TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 7.11.2023.
Kako objasniti pojam chic glamur? U interijeru, to je idiličan spoj luksuza i raskoši s modernim, ali jednostavnim i bezvremenskim komadima.
Ukratko, glamur u kojemu i dalje možemo zamisliti da živimo opušteno i da nam donosi onaj ugodni osjećaj topline u interijeru. Želite li takav vibe unijeti i u kupatilo i stvoriti otmjenu, ali cozy oazu za omiljene beauty rituale, predlažemo da ga osvježite zlatnim detaljima.
Uz ove male preinake neće biti potrebe za velikom renovacijom, a ipak će unijeti veliku promjenu u prostor. Zlatni efekt može unijeti posebnu dozu elegancije i sofisticiranosti u svako okruženje, ali zbog njegovog intenzivnog sjaja i upečatljive nijanse, predlažemo da se prilikom uređenja držite krilatice „manje je više“.
Previše zlatne boje može u potpunosti prevladati prostorom i odmaknuti interijer od epiteta profinjenosti. Radije kombinirajte zlatnu s neutralnim tonovima da biste zadržali harmoničan krajnji izgled, a želite li nešto odvažno, kombinirajte zlato s upečatljivim nijansama poput crne ili smaragdno zelene.
U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta kakve male izmjene možete napraviti u kupatilu.
Slavine i tuš ručke
Standardne metalik srebrne slavine i tuš ručke možete zamijeniti onima u zlatnoj nijansi. Prema stilu interijera birajte minimalistički dizajn ili pak onaj s reljefom i ukrasima, a svome interijeru možete prilagoditi i nijanse od žutog zlata do tonova „starog“, zagasitog zlata. Kako su u pitanju samo detalji, eleganciju ćete zadržati ako igru sa zlatnim efektom prenesete i na ručke ormarića koji se nalaze u kupatilu ili na tuš kabini.
Zrcala
Za jednako glamurozan dojam u kupatilo možete unijeti i elegantna zrcala sa zlatnim obrubom. Bilo da se radi o geometrijskim zrcalima art deco stila ili da preferirate minimalistički dizajn, ovo je zasigurno detalj koji će uz malu investiciju unijeti drastičnu promjenu.
Detalji
Ako ne želite velike radove u interijeru, dovoljno će biti i par zlatnih detalja kao što su bočica za sapun, držač za ručnik i posude za ostale potrepštine koje vam trebaju pri ruci u ovoj beauty oazi. Sitnice čine razliku i ovakvi detalji će vizualno učiniti kupatilo ugodnijim, luksuznim prostorom.
Osvjetljenje
Rasvjetna tijela u zlatnim tonovima spajaju funkcionalnost i stil u harmoničnu priču i donose posebnu dinamiku, dok se svjetlo poigrava sa metalik površinom i stvara zlatni odsjaj. Birajte minimalističke zidne lampe koje će unijeti decentnu dozu glamura.
* * *
Naslovna fotografija: @hsh.collective
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.

Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!