TEKST: Lamija Muratagić
DATUM OBJAVE: 22.8.2026.
Završna večer 32. Sarajevo Film Festivala vratila je pred publiku ekipu filma Ničija zemlja, okupila dobitnike Počasnog Srca Sarajeva i donijela posljednji Black Tie crveni tepih ove godine. Pogledajte izdanja kojima je Festival zatvorio svoje 32. poglavlje.
Posljednja večer 32. Sarajevo Film Festivala nosila je značenje koje je nadilazilo samu ceremoniju dodjele nagrada. Nakon osam dana premijera, razgovora i susreta koji su Sarajevo iz večeri u večer vraćali filmu, posljednji crveni tepih okupio je autore, glumce i goste čije su priče na različite načine obilježile ovogodišnje izdanje.
Posebno mjesto pripalo je ekipi filma Ničija zemlja, koja se pred sarajevskom publikom ponovo okupila 25 godina nakon prvog festivalskog prikazivanja filma. Debitantski dugometražni film Danisa Tanovića svjetsku je premijeru imao 2001. u Cannesu, gdje je nagrađen za najbolji scenarij, da bi nekoliko mjeseci kasnije na Sarajevo Film Festivalu osvojio nagradu za najbolji film i Nagradu publike, prije nego što je 2002. dobio i Oscar za najbolji film na stranom jeziku.
Ovogodišnji Festival zatvoren je njegovom prvom projekcijom digitalno restaurirane 4K verzije, urađene iz originalnog 35-milimetarskog negativa.
Na završnom crvenom tepihu zato su se ponovo našli Danis Tanović i Branko Đurić Đuro, uz članove ekipe filma, dok su među gostima večeri bili i ovogodišnji dobitnici Počasnog Srca Sarajeva Emir Hadžihafizbegović i Emily Watson, kao i selektorica Takmičarskog programa Elma Tataragić. Bio je to prikladno ceremonijalan kraj Festivala koji je posljednje večeri istovremeno gledao unazad, prema jednom od najvažnijih filmova bosanskohercegovačke kinematografije, i prema autorima koji njenu savremenu priču nastavljaju pisati.
Uz posljednju projekciju stigao je i završni modni čin ovogodišnjeg Festivala. Black Tie dress code vratio je formalnost u prvi plan, pa su završnu večer obilježile večernje siluete, domaći dizajnerski potpisi i nekoliko izdanja kojima zatvaramo ovogodišnji modni zapis.
Bosanskohercegovačka glumica Helena Vuković, voditeljica ovogodišnje dodjele nagrada 32. Sarajevo Film Festivala, za posljednju večer odabrala je kreaciju Belme Tvico u puderasto-ružičastoj nijansi.
Helena je u puderasto-ružičastoj kreaciji Belme Tvico djelovala besprijekorno odmjereno, u silueti koja je istovremeno imala strukturu i lakoću. Korzetirani gornji dio precizno prati tijelo, dok se duga suknja spušta u mekšoj, fluidnoj liniji, a spušteni rukavi s resama daju haljini pokret i posebno lijepo rade pri hodu. Raspuštena kosa i suzdržan beauty styling ostavili su cijelo izdanje čistim, elegantnim i potpuno u skladu sa ceremonijalnosti završne večeri.
Hrvatska glumica i pozorišna rediteljica Arija Rizvić na završni crveni tepih stigla je s partnerom Markom Vargekom, a za posljednju festivalsku večer odabrala je crnu kreaciju Emine Husedžinović Ibrahimović.
Korzetirani gornji dio drži siluetu preciznom i izduženom, dok se satenska suknja spušta u mekšoj liniji, uz dekorativni detalj na boku koji diskretno prekida crnu površinu. Zlatne naušnice, mala crna torba i kosa oblikovana u velike, meke valove daju cijelom izdanju onu vrstu večernje elegancije koja počiva na proporciji, teksturi i vrlo dobro odmjerenom stylingu.
Voditeljica i influencerica Brankica Raković na završni crveni tepih stigla je u crnoj čipkastoj kreaciji Elani Fashion, s naglašenim ramenima, pripijenom siluetom i slojevitim završetkom.
Uz crnu čipku, 11 crvenih ruža nosilo je poruku Brankičinog pojavljivanja na završnom crvenom tepihu, svaka posvećena jednoj od 11 žena čiji su životi tokom protekle godine nasilno prekinuti u slučajevima femicida u Bosni i Hercegovini.
Makedonska glumica Sara Klimoska na završni crveni tepih stigla je u kreaciji plusminus, u kojoj se bijela, fluidno drapirana silueta susreće s ilustriranim panelom postavljenim preko prednjeg dijela haljine. Asimetrično oblikovan dekolte otvara ramena i daje gornjem dijelu skulpturalnu formu, dok crtež uvodi neočekivan, autorski detalj u čistu paletu.
Zlatna ogrlica prati liniju vrata, kosa je skupljena nisko i precizno, a špicaste cipele s geometrijskom petom dodatno naglašavaju savremen karakter cijelog izdanja. Rezultat je jedan od promišljenijih lookova večeri, posebno u načinu na koji Plusminus spaja ilustraciju, formu i pokret u istoj silueti.
Za kraj, ostavljamo vas s ostatkom sinoćnjeg crvenog tepiha i izdanjima kojima je 32. Sarajevo Film Festival zatvorio svoju posljednju večer.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Ammar Marić za Bonjour.ba
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
