TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 6.2.2025.
Bilo da ste ljubitelj klasike, modernih predstava ili eksperimentalnog teatra, sarajevska pozorišta nude nešto za svakoga.
Svi uživamo u različitim predstavama i početkom mjeseca pravimo planove - šta prvo gledati, s kim otići i u koje pozorište. Izbora je mnogo pa ponekad ne stignemo obratiti pažnju na sve, a nekad i zaboravimo na predstave za koje se ulaznice brzo rasprodaju. Stoga smo analizirali protekli period i predstave o kojima se mnogo govorilo te vam donosimo 4 prijedloga koja možete dodati u svoj plan za narednih mjesec dana.
Othello
“Othello” je jedna od najstrašnijih, a istovremeno i najnježnijih Shakespeareovih tragedija. U fokusu priče su zavist, ljubomora, povjerenje, izdaja i ljubav. U ovoj predstavi koju možete gledati u SARTR - u, glume Ermin Bravo, Ana Marija Brđanović, Alban Ukaj, Davor Sabo, Maja Salkić, Snežana Bogićević, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Mak Čengić, Alen Konjicija.
Foto: karter.ba
Termin: 8. februar u 20h
Trajanje: 120 min
Lokacija: SARTR, Gabelina 16
Ljubavnice
Ok, znamo da ste već čitali o njoj i da ste sigurno dobili nekoliko preporuka da je pogledate. Poslušajte te prijedloge. S predstavom se bolje upoznajte kroz naš intervju s glumicom Nadine Mičić. 
Foto: @kamerni_teatar_55
Termin: 3. februar u 20h
Lokacija: Kamerni teatar 55, Maršala Tita 56/II
Pinocchio
Mario Drmać se u Pozorištu mladih Sarajevo kroz mjuzikl "Pinocchio" našao u ulozi glavnog lika. Iako se čini da je ovo program samo za vaše najmlađe, teatarske stolice pune ljudi svih generacija kako bi kasnije prepričavali svoj emotivni doživljaj ovog mjuzikla. Pridružite im se! 
Foto: Pozorište mladih Sarajevo
Termin: 15. i 16. februar u 18h
Lokacija: Pozorište mladih Sarajevo, Kulovića 8
Marlene Dietrich – Pet tačaka optužnice
"U Narodnom pozorištu Sarajevo u internacionalnoj koprodukciji imamo predstavu o velikoj umjetnici, hrabroj i plemenitoj ženi Marlen Ditrih koja je ostala vjerna umjetnosti, svijetu duha, kao i vlastitoj neovisnosti. Ona je zaigrano kroz svoje filmove i uloge posvećeno radila svojoj dužnosti održavanja svijesti o dobru. Zahvaljujući Marlen i njoj sličnim umjetnicima ostalo je očuvano znanje, spoznaja o dobru i zlu te svijest o vrijednostima i dostojanstvu." - Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo. 
Foto: Narodno pozorište Sarajevo
Pored popularnosti ove predstave, kao još jedan način buđenja želje da gledate baš nju, ostavljamo vam i ove riječi Dine Mustafića.
Termin: 4. mart u 19:30
Trajanje:105 minuta
Lokacija: Narodno pozorište Sarajevo, Obala Kulina bana 9
* * *
Naslovna fotografija: @laraaceliaa
TEKST: Ada Ćeremida
Subotnja večer označila je početak još jedne sezone baleta Krcko Oraščić u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Prva od tri ovogodišnje izvedbe već je iza nas, a sutra navečer slijedi još jedna prilika da publika uđe u bajku koju generacije pamte od djetinjstva.
Nakon što smo uoči premijere ušli iza zavjese i zabilježili generalnu probu iznutra, vraćamo se u isti prostor. ovaj put s drugačijom pažnjom. Jer kada jednom vidite koliko ruku, pogleda i preciznih odluka stoji iza svake scene, više nikada ne gledate balet na isti način.
Josip Lovrenović, scenograf Narodnog pozorišta Sarajevo
Na samoj ivici pozornice, između parketa i tišine koja prethodi izlasku na scenu, sjeli smo sa Josipom Lovrenovićem, scenografom Krcka Oraščića. Ispred nas je prazna sala, balkoni Narodnog pozorišta i prostor koji će već iste večeri oživjeti pod svjetlima.
Razgovarali smo o scenografiji kao živom organizmu, o kolektivu koji je pokreće i o bajci koja traje duže od jednog života.
Postoji li jedan detalj scenografije koji nosi posebnu, ličnu težinu? Za Josipa Lovrenovića, odgovor ne leži u pojedinosti, već u cjelini koja omogućava da predstava diše.
„Scenografija ovakvih velikih baleta nikada nije samo dekor“, kaže. „Rad dekoratera i tehničkih scenskih radnika podjednako je bitan kao i rad balerina i baletana. Bez uštimanog tima velikog broja ljudi, ova magija se ne bi mogla izvesti.“
U Krcku Oraščiću, objašnjava, čak i oni koji nisu vidljivi publici imaju svoju koreografiju. Promjene scena, transformacije prostora, ritam koji prati muziku Čajkovskog, sve to zavisi od preciznosti ljudi iza scene. Bajka ne nastaje sama; ona se gradi, pomjera i održava u životu.
Raditi Krcka znači biti dio lanca
Dok razgovaramo, Lovrenović nas podsjeća na simboliku trenutka: Krcko Oraščić upravo puni 133 godine od svoje prve izvedbe. Za scenografa, kaže, poziv da radi na ovom baletu nosi posebnu težinu.
„Siguran sam da je svaki scenograf sretan kad mu dođe prilika da radi Krcka. Uzbuđenje je stalno prisutno, iako postoji i briga hoće li sve funkcionisati kako treba.“
Ono što Krcka izdvaja, dodaje, jeste činjenica da iz godine u godinu postaje sve draži onima koji ga izvode. Posebno ističe djecu iz muzičkih i baletnih škola Sarajeva, koja često upravo kroz Krcka prvi put stanu na veliku scenu, a kasnije postaju dio ansambla.
„To je lanac koji se ne prekida“, kaže. „Djeca koja danas igraju Krcka, sutra su balerine i baletani Narodnog pozorišta.“
Kolektiv koji oblikuje identitet
Iako ga često pitaju o ličnim estetskim preferencijama i umjetničkim pravcima, Lovrenović naglašava da pozorište rijetko pripada jednoj osobi. Umjetnički smjer predstave, objašnjava, uvijek je rezultat dogovora unutar autorskog tima.
„U Narodnom pozorištu, kao i u drugim teatarskim kućama, mnogo toga zavisi od umjetničke direkcije i repertoara. Mi kao autorski tim pokušavamo pratiti jedni druge.“ 
I njegov stvaralački identitet, priznaje, oblikovan je kolektivom u kojem radi.
„Pozorište je čin kolektivne umjetnosti. Vaše najbliže kolege utiču na ono što proizvodite. Stvari se stalno mijenjaju od potrebe do potrebe.“
Na kraju razgovora, pitamo ga šta bi volio da ostane s publikom kada se zavjesa spusti i bajka utihne. Odgovor dolazi bez razmišljanja.
„Volio bih da ostane Krcko.“
Prisjeća se prve sarajevske postavke iz 1973. godine i publike koja ga pamti i danas baš kao što se nada da će ga pamtiti i najmlađa publika koja ove večeri prvi put sjedi u sali.
Dok napuštamo pozornicu, scena je ponovo prazna. Ali znamo da se iza nje krije cijeli svijet precizan, kolektivan i tih. Svijet bez kojeg bajka nikada ne bi postala stvarna.
Cijeli razgovor s Josipom Lovrenovićem se nastavlja u reelsu. Zavirite još jednom iza zavjese.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
