TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 10.3.2026.
Narodno pozorište Sarajevo posljednjih godina donosi produkcije koje privlače veliku pažnju publike, od baleta Krcko Oraščić do velikih koncertnih i filharmonijskih projekata koji redovno pune salu.
Upravo zato i nova premijera, predstava Ubistvo u Orijent Ekspresu, već sada izaziva veliko interesovanje publike i ljubitelja teatra.
Inspirisana svijetom Agathe Christie, ova produkcija nosi sa sobom prepoznatljivu atmosferu elegancije, misterije i evropske kulture putovanja s početka 20. stoljeća. Upravo taj vizualno bogat univerzum predstavlja poseban izazov za kreativni tim predstave.
U središtu tog procesa nalazi se Adisa Vatreš Selimović, koja u ovoj produkciji potpisuje i scenografiju i kostimografiju, oblikujući prostor i likove koji zajedno grade cjelokupnu atmosferu predstave.
Foto: Velija Hasanbegović
U teatru scenografija i kostim često djeluju kao jedan organizam – prostor definiše atmosferu, dok kostim gradi karakter. Kada obje discipline potpisuje isti autor, vizualni identitet predstave dobija dodatnu slojevitost.
Upravo je to slučaj u predstavi Ubistvo u Orijent Ekspresu, gdje Adisa Vatreš Selimović oblikuje i scenografiju i kostime. Njeno dugogodišnje iskustvo u teatru vidljivo je u načinu na koji prostor, materijali i kostimi zajedno grade svijet predstave i karaktere koji se u njemu kreću.
U razgovoru za Bonjour otkriva kako pristupa adaptaciji jednog od najpoznatijih književnih univerzuma za pozorišnu scenu, ali i šta je za nju najuzbudljiviji dio procesa stvaranja.
Adisa Vatreš Selimović, kostimografkina i scenografkinja
“Ubistvo u Orijent Ekspresu” je jedna od onih priča čiji vizualni svijet publika već ima u glavi.
Koliko je izazovno kao autorici scenografije i kostimografije raditi na tako vizuelno prepoznatljivom univerzumu?
Kao i mnogim popularnim naslovima na kojima sam do sada radila, pristupam sa praznog papira. Pokušavam naći svoj rukopis u funkciji i estetici prostora koji publiku navodi na promišljanje.
U formiranju vizuala likova smatram bitnim ostati prepoznatljiv publici makar u detalju, kako bi se identificirala sa već upoznatim stereotipom.
Foto: Velija Hasanbegović
Tokom godina radili ste na različitim projektima i periodima. Da li postoji nešto što vam je posebno važno kada gradite historijski kostim za scenu?
Teatar danas je teatar podteksta, a ne teksta.
Gledajući iz te vizure, mnogo mi je izazovnije aktualizirati predstave koje predstavljaju jednu epohu dio prošlosti koji korespondira sa današnjicom. Upravo takav pristup stvara slojevitost i definiše podtekst sa kojim se publika identifikuje.
Svaki kostim ima svoju dramaturgiju.
Postoji li lik ili scena u ovoj predstavi čiji vam je vizualni identitet bio posebno zanimljiv za graditi?
Specifičnost većine likova u ovoj predstavi jeste da se poigravaju sa ličnim identitetom, pa samim tim je i kostim izazovan, jer prati transformaciju i stanja likova. Definitivno bih izdvojila radikalnu transformaciju kod lika gđe Hubbard (Vedrane Božinović).
Ako biste mogli izdvojiti jedan kostim iz predstave i ponijeti ga kući, koji bi to bio?
Cijeli proces stvaranja kostima u krojačnicama Narodnog pozorišta bio je izuzetno dinamičan i veseo. Izuzetne majstorice i majstor su napravili odličan posao u krojenju kostima, pa moram biti iskrena da su i na kostimskim probama, koje prikazuju nedovršen kostim, glumice i glumci izgledali atraktivno.
Iz takve atmosfere se rodio ansambl zadovoljan i sretan sa odjećom svojih likova, a estetika predstave se podigla na veći nivo. Radost glumca ili glumice koji se nalazi u kostimu sa kojim je sretan nezamjenjiv je osjećaj za kostimografa bili smo kao djeca koja oblače lutkice pred početak igre.
Foto: Velija Hasanbegović
Šta vas danas, nakon svih godina rada u teatru, još uvijek najviše uzbuđuje u procesu stvaranja kostima i scena?
Atraktivan crtež, jasna skica, zabrinut majstor, zadovoljan glumac, majstor svjetla koji voli svoj posao, reditelj koji mi vjeruje i aplauz publike.
Vizualni svijet predstave Ubistvo u Orijent Ekspresu, oblikovan kroz scenografiju i kostime Adise Vatreš Selimović, večeras prvi put će oživjeti pred publikom u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Premijera je već rasprodana, što potvrđuje veliko interesovanje publike za ovu novu produkciju inspirisanu svijetom Agathe Christie. Za one koji večeras nisu uspjeli doći do karata, naredna izvođenja zakazana su već dan nakon premijere, zatim 26. marta, dok je jedno igranje planirano i u aprilu.
Ako je suditi po atmosferi koja već prati predstavu, čini se da će Ubistvo u Orijent Ekspresu biti jedna od onih produkcija o kojima će se u Sarajevu govoriti još dugo nakon što se svjetla pozornice ugase.
Foto: Velija Hasanbegović
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Dom nam često zvuči kao najjednostavnija riječ na svijetu: mjesto kojem se vraćamo, prostor u kojem spuštamo gard i osjećamo da pripadamo. Ali šta kada taj osjećaj nije zagarantovan? Šta kada dom tek treba pronaći, izgraditi ili ponovo osmisliti? Upravo od tih pitanja polazi nova predstava „Dva sa dva“, koja početkom novembra premijerno stiže na scenu Teatra 071. 
Predstava „Dva sa dva“, zajednički autorski projekat Ajle Bešić, Armina Behrema, Faruka Hajdarevića i Hane Zrno, u režiji Ajle Bešić, nastala u koprodukciji Udruženja OKUP i Teatra 071, premijerno će biti izvedena u petak, 6. novembra 2026. godine, s početkom u 20:00 sati, u prostorijama CZKS, na adresi Sime Milutinovića Sarajlije 2/II u Sarajevu.
Reprizna izvođenja zakazana su za 7. i 8. novembar, također s početkom u 20:00 sati. 
Predstava „Dva sa dva“ bavi se pitanjem doma kao prostora sigurnosti i pripadanja, propitujući šta se događa kada dom prestane biti utočište ili kada ga tek treba pronaći i izgraditi.
U zajedničkoj prostoriji susreću se ljudi koji dom doživljavaju na različite načine, otvarajući pitanje koliko su sigurnost i pripadanje univerzalne potrebe, a koliko privilegija koja nije svima dostupna. 
U predstavi igraju Hana Zrno i Faruk Hajdarević.
Dramaturgiju potpisuje Armin Behrem, dok je za koreograf Emir Fejzić. Muziku potpisuje Mirza Rahmanović Indigo, konsultantica za kostim i scenografiju je Lejla Hodžić, fotografiju radi Kana Čustović, dizajn plakata Bojan Stojčić, a producenti predstave su Adna Rizvan i Senad Alihodžić.
Ulaznice za premijerno i reprizna izvođenja dostupne su od danas putem platforme karter.ba.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
