TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 27.9.2026.
Neki komadi kroz porodicu putuju generacijama. U ovoj sarajevskoj porodici tako putuje i znanje kako ih sačuvati.
Stara stolica s izblijedjelom presvlakom, ogrebotinama na drvetu i konstrukcijom koja više nije sasvim stabilna vjerovatno neće biti prvi komad prema kojem ćete krenuti na buvljaku. Međutim, šta ako ispod svega toga stoje kvalitetno tvrdo drvo, dobri spojevi ili dizajn star nekoliko decenija koji samo čeka nekoga ko će ga prepoznati?
Tu se naš pogled na stari namještaj i pogled nekoga ko ga restaurira počinju prilično razlikovati.
Zato smo za novo izdanje DESIGN.savjeti otišli upravo ljudima koji svakodnevno gledaju dalje od prvog sloja. U sarajevskom Timeless Wood Studiju iza istog komada danas stoje tri perspektive: Izet Bećirović, koji se ovim zanatom bavi više od 25 godina, njegov stariji sin Mahir, kojem je fokus posebno na tapetarstvu, i Harun, najmlađa generacija koja porodično znanje želi približiti svojim vršnjacima.
Njih trojicu zato nismo pitali samo kako restauriraju namještaj. Zanimalo nas je kako ga gledaju prije restauracije: šta prvo provjeravaju, koji materijali su dobar znak, kada ogrebotina uopće nije problem i gdje restauracija treba stati kako stari komad namještaja ne bi izgubio ono zbog čega je vrijedio sačuvati.
Možda je najbolji način da upoznate Timeless Wood Studio da isti komad stavite pred svu trojicu. Izet će prvo provjeriti konstrukciju i dijelove, Mahir njegovo stanje i posao koji ga čeka, dok će Harunu pažnju prvo privući oblik, dizajn i priča o tome ko ga je i kada proizveo.
Upravo smo zato ista pitanja postavili svoj trojici, a onda svakome ostavili prostor da nam ispriča i vlastiti dio ove porodične priče.
Izete, ovim se poslom bavite više od 25 godina. Kako je izgledao vaš početak, šta vas je tada privuklo radu s drvetom i namještajem i, kada taj period uporedite s današnjim, šta se najviše promijenilo u tome kako nastaje i kako prepoznajemo kvalitetan komad?
Izet: U periodu kada je najvažnije bilo osigurati osnovnu egzistenciju, bilo mi je veoma važno izabrati svoj životni put. Od samog početka, rad s drvetom i izrada namještaja bili su moja vizija, želio sam stvoriti stabilno okruženje za sebe i svoju porodicu i izgraditi uspješan posao.
Pritom mi je bilo važno da izaberem nešto u čemu ću zaista uživati. Rad s drvetom za mene je oduvijek posao koji me nikada ne umara, čak i kada bih ga radio bez ikakve naknade.
Kada uporedim početke s današnjim vremenom, tehnike i okolnosti su se možda promijenile, ali suština je ostala ista, kvaliteta namještaja se ogleda u njegovoj dugovječnosti, gdje pravi kvalitet nema rok trajanja.
Kada vam u radionicu stigne novi komad, šta je prvo što svako od vas primijeti?
Izet: Prvo što provjeravam je da li ima sve dijelove. Ukoliko primijetim da neki dijelovi nedostaju, razmatram da li se mogu uraditi zamjenski te da li su danas dostupni isti ili slični materijali.
Po pitanju razlike u izradi namještaja prije i danas, smatram da se tehnički dio, kao što su izrada spojeva i finalna obrada drveta, nije promijenio, ali da su nam danas materijali i mašine za rad dostupnije nego što su bile. Samim tim, namještaj se danas može uraditi brže i vremenski efikasnije.
Mahir: Kada komad tek stigne u radionicu, prvo što primijetim je njegovo stanje. Odmah zatim prelazim na procjenu oštećenih dijelova i šta je sve potrebno uraditi kako bi mu se vratio izvorni izgled.
Harun: Prvo primijetim sam dizajn i oblik komada. Pokušam saznati što više o proizvođaču i porijeklu, a zatim gledam od kojih je materijala napravljen i na koji je način izrađen.
Mislim da se moj pogled na komad ipak razlikuje od očevog, koji iza sebe ima više od 25 godina iskustva u ovom poslu. On će vjerovatno mnogo brže primijetiti stvari koje meni još uvijek promaknu, dok ja više obraćam pažnju na dizajn, detalje i priču koja stoji iza samog komada.
Ako danas biramo vintage stolicu, fotelju ili sto za svoj dom, šta prvo provjeravate da biste znali da pred sobom imate kvalitetan komad vrijedan restauracije?
Izet: Provjeravamo da li namještaj ima jednostavan dizajn, kvalitetna tehnička rješenja, kojeg je materijala, specifično da li je od tvrdog drveta, poput hrasta ili jasena.
Mahir: Ukoliko mi dizajn komada namještaja nije poznat, tražim oznaku proizvođača. Zatim se bavim istraživanjem o kojem komadu namještaja je riječ. Ono što želim naglasiti je da oznaka proizvođača najčešće nije jedini znak kvalitete komada. Kvalitetan komad namještaja je funkcionalan, ima dobre proporcije i izrađen je od dugotrajnog materijala.
Harun: Kod odabira komada za restauraciju, prije svega obraćam pažnju na kvalitet izrade, konstrukciju i njeno trenutno stanje. Provjeravam čvrstoću samog komada, način na koji su izvedeni spojevi, kao i materijale od kojih je izrađen.
Važno mi je i koliko je komad sačuvan u odnosu na originalno stanje te šta se kroz restauraciju može kvalitetno očuvati, obnoviti ili vratiti u prvobitni oblik. Tek nakon toga mogu procijeniti da li je riječ o komadu koji je vrijedan restauracije.
Harunova perspektiva možda najbolje pokazuje gdje se porodična priča danas nastavlja. Znanje nije krenulo od njega i toga je vrlo svjestan, ali upravo u toj osnovi vidi mogućnost da Timeless Wood Studio dobije vlastiti savremeni pravac.
Harune, zanat si naslijedio iz kuće, ali Timeless Wood Studio je nešto kroz šta pokušavaš izgraditi i vlastiti pravac. Šta želiš raditi drugačije od generacije prije sebe, a šta nikada ne bi mijenjao?
Harun: Mislim da pri izgradnji vlastitog pravca imam veliku prednost upravo zato što sam zanat i ljubav prema ovom poslu naslijedio kroz dvije generacije prije sebe. Od samog početka imao sam priliku učiti od ljudi koji su ovom poslu posvetili veliki dio svog života, što mi danas daje čvrst temelj na kojem mogu graditi nešto svoje.
Ono što želim raditi drugačije jeste pokušati ovaj zanat približiti svojoj generaciji i mladima koji možda još nisu imali priliku da ga upoznaju na pravi način. Volio bih da kroz ono što radimo pokažem da zanat nije samo posao, već prostor za kreativnost, učenje i stvaranje. Ako barem nekoga potaknem da se zainteresuje za ovaj način rada i pronađe vlastitu ljubav prema zanatu, smatrat ću da sam uradio nešto vrijedno.
A ono što nikada ne bih mijenjao jeste temelj koji sam naslijedio. Znanje koje se prenosi generacijama, kvalitet izrade i poštovanje prema samom zanatu. Način rada se može mijenjati i razvijati s vremenom, ali te vrijednosti za mene trebaju ostati iste.
Ogrebotine, oštećena presvlaka i tragovi korištenja mogu izgledati mnogo gore nego što zaista jesu. Šta vas nikada ne bi odgovorilo od kupovine starog komada, a šta je za vas ozbiljan red flag?
Izet: Smatram da svakom komadu namještaja treba dati šansu, do sada nam se nije desilo da smo odbacili neki komad.
Mahir: Ono što me nikada ne bi odgovorilo od kupovine je to da je u pitanju dizajnerski komad namještaja. Takvi komadi su mi značajni jer pružaju priliku za učenje o različitim stilovima i tradiciji izrade.
S druge strane, najveći red flag je oštećenje koje bi zahtijevalo takvu restauraciju da bi namještaj u tom procesu izgubio svoj karakter i postao potpuno novi komad.
Harun: Mene od kupovine nikada ne bi odvratili tragovi korištenja, ogrebotine ili oštećena presvlaka. Naprotiv, takvi tragovi često samo pokazuju da je komad imao svoj život i da je kroz njega prošlo više generacija.
Kada pogledate da je neki komad od sredine prošlog vijeka do danas sačuvan i da i dalje ima potencijal za obnovu, upravo ta njegova priča mi predstavlja dodatnu vrijednost. S druge strane, ozbiljan red flag za mene je kada nedostaju originalni i važni dijelovi komada, posebno ako ih nije moguće adekvatno rekonstruisati ili vratiti u stanje koje odgovara originalu.
Dok Izet iza sebe ima više od dvije decenije iskustva, a Harun govori o približavanju zanata novoj generaciji, Mahir je unutar porodičnog posla razvio vlastiti sistem rada kroz tapetarstvo. Upravo mu spoj pravila zanata i prostora za individualan pristup ostavlja dovoljno slobode da svaki novi komad bude i novi izazov.
Mahire, odrasli ste uz isti porodični zanat, ali svako s vremenom razvije vlastiti način rada. Jeste li razvili neki svoj „test“ za namještaj? Šta vam je dovoljno da pogledate ili provjerite da biste pomislili: ovo vrijedi restaurirati?
Mahir: U ovaj posao sam ušao kroz tapetarstvo, koje me privuklo jer nudi strukturu, ali i dovoljno slobode. Zanimljivo mi je što su i moji mentori imali svoj pristup izradi, pa sam tako i ja s vremenom izgradio vlastiti sistem rada.
Upravo to najviše volim kod tapetarstva, poštuju se određena pravila, ali svako ima svoj stil izrade. Što se tiče testiranja namještaja, za mene pravila ne važe kada je u pitanju skandinavski dizajn, bilo koji komad u tom stilu za mene je odmah all in. Tu test i ne postoji, već to doživljavam kao izazov.
Kod dizajnerskog namještaja mi se dopada individualnost u izradi, svaki takav komad je prilika da naučim nešto novo.
Kada restaurirate stariji ili dizajnerski komad, kako odlučujete šta treba obnoviti, a šta sačuvati? Gdje je granica između restauracije i brisanja karaktera predmeta?
Izet: Prilikom restauracije se najčešće usmjeravam na njegovu funkcionalnost, odnosno na konstrukciju namještaja. Ukoliko su unutrašnji dijelovi oštećeni, mijenjamo ih, a kod većih oštećenja obnavljamo kompletnu unutrašnju konstrukciju. Vanjski dio obnavljamo u dogovoru s klijentom, kako bismo osvježili komad, a da pritom ne obrišemo njegova obilježja.
Mahir: Prilikom restauracije nastojim očuvati karakter predmeta, uz male izmjene. Kada govorim iz pozicije tapetarstva, nekada je potrebno potpuno zamijeniti materijal na komadu, međutim i tada pokušavam naći isti ili sličan materijal kako bi se očuvao njegov izvorni izgled.
Harun: Pri restauraciji starijeg, a posebno dizajnerskog komada, nastojimo prvo dogovoriti šta je kod njega najvažnije sačuvati i šta predstavlja njegovu prepoznatljivu vrijednost. Posebnu pažnju posvećujemo originalnim detaljima i oznakama proizvođača, jer su one danas veoma važan pokazatelj porijekla i autentičnosti komada.
Za mene je granica između restauracije i brisanja karaktera predmeta upravo u tome da restauracijom ne mijenjamo njegov identitet. Cilj je vratiti komad u što bolje moguće stanje, a pritom sačuvati ono po čemu je originalno prepoznatljiv.
U trenutku kada počnemo uklanjati njegove karakteristične detalje, mijenjati dizajn ili ga prilagođavati nekom novom stilu, više ne govorimo samo o restauraciji, već o redizajnu.
TEKST: Ada Ćeremida
Septembar je za dizajn ono što je januar za nove početke. Nakon nešto mirnijeg ljeta gotovo istovremeno počinju stizati nove kolekcije, instalacije, sajmovi, gradski festivali i projekti zbog kojih nekoliko svjetskih gradova na sedmicu ili dvije postaju veliki otvoreni showroomi.
Mi svake godine pratimo Paris Design Week, ali 2026. kalendar nam je dao dobar razlog da pogledamo malo šire. Istog dana u Parizu počinje i Maison&Objet, samo dva dana kasnije dizajn preuzima London, a do kraja godine slijede Eindhoven, Beč, Dubai, Sharjah, Miami i nekoliko događaja koji više pripadaju arhitekturi i građevinskoj industriji nego lifestyle dizajnu.
Na listu smo dodali i nekoliko fashion weekova. Ne zato što smo zalutali u drugu rubriku, nego zato što se revije odavno ne prate samo zbog odjeće. Scenografija, privremena arhitektura, rasvjeta, set design i izbor lokacije često su među najzanimljivijim prostornim projektima sezone.
Evo šta pratimo od sada do kraja 2026.
Zagreb ove godine ulazi u naš septembarski design radar. 13. Zagreb Design Week traje od 8. do 20. septembra, a program je podijeljen u dvije sedmice: prva se širi na oko 30 partnerskih lokacija širom grada, dok se od 15. septembra fokus seli na Akademiju likovnih umjetnosti u Ilici 85.
Ovogodišnja tema je Friction, a program spaja izložbe, instalacije, nove kolekcije, predavanja, radionice, modu i eksperimentalne projekte. Posebno ćemo pratiti regionalne autore i studije, ali i programe poput izložbe Before the First Bite, koja kroz food design otvara pitanja materijala, tehnologije i budućnosti hrane.
Naš kalendar praktično počinje danas. Paris Design Week deset dana širi dizajn izvan klasičnih sajamskih hala u galerije, muzeje, showroomove, historijske zgrade i javne prostore širom Pariza. Upravo zbog toga ovdje češće tražimo pojedinačne instalacije, male studije, nove komade i neočekivane intervencije nego klasične trend reportove.
Već smo krenuli s monumentalnim Le Grand Bouquet u Grand Palaisu, a narednih dana vrijedi pratiti šta će još grad izbaciti iz rukava.
Dok Paris Design Week preuzima grad, Maison&Objet radi nešto sasvim drugo: na jednom mjestu okuplja industriju. Septembarsko izdanje u Paris Nord Villepinteu broji oko 1.700 brendova iz 49 zemalja, uz stotine novih izlagača i sedam tematskih sektora.
Za Bonjour.DESIGN ovo je posebno dobar radar za namještaj, dekor, rasvjetu, tekstil i male predmete koji će se tek pojavljivati u interijerima. Tema izdanja je Pulse in Motion, a Studio Masquespacio ima ulogu ambasadora, pa očekujemo dosta boje i jake scenografije.
Samo dva dana nakon Pariza kreće 24. London Design Festival, od 12. do 20. septembra. Program se ponovo širi kroz grad i njegovih 11 design districts, uz velike instalacije, muzejske programe, craft, nove materijale i dosta eksperimentalnog dizajna.
London nam je zanimljiv upravo kada želimo izaći iz čistog “novi proizvod” formata. Granice između dizajna, tehnologije, umjetnosti i arhitekture ovdje postaju dosta manje jasne, što obično znači i bolje priče.
Intermob u Tüyapu je veliki profesionalni sajam namještajne industrije i okuplja proizvođače, arhitekte, dizajnere interijera i dobavljače iz cijelog lanca proizvodnje.
Možda neće dati monumentalnu instalaciju za naslovnicu, ali može dati nešto jednako korisno: nove završne obrade drveta, furnire, okove, panele, materijale i proizvodne tehnologije. To su često stvari koje dvije godine kasnije svi primjećujemo u gotovim kuhinjama i interijerima.
Da, Fashion Week ima mjesto i na našoj design listi. Od Londona 17. – 21. septembra, preko Milana 22. – 28. septembra, do Pariza 28. septembra – 6. oktobra, ne pratimo samo kolekcije nego i prostore u kojima se predstavljaju. Revije sve češće postaju mali arhitektonski projekti kroz scenografiju, rasvjetu, privremene strukture i neočekivane lokacije. Posebno gledamo ko potpisuje set design, kako se koristi postojeća arhitektura i koji materijali grade atmosferu revije. Ponekad upravo prostor ostane jednako zapamćen kao i odjeća.
Ako nas zanima šta bi dizajn mogao postati, a ne samo šta ćemo kupovati sljedeće sezone, Eindhoven ima prednost. Dutch Design Week od 17. do 25. oktobra okuplja oko 2.500 dizajnera na približno stotinu lokacija, od studija i kulturnih institucija do bivših industrijskih objekata.
Tema za 2026. je R.A.W. odnosno Rebel Authentic Worth, s fokusom na neispeglane ideje, eksperiment, nove materijale i dizajn koji dovodi postojeća rješenja u pitanje. Ovo je dio kalendara iz kojeg očekujemo dosta tema o materijalima, održivosti, tehnologiji i budućnosti stanovanja.
Pariz se pojavljuje i treći put, ali sada priča postaje mnogo više collectible. Design Miami Paris vraća se u L’hôtel de Maisons od 20. do 25. oktobra, s vodećim galerijama i selekcijom historijskog i savremenog collectible dizajna.
Nama je posebno zanimljiva kombinacija izuzetno dekorativnih objekata i prostora u kojem se izlažu: riječ je o historijskoj rezidenciji u kojoj je svojevremeno živio i Karl Lagerfeld. Ovo je događaj za priče o komadima namještaja koji već prelaze granicu između funkcionalnog objekta i umjetničkog djela.
U novembru selimo fokus na Dubai Design District, gdje Dubai Design Week traje od 3. do 8. novembra. Program uključuje velike instalacije, izložbe, radionice, Urban Commissions i Abwab, koji je ove godine zamišljen kao zajednički prostorni projekt posvećen jeziku i komunikaciji kroz dizajn.
Ovo je posebno vrijedan radar za autore iz Bliskog istoka, Azije i Afrike koje u evropskim design weekovima možda nećemo vidjeti u istoj mjeri. I vjerovatno jedan od vizuelno najbogatijih događaja do kraja godine.
Unutar Dubai Design Weeka nalazi se i njegov komercijalniji counterpart. Downtown Design od 4. do 8. novembra okuplja međunarodne proizvođače, brendove, studije i nezavisne dizajnere s fokusom na savremeni high-end dizajn.
Ako Dubai Design Week koristimo za ideje i instalacije, ovdje ćemo tražiti konkretne nove kolekcije namještaja i rasvjete. Dobra kombinacija sajma i dizajnerskog festivala u istom gradu je upravo ono što sada imamo u Parizu s Maison&Objet i PDW.
Ovo je trenutak kada se lista ozbiljnije pomjera prema arhitekturi. Treće izdanje Sharjah Architecture Triennial otvara se 14. novembra pod naslovom Architecture Otherwise: Building Civic Infrastructure for Collective Futures i traje sve do 14. aprila 2027.
Umjesto arhitekture kao serije lijepih novih zgrada, program s 32 učesnika gleda migracije, javni prostor, naslijeđe, klimatsku adaptaciju, mobilnost i kolektivni život. Za Bonjour.DESIGN to znači manje “trendova”, a više ozbiljnijijih arhitektonskih priča.
Ako želimo jedan događaj iz kojeg ćemo pred kraj godine dobiti presjek najvažnijih novih zgrada, interijera, pejzaža i budućih projekata, to je WAF. World Architecture Festival održava se od 18. do 20. novembra u Fort Lauderdaleu, a ovogodišnji shortlist ima 416 projekata.
WAF je specifičan jer se finalisti ne ocjenjuju samo iza zatvorenih vrata: projekti se predstavljaju uživo pred žirijem. Zato ćemo tih dana posebno pratiti pobjednike kategorija, World Building of the Year i projekte iz regije ako ih bude među finalistima.
I onda dolazimo do najviše “sajam” stavke na ovoj listi. Big 5 Global od 23. do 26. novembra okuplja ogroman dio built-environment industrije, od materijala i fasada do urbanog dizajna, pejzaža, pametnih zgrada i novih građevinskih tehnologija.
Neće svaki štand biti Bonjour.DESIGN članak, naravno. Ali upravo se na ovakvim mjestima mogu rano uhvatiti novi materijali, sistemi fasada, smart-home rješenja i tehnologije koje kasnije postaju dio projekata koje svakodnevno objavljujemo.
Seul se vraća na naš kalendar krajem novembra s 25. Seoul Design Festivalom, koji se održava od 26. do 29. novembra u COEX-u.
Za razliku od oktobarskog city-wide Design Weeka, ovaj format je koncentriraniji i bliži sajmu: dizajneri i brendovi na jednom mjestu, s velikim fokusom na predstavljanje nove generacije autora. Dobar termin da ponovo provjerimo šta se događa u korejskom produkt i lifestyle dizajnu prije kraja godine.
Dizajnersku 2026. praktično zatvara Design Miami, od 1. do 6. decembra u Miami Beachu. Tema ovogodišnjeg izdanja je Unveiling, a fair ponovo okuplja vodeće galerije, collectible design, posebne instalacije i radove na granici dizajna, crafta i umjetnosti.
To je i razlog zbog kojeg ćemo početkom decembra gledati više od samog sajma. Design Miami pada unutar Miami Art Weeka, pa se istovremeno aktiviraju galerije, modni i luxury brendovi, hoteli i javni prostori. Drugim riječima, idealan posljednji veliki design radar prije nego što zatvorimo godinu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
