećemo, doživljavamo arhitekturu i koristimo javni prostor.
Zato je grad još 2024. godine angažovao projektantske timove Arup i Practice for Architecture and Urbanism (PAU) da razviju šest alternativnih modela zaštitnih skela. Najnoviji korak dogodio se 19. oktobra 2026., kada su predstavljene dvije PAU konstrukcije, uz najavu nastavka regulatornog procesa koji bi omogućio primjenu svih šest dizajna širom grada.
Svaki dizajn odgovara na konkretan problem postojećih skela: nedostatak dnevnog svjetla, previše stubova, otežano kretanje, zaklonjene izloge ili neprilagodljivost različitim ulicama.
Jedan od najjednostavnijih, ali i najefektnijih zahvata dolazi iz studija PAU. Umjesto tradicionalnog neprozirnog krova, Baseline Shed koristi transparentni polikarbonat i blago nagnutu konstrukciju koja propušta prirodno svjetlo do pješačke zone.
Rezultat je otvoreniji prostor, bolja vidljivost izloga i manje osjećaja da prolazimo kroz zatvoreni koridor. Dizajn je predviđen za različite dimenzije trotoara, u lakšoj i robusnijoj verziji. 
Za kraće radove i hitne intervencije PAU je razvio Speed Shed, laganu konstrukciju s kosim zaštitnim krovom od mreže namijenjene zadržavanju građevinskog otpada.
Posebno zanimljiv detalj su odvojivi točkovi, koji omogućavaju jednostavnije premještanje konstrukcije između lokacija. Privremena infrastruktura ovdje zaista postaje prilagodljiva, umjesto da mjesecima zauzima isti prostor.
Možda najradikalniji među šest prijedloga dolazi iz Arupa. Air Shed koristi konzolni sistem pričvršćen za samu zgradu, tako da zaštitna konstrukcija ostaje izdignuta iznad pješačke površine, bez oslonaca na tlu.
Rješenje je zamišljeno za lakše zahvate na fasadama i zamjenu prozora, tamo gdje uslovi objekta dopuštaju takvo pričvršćivanje. Jednostavno rečeno, zaštita ostaje, ali se pješacima vraća prostor.
Sa Flex Shed modelom, Arup je razmišljao o svemu onome što se već nalazi na trotoaru: saobraćajnim znakovima, autobuskim stajalištima, različitim visinama prizemlja i drugim preprekama.
Modularna konstrukcija omogućava promjene visine krova i rasporeda stubova, zavisno od lokacije. Umjesto jednog sistema koji se pokušava uklopiti svuda, dobijamo arhitekturu koja reaguje na neposredni urbani kontekst.
Velika gradilišta zahtijevaju ozbiljnije zaštitne sisteme, ali to ne znači da se cijeli trotoar mora pretvoriti u gustu mrežu metalnih elemenata.
Rigid Shed razvijen je za zahtjevnije građevinske radove, uključujući visokogradnju. Njegova konstrukcija nastoji smanjiti zauzeće javne površine i broj prepreka na putanji pješaka, zadržavajući potrebnu nosivost i sigurnosnu funkciju.
Posljednji PAU prijedlog namijenjen je velikim ulicama i projektima koji zahtijevaju robusnije konstrukcije.
Wide Baseline Shed koristi stubove postavljene na većim međusobnim razmacima, čime se smanjuje broj fizičkih prepreka. Tako širina trotoara ne ostaje samo dimenzija na urbanističkom planu, nego kvaliteta koju pješaci mogu stvarno koristiti.
Arhitekturu obično povezujemo s objektima koji će trajati decenijama. Privremene konstrukcije, s druge strane, rijetko dobijaju jednaku pažnju, iako njihovo prisustvo ponekad mnogo intenzivnije utiče na svakodnevno iskustvo grada.
Gradilišna ograda može mjesecima zatvarati pogled prema historijskoj fasadi. Zaštitna nadstrešnica može promijeniti osvjetljenje cijelog niza poslovnih prostora. Konstrukcija postavljena na uskom trotoaru može odrediti hoće li dvije osobe moći proći jedna pored druge.
Privremeno, dakle, nije nužno i nevažno.
Upravo tu leži vrijednost njujorškog projekta. On pokazuje da se i infrastruktura koju uglavnom doživljavamo kao smetnju može projektovati s istom pažnjom koju pridajemo trajnim dijelovima grada.
Naravno, estetski kvalitet ne može biti zamjena za sigurnost, niti dizajn smije postati opravdanje da privremene konstrukcije ostaju postavljene duže nego što je potrebno. Naprotiv, dio njujorške inicijative usmjeren je upravo na uklanjanje nepotrebnih skela. Prema podacima objavljenim 19. oktobra, njihov broj smanjen je za približno 1.200 od početka 2026. godine.
Privremeno ne znači nevidljivo. Konstrukcija koja stoji nekoliko mjeseci i dalje učestvuje u oblikovanju grada.
Dnevno svjetlo je urbanistički resurs . Čak i promjena materijala nadstrešnice može uticati na kvalitet javnog prostora.
Manje stubova, više grada. Slobodna pješačka površina jednako je važna kao izgled konstrukcije.
Modularnost nije rezervisana za namještaj. I gradska infrastruktura može biti prilagodljiva različitim lokacijama.
Dobar dizajn počinje pitanjem šta možemo ukloniti. Nekada je najbolje rješenje ono koje oslobađa prostor.
Mali detalji stvaraju velike promjene. Urbani identitet ne čine samo zgrade, nego i sve ono između njih
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
