TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 5.3.2026.
U trenutku kada pokrećemo Bonjour.DESIGN, platformu posvećenu arhitekturi, interijeru i produkt dizajnu, bilo nam je važno da prvi val priča otvori brend koji je redefinisao percepciju bosanskohercegovačkog zanatstva na međunarodnoj sceni.
Zanat je tokom protekle decenije pokazao da rezbarija nije relikt prošlosti, nego živa, transformativna tehnika koja može oblikovati savremeni dizajnerski jezik.
U fokusu ove priče su asesoari Grad, nastali povodom desetogodišnjice Zanata, objekti koji balansiraju između dekorativne skulpture i funkcionalnog držača knjiga. O njihovom nastanku, simbolici i ulozi ručne rezbarije razgovarali smo s dizajnericom Jasnom Mujkić, prvom profesionalnom dizajnericom koja je modernizovala rezbariju u savremenom izrazu Zanata.
Grad je minijaturna arhitektura. Silueta kuće, mlina, krovova i panorama pretočena je u kompoziciju drveta. Ali ono što ih čini posebnim nije samo forma, već tekstura rezbarija koja narativ pretvara u emociju.
Jasna Mujkić, produkt dizajnerica i profesorica
Za Bonjour.DESIGN razgovarali smo s Jasnom Mujkić o simbolici arhetipa, ulozi rezbarije u savremenom kontekstu i desetogodišnjoj saradnji sa Zanatom.
U tri pitanja dotakli smo se procesa nastanka objekata Grad, odnosa tradicije i savremenosti te transformacije zanatskog jezika u dizajnerski izraz današnjice.
Objekti Grad inspirisani su panoramom Sarajeva i arhetipom bosanske kuće i mlina. Kako ste preveli taj emotivni i kulturni pejzaž u savremeni dizajnerski jezik?
Arhetip nosimo u sebi. To je dio kolektivne svijesti. Kako probuditi emotivni odziv? Kako učiniti da ljudi prepoznaju u tome što ste napravili nešto svoje, poznato, drago, izgubljeno, da ih vrati u neko drugo vrijeme?
Vjerovatno u kreativnom procesu morate i sami pronalaziti neka svoja dragocjena sjećanja i graditi neku svoju priču u kojoj se i drugi mogu pronaći. Grad je u osnovi geometrijska kompozicija s elementima koje prepoznajemo kao arhetip kuće i bez rezbarije to bi i ostao.
S rezbarijom ova priča oživljava. Počinje naracija, počinju sjećanja i s njima emocije.
Grad nastaje povodom desetogodišnjice Zanata.
Da li ste ovaj projekat doživjeli kao svojevrsni rezime dosadašnje saradnje i kako se on nadovezuje na vaš prvi rad sa Zanatom?
Ja sam, u stvari, prvi dizajner koji je sa Zanatom radio na uvođenju rezbarije u savremeni dizajnerski izraz. Mala stolica bez naslona iz kolekcije Quiet je prvi proizvod nastao s tom idejom.
Sve o čemu sam tada razmišljala vidljivo je u toj stolici. Čista forma gdje je pažnja posvećena i onom što se ne vidi, izrazito pažljivo odabrane proporcije i rezbarija, ne kao ukras nego kao sastavni dio objekta. Lagana Quiet hoklica mijenja svoj karakter primjenom različite rezbarije, može izgledati masivna i teška ili imati iznenađujuću vizualnu lakoću.
Sa Zanatom sarađujem već vrlo dugo i pored dizajna namještaja uključivala sam se u različite projekte, od uloge art direktora za fotografije i set dizajn, dizajna izložbi ili rada na katalozima i generalno vizualnom predstavljanju Zanata. Tokom godina smo shvatili da dijelimo iste vrijednosti i nekako sam i ja postala dio Zanat tima kroz tu stalnu saradnju.
Radeći na svim tim projektima stalno sam imala doticaj sa bogatstvom Zanatove kolekcije rezbarija. Povezivala sam ih vizualno i osjećala da tu postoji nešto zanimljivo. Za kolekciju i izložbu desetogodišnjice Zanat Ten željela sam napraviti nešto što je oda rezbariji, uzorcima, rezbarima. 
Grad je ideja da se različite vrste rezbarije postave zajedno, na način da pričaju priču. Počelo je kao instalacija za izlog u Domu Zanata, a nastavilo s nizom dizajn objekata, koji u vidu dekoracije ili u funkciji držača knjiga, nadam se, oplemenjuju prostor i bude sjećanja.
U projektu Grad rezbarija nije pasivna. Uzorci u relaciji jedni s drugima pričaju priču, a od nas zavisi šta ćemo prepoznati – panoramu grada s poznatim siluetama, kamene krovove Počitelja, stare seoske kuće ili mlinove.
Sve je u naznakama, ali one su dovoljne da aktiviraju imaginaciju. Rezbarena tekstura transformiše materijal, a jednostavna forma dobija sadržaj.
Vaš rad sa Zanatom od početka je vezan za reinterpretaciju ručno rezbarenog motiva.
Na koji način ste u objektima Grad balansirali između poštovanja tradicije i savremene redukcije forme?
Savremena forma traži nove relacije. Ako govorimo o drvorezbarstvu, čuvanje tradicije znači poštovanje umijeća koje se prenosi generacijama, poštovanje plemenite artizanske vještine, znanja o drvorezbarstvu i drveta kao dragocjenog materijala.
Tradicionalni rezbarski motivi i forme imaju svoje mjesto i nose duh vremena u kome su nastali. Tradicionalne tehnike i znanja postoje i danas i moraju pronaći nove motive i novi izraz da bi preživjeli.
Ako nas je priroda ičemu naučila to je da je za preživljavanje potrebna sposobnost za promjenu.
Na nama je da utvrdimo karakter te promjene, poštujući sve ono što su ljudi radili prije nas, da naučimo sve što možemo o onome čime se bavimo i možda i mi damo neki mali doprinos.
TEKST: Ada Ćeremida
Skijaši, gondole, snježni pejzaži i après-ski atmosfera sada imaju svoje mjesto i na zidovima. Otkrili smo kolekciju koja donosi novi pogled na planinske interijere.
Kada uređujemo planinsku kuću, uglavnom razmišljamo o toplom drvetu, udobnim sofama, zanimljivoj rasvjeti i materijalima koji prostoru daju osjećaj topline. Zidovi često ostaju u neutralnim tonovima, a upravo oni mogu biti element koji cijeli interijer učini zanimljivijim.
Zato nam je pažnju privukla nova Studijo Ski kolekcija, iza koje stoje Josipa Maras i ilustratorica Mateja Kovač.
Njihovu saradnju već smo imali priliku upoznati kroz kolekciju inspirisanu mediteranskim destinacijama, a sada su ljetne pejzaže zamijenile skijaške staze, snježne šume i mala alpska mjesta.
Rezultat je devet autorskih tapeta koje zimske motive prenose u interijer kroz ilustracije, zanimljive kombinacije boja i tekstura. Ono što nam se posebno dopada jeste da među njima ima i mirnih, gotovo slikarskih pejzaža, ali i razigranih scena koje izgledaju kao trenutak uhvaćen negdje između skijanja i après-ski druženja. 
Kada pomislimo na tapete za planinske kuće, prve asocijacije često su borovi, snježni vrhovi i neutralne boje. Studijo Ski kolekcija polazi od tih poznatih elemenata, ali im dodaje nešto neočekivano: ljude, pokret i male scene zimskog života.
Jedna od ilustracija prikazuje usamljenog skijaša u oker tonovima, okruženog snježnim stijenama i prostranstvom koje gotovo možemo osjetiti. Druge kompozicije donose guste zimske šume, stilizirana stabla i slojevite pejzaže u bež, smeđim i sivim nijansama.
Tu su i skijaške družine u šarenim odjevnim kombinacijama, planinska sela s drvenim kućicama, voz koji prolazi kroz snijeg i gondole iznad planinskih obronaka. 
Ono što nam je iz dizajnerske perspektive posebno zanimljivo jeste mogućnost da se svaka ilustracija posmatra kao zasebna umjetnička kompozicija.
U prostoru s mnogo drveta, kamena i prirodnih tekstura, mirniji motivi šuma i snježnih pejzaža mogu se uklopiti u postojeću paletu materijala. S druge strane, ilustracije skijaša, gondola ili après-ski druženja mogu postati glavni vizuelni akcent prostorije.
Zamislite, recimo, lounge zonu planinskog hotela s jednom velikom ilustracijom skijaša ili malu vikendicu u kojoj zid iza sofe postaje svojevrsna zimska razglednica.
Važan detalj je i personalizacija. Studijo omogućava prilagođavanje pojedinih motiva dimenzijama, kompoziciji i karakteru prostora, što arhitektima i dizajnerima interijera daje dodatnu slobodu prilikom projektovanja.
Zbog toga kolekcija može pronaći mjesto u privatnim planinskim kućama, chaletima, boutique hotelima, restoranima i prostorima za odmor. 
Za Josipu Maras, koja iza Studijo estetike stoji svojim prepoznatljivim dizajnerskim rukopisom, planine imaju i lično značenje. Skijanje i boravak na planini već su dugo dio njenog porodičnog života, pa je upravo ta povezanost bila početna inspiracija za novu kolekciju.
Nakon uspješne ljetne saradnje, Mateja Kovač bila je njen prvi izbor za nastavak zajedničke kreativne priče.
Josipa posebno ističe Matejinu sposobnost da ljudskim figurama i svakodnevnim situacijama da karakter, ali i mogućnost da ilustracije dobiju potpuno novu dimenziju kada postanu dio arhitekture.
„Vjerujem da će ovu kolekciju tek arhitekti i dizajneri interijera znati ispričati do kraja. Mi smo im dale početak, a oni će joj svojim idejama i kreativnošću udahnuti novi život“, ističe Josipa Maras.
Za Mateju je inspiracija bila vrlo konkretna: hladno, vedro zimsko jutro, snježne planine, borovi, skijaši u pokretu i tragovi koje ostavljaju iza sebe.
U ilustracijama je kombinovala prozračne, svijetle površine s izraženim, teksturiranim potezima boje. Hladnim plavičastim pejzažima dodala je toplije akcente, dok su ljudske figure ostale jednostavne, skicozne i pune pokreta.
Ako nam ova kolekcija nešto pokazuje, onda je to da uređenje planinskog interijera ne mora uvijek počinjati istim vizuelnim referencama.
Toplo drvo, kamen, vuna i prirodne nijanse i dalje imaju svoje mjesto, ali zidovi mogu otvoriti prostor za malo više boje, humora i karaktera.
Studijo Ski kolekcija upravo u tome pronalazi svoju posebnost. Umjesto da samo prikazuje planinski pejzaž, ona u interijer unosi i sve one male trenutke koji zimski odmor čine prepoznatljivim.
A nama je posebno zanimljiva ideja da tapeta može biti i umjetničko djelo i dio arhitektonskog koncepta, naročito kada je riječ o prostorima koji žele imati vlastiti identitet. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
