TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 5.3.2026.
Postoje brendovi koji grade proizvode i postoje oni koji grade kontekst. GAZZDA već godinama pripada ovoj drugoj kategoriji, ne samo kao proizvođač namještaja, već kao jedan od ključnih nosilaca savremenog bosanskohercegovačkog dizajna.
U trenutku kada pokrećemo Bonjour.DESIGN, platformu posvećenu arhitekturi, interijeru i produkt dizajnu, činilo se prirodnim započeti upravo ovdje sa Salihom Teskeredžićem, suosnivačem GAZZDE i autorom brojnih komada koji su definisali njegov identitet.
Njihova najnovija fotelja, Aska, predstavljena u Parizu i Milanu, nije samo novi proizvod u kolekciji. Ona je kontinuitet jedne dizajnerske filozofije koja balansira između tradicije i savremenosti, zanata i precizne proporcije, emocije i racionalne konstrukcije.
Zato smo zamolili Saliha da nas povede kroz proces njenog nastanka, ali i kroz širi kontekst u kojem danas djeluje bosanskohercegovačka produkt scena.
Aska Lounge Chair je komad iza kojeg stoji proces koji objedinjuje akademsko iskustvo, dugogodišnji rad sa drvetom i jasnu dizajnersku poziciju.
U razgovoru, Salih Teskeredžić govori nam o razvoju bosanskohercegovačke produkt scene, o međunarodnom kontekstu predstavljanja brenda te o skulpturalnom odnosu prema drvetu koji oblikuje estetiku GAZZDE.
Kao profesor i mentor generacijama mladih dizajnera, kako vidite današnji trenutak bosanskohercegovačke produkt dizajn scene?
Gdje u tom kontekstu pozicionirate GAZZDA brend danas?
Produkt dizajn, kao dio kreativne industrije, direktno je povezan s razvojem industrijske i zanatske proizvodnje. To je ujedno i područje djelovanja mladih produkt dizajnera koji se obrazuju uglavnom na Odsjeku za produkt dizajn Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Paleta djelovanja je široka, od industrije namještaja, unikatne proizvodnje, mode itd.
Ako analiziramo proizvodnju u Bosni i Hercegovini, često čujemo podatak da je industrija namještaja jedna od rijetkih izvozno suficitarnih grana, što već mnogo govori o perspektivi i uspjehu tog sektora. Kao izvozno orijentirana industrija, proizvodnja namještaja je jedna od rijetkih industrijskih grana koja je ponudila uspješne komercijalne proizvode na svjetskom tržištu.
Iz tog razloga mnogi dizajneri danas djeluju u toj industriji na različite načine. Tako je i uloga produkt dizajna u afirmaciji industrije namještaja i njenom brendiranju bila odlučujuća u periodu od 2010. godine do danas.
U tom relativno kratkom vremenu formiran je prepoznatljiv nukleus bosanskohercegovačke proizvodnje namještaja zasnovan na originalnim dizajnerskim konceptima u kompanijama Artisan iz Tešnja, Rukotvorine (Zanat) iz Konjica te sarajevskom brendu GAZZDA, koji su na svojevrstan način utrli put BiH dizajnu na evropsku scenu.
Navedene kompanije, kao i brend GAZZDA, prepoznate su kroz originalni dizajn i ujedno predstavljaju jednu vrstu kreativne matrice koja se može primijeniti u mnoštvu drugih proizvodnih djelatnosti. Proizvod koji nudi dodanu vrijednost kroz kreativnost dizajnera konkurentan je i nalazi se u višem cjenovnom segmentu na zahtjevnom evropskom i svjetskom tržištu.
U tom kontekstu, brend GAZZDA razvijao se svojim prepoznatljivim purističkim dizajnerskim konceptom baziranim na “domaćem dizajnu”, s jasnim stavom i minimalističkim izrazom, kao jedan od najprepoznatljivijih brendova BiH industrije namještaja u ovom dijelu Evrope.
Kao profesor i mentor generacijama studenata, nastojao sam uključiti dizajnere, alumnije naše Akademije, u živ i pulsirajući dizajnerski proces kreiranja brenda. Već godinama okosnicu dizajn tima u GAZZDA-i čine moji bivši studenti s ALU, danas produkt dizajneri: Mustafa Čohadžić, Berin Spahić, Elvira Ćosić te grafički dizajner i fotograf Adi Kubur.
To je ujedno i svojevrsni fenomen brenda GAZZDA, orijentacija na „domaće dizajnerske snage“, alumnije Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Na taj način otvoren je prostor djelovanja mladih kreativnih profesionalaca obrazovanih u BiH, koji danas djeluju unutar savremene evropske dizajnerske scene. Iz te perspektive, to možemo nazvati i „originalnim BiH proizvodom“.
Aska je predstavljena na sajmovima u Parizu i Milanu.
Šta vam je to iskustvo pokazalo o mjestu koje bosanskohercegovački dizajn danas zauzima na međunarodnoj sceni?
Izlaganje na sajmovima u Parizu bilo je izuzetno pozitivno iskustvo predstavljanja ovog proizvoda međunarodnoj dizajnerskoj publici. Meni kao dizajneru bio je izazov ponuditi vlastitu interpretaciju tradicionalnog dizajnerskog klasika koji je u svojoj verziji proizvodio Šipad, a dizajnirao profesor Zdenko Praskač.
Fotelja Aska svojevrsni je omaž ovčici Aski iz priče Aska i vuk našeg pisca Ive Andrića, koja svojom igrom očarava vuka i odgađa vlastitu sudbinu. Slično liku Šeherzade iz zbirke Hiljadu i jedna noć, koja pripovijedanjem simbolizira moć umjetničkog izraza, Aska utjelovljuje ideju kreativnosti kao sredstva transformacije stvarnosti.
Vaš odnos prema drvetu često se opisuje kao gotovo skulpturalan. Kako je taj pristup oblikovao razvoj Aske, posebno u načinu na koji su omekšane linije i proporcije okvira?
Estetika GAZZDA namještaja odraz je filozofije brenda. Ona uključuje prepoznatljive dizajnerske elemente bazirane na minimalističkoj formi i racionalnom odnosu prema upotrebi materijala, prvenstveno masivnog drveta, uz naglašene elemente lakoće, transparentnosti i taktilnosti prirodnog materijala.
Tako oblikovan namještaj predstavlja spoj tradicionalne stolarske tradicije i savremene visoke tehnologije. Aska je prepoznatljiv proizvod GAZZDA estetike, ali i reminiscencija klasične tipologije fotelje oblikovane laganim konstruktivnim elementima drvenog masiva, s lebdećom „školjkom“ sjedišta i naslona na toj konstrukciji.
Mekoća oblikovanih elemenata naglašava prirodnost materijala i poziva na taktilni kontakt s drvenim naslonjačima. Skulpturalnost fotelje Aska svakako je u fokusu; dizajnerska ambicija slijedi moto oblikovanja proizvoda s kojim se emotivno identificiramo, na kojem udobno sjedimo i na kojem se rado opuštamo.
Naglašeni stolarski spojevi su, s jedne strane, konstruktivno rješenje na klasičan stolarski način, a s druge strane naglašeni estetski detalj spoj noge s rukonaslonom realiziran drvenom kajlom u drugoj boji drveta. Ta igra “konstruktivnog i estetskog” kreativni je spoj tradicionalnog zanatskog rada i modernog oblikovanja s jednim od najljepših prirodnih materijala drvetom.
TEKST: Ada Ćeremida
Nekoliko prostorija, potpuno različiti pristupi dizajnu i dovoljno materijala da se zapitamo šta ćemo sve uskoro gledati u interijerima.
Na Akademiju likovnih umjetnosti stigli smo s dva razloga: tokom dana proći kroz izložbe i studijske postave Zagreb Design Weeka, a navečer na terasi održati naš prvi Bonjour.DESIGN anti-panel meetup.
Prije nego što smo sjeli za isti stol s arhitektima i dizajnerima iz regije, prošli smo kroz nekoliko prostorija glavnog programa i vrlo brzo dobili presjek onoga što trenutno zaokuplja dizajnere: novi materijali, digitalna proizvodnja, odnos zanata i tehnologije, produkt dizajn koji sve češće prelazi granicu prema skulpturi i ozbiljan povratak pitanju kako se stvari proizvode, a ne samo kako izgledaju.
Na tri sprata Akademije istovremeno su se odvijale izložbe iz različitih zemalja, studijski showcaseovi, studentski radovi i instalacije, pa jedan obilazak nije mogao biti kompletan pregled. Ali nekoliko prostorija zaustavilo nas je dovoljno dugo da iz njih izađemo s jasnim bilješkama za Bonjour.DESIGN.
U postavu Regular Companyja prvo su nas zaustavile stolice: vitke crne konstrukcije, prirodno drvo, zaobljeni nasloni i neutralne presvlake, sve postavljeno gotovo kao mala studija proporcije i siluete.
Uz njih su se pojavile skulpturalne lampe u crnoj, krem i bijeloj, s konusnim i kružnim sjenilima koja više djeluju kao mali objekti nego klasična rasvjeta. Posebno je dobro funkcionisao kontrast vrlo čistih formi s toplinom drveta i mekanim teksturama, bez potrebe za mnogo boje ili dekoracije.
Na zidovima i moodboardima mogli smo pratiti i dio procesa iza komada, od skica i fotografija prototipa do načina na koji su zamišljeni unutar interijera. Upravo je to postav učinilo zanimljivijim od klasičnog showrooma: nismo gledali samo finalne stolice i lampe, nego i cijeli vizuelni jezik studija.
Ako bismo iz ove prostorije izvukli jednu bilješku za sezonu, onda je to povratak izraženoj silueti, toplom drvetu i rasvjeti koja u prostoru funkcionira gotovo kao skulptura.
Ako je neka izložba tog dana najjasnije pokazala koliko produkt dizajn danas može biti eksperiment, onda je to bio Material Uncommons.
Postav mladih čileanskih dizajnera okupio je radove nastale iz nekonvencionalnih i recikliranih materijala, ali bez osjećaja da gledamo strogu studiju održivosti. Na tirkiznim postamentima nizali su se komadi koji su istovremeno izgledali sirovo, gotovo geološki, i vrlo promišljeno oblikovano.
Najviše su nam pažnju uzeli predmeti s grubim, poroznim i gotovo koraljnim teksturama, kao i metalni objekti koji su izgledali kao da su savijeni iz jednog poteza, pa zatim ostavljeni da pokažu vlastitu površinu, od mat sivih do iridescentnih tonova.
Tu su bili niski stolovi i skulpturalne forme koje više liče na male pejzaže nego na klasičan namještaj, ali i komadi poput ST.001, Ralum, Gruta, Alva, Fluxa, VeXa i Aura Citrus. Ova prostorija nas je podsjetila da materijal danas više nije samo tehnička odluka, nego i glavna priča proizvoda.
Kod FORMA³ postava je odmah imao sasvim drugačiji ritam: više boje, više grafike i više objekata koji djeluju kao da su izašli iz jednog vrlo savremenog laboratorija za formu.
Poljski dizajn ovdje se bavi digitalnom proizvodnjom, ali prostor nije djelovao hladno ni tehnički. Naprotiv, među radovima su bile visoke vaze i cilindrični objekti u pastelno plavoj, ružičastoj, bordo i tamnoplavoj, zatim keramički komadi sa perforacijama, reljefnim prstenovima i ponavljajućim geometrijskim motivima, kao i rasvjeta koja je kroz teksturu i poluprozirne materijale davala vrlo mekano, gotovo ambijentalno svjetlo.
Najviše nam je pažnju privukao kontrast između tih vrlo precizno proizvedenih predmeta i slobodnijeg vizuelnog jezika oko njih. Na zidovima su bili veliki plakati u jakim bojama, a ispred njih stolice od drveta, metala i pletene žice, pa je cijela prostorija funkcionisala kao presjek više različitih načina proizvodnje.
To je dobar primjer kako 3D print, digitalna obrada i serijska proizvodnja danas više ne izgledaju futuristički sami po sebi — puno je zanimljivije šta dizajneri rade s teksturom, bojom i proporcijom kada im ti alati postanu normalan dio procesa.
Kod Clinica Studija pažnju nam nisu uzeli klasični komadi namještaja, nego visoka, rotirajuća ogledala postavljena poput samostalnih skulptura.
Svako od njih hvata drugi kadar prostorije: crno spiralno stepenište, velike prozore Akademije, prolaz između postava ili tek fragment osobe koja prolazi, pa se cijela instalacija mijenja čim se pomjerite nekoliko koraka.
Ljubičasto svjetlo dodatno je pojačalo taj gotovo digitalni osjećaj, dok su natpisi preko ogledala poput “our future”, “assembled details” i “designed by thought” prostor pretvarali u nešto između instalacije, scenografije i statementa o samom procesu dizajna.
Umjesto da ogledalo samo reflektuje interijer, ovdje ono postaje njegov aktivni dio — rotira se, mijenja perspektivu i svaki put slaže novu sliku istog prostora.
U prostoru Light On MADE IN ITALY priča o proizvodnji bila je prisutna na zidovima kroz fotografije manufaktura i procesa izrade, ali su nas uživo najviše zaustavili sami objekti.
Velika crna sofa s gotovo napuhanim, duboko tapeciranim volumenima stajala je uz crveno-bijeli checkerboard pouf, mekanu bež lounge formu i jednostavnu drvenu stolicu s pletenim sjedištem.
U istoj prostoriji pojavio se i potpuno neočekivan moment: velika bijela žirafa koja u ustima nosi klasični kristalni luster.
Baš taj raspon najbolje objašnjava šta smo ovdje gledali. S jedne strane su zanat, drvo, tapaciranje i proizvodno znanje, a s druge predmeti koji sebi dopuštaju biti teatralni, duhoviti i gotovo nadrealni.
Čak i kroz neutralnu paletu dominiraju tekstura i volumen, dok checkerboard uzorak i ružičasti transparentni objekt ubacuju grafički moment. Ako nešto iz ove prostorije nosimo kao bilješku za interijere, onda je to da ozbiljna izrada više ne znači i ozbiljan karakter predmeta komfort, skulpturalna forma i humor mogu sasvim dobro stajati u istoj prostoriji.
U prostoriji Space to Space 2.0, iza koje stoje studenti Faculty of Multimedia Communications, Tomas Bata University in Zlín, atmosfera je bila potpuno drugačija od glasnijih postava koje smo ranije obilazili.
Ovdje je fokus bio na rasponu ideja: od mode i tekstila, preko nakita i produkt dizajna, do projekata koji se bave vodom, materijalima, svakodnevnim navikama i odnosom između prirode i tehnologije.
Bijeli panoi, lagana scenografija i dosta praznog prostora dali su svakom radu dovoljno zraka, pa je cijela prostorija djelovala kao mala mapa studentskog razmišljanja danas — radoznalog, interdisciplinarnog i dosta svjesnog svijeta oko sebe.
Posebno su nam za oko zapeli radovi koji su spajali predmet i narativ: modni komadi predstavljeni gotovo kao istraživanja ličnog prostora i memorije, nakit koji komentira potrošnju, kao i produkti koji polaze od vrlo konkretnih potreba, poput filtracije vode ili fermentacije.
Tu je bio i metalni objekt koji balansira između lampe i prostorne skulpture, konstrukcije od savijenih cijevi, tekstilni eksperimenti i komadi koji izgledaju bliže instalaciji nego klasičnom studentskom zadatku.
Upravo u tome je bila snaga ove postavke: nije pokušavala dati jedan estetski potpis, nego pokazati koliko različitih pravaca može stati pod isti okvir.
Dok smo prolazili kroz ove postave, paralelno se odvijao i mnogo širi program.
Tu su bili Prije prvog zalogaja, jedna od većih food design izložbi ovogodišnjeg programa, zatim izložba finalista Zagreb Design Week Awarda, studentske postavke, radionice, instalacije i razgovori u sklopu Italian Design Daya.
Zato je cijela Akademija tih dana funkcionisala kao kombinacija škole, galerije, studija i festivala. Iz jedne prostorije izlazite iz poljskog digitalnog crafta, u sljedećoj gledate eksperimentalne čileanske materijale, nekoliko vrata dalje ulazite u talijansku priču o proizvodnji, pa završite među rotirajućim ogledalima ili grafikom koja preuzima cijeli prostor.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
