TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 27.8.2024.
„Nakon ljeta“, novi film Danisa Tanovića, koji je svjetsku premijeru zabilježio na otvaranju 30. Sarajevo Film Festivala, gledajte u kinima širom Bosne i Hercegovine od četvrtka, 29. augusta.
Film je na otvaranju 30. Sarajevo Film Festivala istovremeno prikazan u Sarajevu, Tuzli i Mostaru uz ogroman interes publike i rasprodane ulaznice nekoliko dana prije prikazivanja.
„Nakon ljeta“ filmska je priča o mladoj ženi koja dolazi na udaljeni otok kako bi riješila pitanje obiteljskog nasljedstva. U vrtlogu novonastalih emocija, kroz niz nepredviđenih situacija, Maja će se konačno suočiti s pitanjima iz svoje prošlosti. Potraga za nasljedstvom postaje potraga za vlastitim identitetom, ali i oprostom.


Film „Nakon ljeta“ nastao je u produkciji Propeler Filma (Hrvatska), u koprodukciji s kućama Tangaj Production (Rumunjska), Obala Art Centar (Bosna i Hercegovina), Baš Čelik (Srbija) i Tramal Films (Slovenija).
Uloge u filmu ostvarili su Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković i brojni drugi. Scenarij potpisuju Anja Matković, Nikola Kuprešanin i Danis Tanović. Direktor fotografije je Miloš Jaćimović, scenografkinja Veronika Radman, montažer Redžinald Šimek, kostimografkinja Dubravka Skvrce, a majstorica maske Silvija Bradica.

Danis Tanović, Uliks Fehmiu, Anja Matković, Goran Navojec

Producenti su Lana Matić, Boris T. Matić, Jelena Mitrović, Srdan Golubović, Mirsad Purivatra, Jovan Marjanović, Anamaria Antoci, Miha Černec i Jožko Rutar.
Film je nastao uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, Rumunjskog filmskog centra, Filmskog centra Srbije, Slovenskog filmskog centra i Potprograma MEDIA Programa Kreativne Europe za razvoj projekta te u koprodukciji sa BH Telecomom.
https://www.youtube.com/watch?v=d7AnajgLvhs
* * *
Foto: Sarajevo Film Festival
TEKST: Ada Ćeremida
Dok Hollywood još uvijek računa na nastavke, remakeove i velike franšize, dva horora su ovog ljeta pokazala da publika želi nešto čudnije, svježije i puno bliže internet generaciji. Obsession i Backrooms nisu samo filmovi o kojima se priča, nego mali dokaz da Gen Z kreativci mijenjaju način na koji horor izgleda, nastaje i dolazi do publike.
Ako vam se čini da su najzanimljiviji filmovi trenutno oni koji ne izgledaju kao “sigurna” studijska formula, niste sami.
Nakon što su arthouse naslovi i autorski filmovi sve glasnije zauzeli centralno mjesto na festivalima poput Cannesa, sličan pomak se dešava i kod mlađe publike, samo kroz jezik interneta, horora i viralnih priča.
Obsession i Backrooms su dva naslova koja se stalno pojavljuju u filmskim razgovorima, TikTok preporukama i box office analizama, ali njihov hype nije nastao slučajno. 
Oba filma dolaze od autora koji nisu prošli klasičnu hollywoodsku rutu, nego su publiku prvo gradili online.
Zato ova priča nije samo o hororu, nego o tome kako nova generacija autora koristi YouTube, digitalni storytelling i jako specifične strahove savremenog života da bi napravila filmove koje publika zaista želi gledati u kinu.
U nastavku donosimo zašto su Obsession i Backrooms postali toliko veliki, ko stoji iza njih, kakve su ocjene i gdje ih trenutno možete gledati. 
Obsession je film koji na prvu zvuči kao jednostavna horor premisa, ali upravo tu leži njegova snaga. U centru priče je Bear, mladić koji uz pomoć misterioznog predmeta “One Wish Willow” poželi da se njegova simpatija Nikki zaljubi u njega, a onda vrlo brzo shvati da želja nije romantika nego noćna mora. 

Film je napisao, režirao i montirao Curry Barker, 26-godišnji autor koji je ranije gradio publiku kroz YouTube i kratke horor projekte.
Ono što je publiku najviše zakačilo nije samo krvavi ili supernatural dio priče, nego tema kontrole, neuzvraćene ljubavi i onog neprijatnog pitanja: šta se desi kada neko tuđu emociju počne tretirati kao nešto što mu pripada?
Zato se Obsession čita i kao horor o modernim vezama, granicama, entitlementu i opsesiji koja se maskira kao “velika ljubav”. 
Hype je dodatno eksplodirao jer je film snimljen s mikro budžetom, a zaradio je stotine miliona dolara i postao jedan od najprofitabilnijih naslova godine.
Trenutno ima vrlo jake ocjene publike i kritike, uključujući visoke Rotten Tomatoes i IMDb rezultate, a za gledanje je još uvijek najviše vezan za kino distribuciju, dok se digitalno iznajmljivanje očekuje ili postepeno uvodi zavisno od regije, posebno preko platformi poput Apple TV i Prime Video. 

Foto: IMDb
Ako je Obsession horor o opsesiji i kontroli, Backrooms je horor o prostoru iz kojeg ne znate kako izaći. Film režira Kane Parsons, autor poznat online kao Kane Pixels, koji je kao tinejdžer napravio viralnu YouTube seriju inspirisanu Backrooms internet mitologijom i estetikom liminalnih prostora. 
Sve počinje od ideje da se može “ispasti” iz realnosti i završiti u beskrajnim, fluorescentnim, praznim hodnicima i sobama koje izgledaju kao napušteni ured, tržni centar ili skladište iz nečijeg lošeg sjećanja.
A24 je taj online fenomen pretvorio u dugometražni film, ali njegov uspjeh nije samo u tome što je preuzeo popularan meme, nego u tome što ga je shvatio ozbiljno kao jezik nove generacije straha. 

Za publiku koja je odrasla uz creepypaste, videoigre, glitch estetiku i osjećaj da je internet istovremeno dom i labirint, Backrooms djeluje skoro prirodno.
Film je dobio odlične reakcije kritike, a posebno se hvali način na koji Parsons koristi prostor, arhitekturu i digitalnu nelagodu kao glavne izvore horora. 
Trenutno se Backrooms primarno gleda u kinima, dok streaming još nije aktivan u većini regija; očekuje se da će u SAD-u kasnije doći na HBO Max zbog A24 distribucijskog modela, a originalna YouTube serija Kane Pixels i dalje je dostupna online za sve koji žele vidjeti odakle je fenomen krenuo. 
Foto: IMDb
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!