TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 15.11.2023.
Tržište nekretnina iz dana u dan sve je konkurentnije pa je investiranje u stan postala mudra i svakako poželjna opcija.
Čak i ako trenutno ne razmišljate o tome da svoj stan stavite na tržište, uz velike promjene u trendovima interijera, ali i u novim tehnologijama koje se pojavljuju gotovo preko noći, pametno bi bilo redovno investirati u stan koji ćete nekada u budućnosti možda poželjeti prodati ili izdavati.
Naravno, prije svega je važno da je interijer vizualno privlačan i moderan, ali je puno važnije da su temeljne stvari u stanu kvalitetne i izrađene po posljednjim ekološkim, funkcionalnim, ali i estetskim trendovima.
Ako želite investirati u svoj dom, danas vam donosimo popis stvari na koje je neophodno usmjeriti pažnju prije nego dajete procijeniti njegovu vrijednost. Ovo su promjene koje će svakako uticati na percepciju potencijalnih kupaca ili budućih stanara i koje će dugoročno povećati vrijednost stana.
Kuhinja
Kuhinja je srce svakog doma i jedna od prostorija koje će oni zainteresirani za kupovinu prvu gledati. Prilikom kupovine stana, potencijalni kupci će često pristati na potpuno prazan stan, ali im je opremljena kuhinja uz kupaonicu od velike važnosti jer su to osnove bez kojih je useljenje nemoguće.
Ukoliko ne možete u potpunosti renovirati stariju kuhinju, razmislite o tome da investirate u kupovinu kvalitetne kuhinjske radne ploče koja će popraviti i funkcionalni i estetski dojam. Uz to, dobra investicija su i mašina za pranje posuđa kao i drugi energetski učinkoviti kuhinjski aparati koji će privući pažnju ekološki osviještenih kupaca.
Kupaonica
Kako smo već spomenuli, kupaonica je jedna od dvije prostorije koje će kupci najčešće prve procijeniti. Kako bi već na prvi pogled kupaonica predstavljala stan u pozitivnom svijetlu, obratite pažnju na detalje poput ručke za tuš ili slavine. To su sitne izmjene koje će vizualno napraviti velike promjene i učiniti da kupaonica izgleda skupocjenije.
Uz to, ukoliko ta prostorija nema prozor, razmislite o tome da ugradite ventilator za kupaonicu koji će spriječiti zadržavanje vlage koja s vremenom može narušiti izgled zidova i pločica koji su temelj prostorije. Dodajte još par kvalitetnih ormarića koji će dodati na funkcionalnost prostoru i vaša kupaona je spremna za predstavljanje potencijalnim kupcima i stanarima.
Energetski učinkovita rješenja
LED rasvjeta, pametni termostat i kvalitetno ugrađeni prozori koji će zadržati toplinu u stanu i samim time uštedjeti na grijanju, neka su od učinkovitijih rješenja za podizanje vrijednosti stana.
Ako se radi o stanu ograničene kvadrature, veliki prozori s tankim okvirom će vizualno učiniti stan velikim i prozračnim. Osim toga, ovakvi prozori će u stan propuštati više svjetlosti što opet pomaže optimizirati potrošnju energije, a to je za svakoga veliki bonus prilikom kupovine ili iznajmljivanja stana.
Svježe obojeni zidovi
Svježe obojeni zidovi u stanu mogu napraviti veliku vizualnu promjenu. Iako se zidovi u jarkim i intenzivnim tonovima možda savršeno uklapaju u vašu estetiku, preporučujemo da prije prodaje zidove obojite u bijelo ili u neke nježne pastelne tonove koji daju glamurozan i profinjen krajnji izgled.
Takvi neutralni tonovi pomoći će kupcima da vizualno dočaraju kako će stan izgledati kada ga oni prilagode svojoj estetici.
Za kraj, ne zaboravite da se ljepota krije u detaljima pa, nakon što ste sigurni da ste uložili u dobre osnove, dodajte detalje koji će stan učiniti vizualno privlačnijim. Trendy zlatni detalji, dobro osvjetljenje i određena tema koja se provlači kroz stan (minimalizam, maksimalizam, cozy ambijent…) doprinose odluci kupca i više nego što mislite.
* * *
Naslovna fotografija: @at_the_barkers
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.


Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.

Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.

Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.



Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.

Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.

Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.


Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!