TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 20.12.2025.
Već godinama, kroz našu rubriku Kultura, ulazimo tamo gdje publika rijetko ima priliku biti: iza zavjese, iza reflektora, iza savršenog trenutka na sceni.
Donosimo priče o ljudima, procesima i prostorima koji oblikuju kulturni život naše regije, često u tišini i bez aplauza. Upravo taj naš behind-the-scenes format, ulazak u proces, a ne samo rezultat, ove godine je prepoznat i nagrađen.
Danas vam donosimo još jednu takvu priču. Tamo gdje je najtiše, ali i najuzbudljivije.
Uoči praznične sezone, dok se grad puni svjetlima i Sarajevo poprima onu prepoznatljivu decembarsku toplinu, pažnju privlači i osvijetljena fasada Narodnog pozorišta Sarajevo.
Iza tih vrata, nekoliko sati prije večerašnje prve izvedbe i neposredno pred posljednju generalnu probu otvorenu za publiku, zatekli smo svijet u punom pogonu: svijet baleta Krcko Oraščić.
Ulazak u pozorište u tim satima nosi posebnu tišinu. Hodnici su polumračni, tek povremeno presječeni svjetlom iz garderoba i zvukom koraka po drvenim podovima. Iza zatvorenih vrata scene, balerine već satima rade. Čuju se stopala koja klize po parketu, kratki šapati, šuštanje kostima. Scena je još prazna, ali energiju osjete i zidovi.
Unutra je neobično toplo, gotovo ljetno. Temperatura u cijelom teatru podignuta je s razlogom: tijela moraju ostati zagrijana, mišići spremni, pokret siguran.
Ta toplina, gotovo fizički opipljiva, postaje dio atmosfere. Ona govori o disciplini, ali i o brizi, o ritualu koji se ponavlja iz generacije u generaciju.
Iza zavjese, između kostima koji čekaju svoj red i balerina koje se zagrijavaju, osjeća se koncentracija, ali i uzbuđenje.
Generalna proba nije samo tehnički prolaz nego trenutak kada se sve sastavlja u cjelinu, posljednji put prije nego što bajka večeras prvi put stane pred publiku za generalnu probu.
Tu. Na sceni. Nakon 133 godine u Sarajevu.
Krcko Oraščić je balet koji nadilazi vrijeme. Komponovao ga je Petar Iljič Čajkovski, a prvi put je izveden 19. decembra 1892. godine, u koreografiji Mariusa Petipe.
Tačno 133 godine kasnije, istog datuma, zatekli smo se iza scene Narodnog pozorišta Sarajevo, nekoliko sati prije generalne probe svjesni da prisustvujemo nastavku jedne iste priče koja se, uprkos vremenu, ne prekida.
Posebno je simbolično to što je Krcko Oraščić u Sarajevu svoju pozorišnu tradiciju započeo još sedamdesetih godina i od tada ostao neizostavni dio baletne sezone i kolektivnog pamćenja grada.
Priča o djevojčici Klari, drvenoj krckalici Orašaru i svijetu koji se otvara između sna i stvarnosti, generacijama je prvi susret s baletom. Dok sjedimo iza scene i posmatramo publiku kako polako ulazi u salu, jasno je da se taj krug nastavlja. U prvim redovima su djeca neka još u vrtićkom uzrastu, u tilskim suknjama, s očima punim iščekivanja.
Možda su došla zbog sestre na sceni, možda zbog svog prvog susreta s baletom, ali energija je ista ona koju smo i sami nekada osjećali onaj trenutak kada bajka prvi put postane stvarna.
Na sceni se smjenjuju generacije i iskustva. U ovoj postavci susreću se imena koja već godinama oblikuju baletnu scenu regije, poput Ekaterine Vereshchagine i Albine Huskić, čiji pokret nosi sigurnost i zrelost, ali i nova lica koja donose svježinu i drugačiju energiju. Uloga Drosselmeyera, koju tumači Mihail Mateescu, unosi dodatni sloj narativne napetosti, dok Maša u interpretaciji Tamare Ljubičić nosi emotivnu osu cijele priče.
Iza scene, nema hijerarhije, svi su dio istog ritma. Kostimi se popravljaju u hodu, trake na špicama se ponovo vežu, tijela se zagrijavaju do posljednje minute. Bajka se ne dešava sama od sebe, ona se gradi precizno i strpljivo.
Kako se generalna proba privodi kraju, scena se polako prazni, ali osjećaj da se nalazimo usred nečega važnog ostaje.
Za svega nekoliko sati, publika će po prvi put ove sezone ući u bajku večerašnja izvedba označava početak ovogodišnjeg ciklusa baleta Krcko Oraščić, prvog od tri planirana izvođenja.
Mi smo je, ovaj put, posmatrali iznutra.
Dok se zavjesa spušta, znamo da ovo nije kraj naše priče o Krcku Oraščiću. Generalna proba je završena, ali mi nismo. Već početkom naredne sedmice vraćamo se iza scene, još dublje u proces, prateći one čija se lica ne vide pod reflektorima, ali bez kojih čarolija ne bi postojala.
Do tada, neka bajka počne.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Sarajevsko kulturno ljeto se ne završava s augustom, jer početak septembra donosi program koji će posebno zanimati publiku koja voli veliki evropski teatar. Na 8. Sarajevo Fest stižu predstave iz Njemačke, Poljske, Crne Gore i Grčke, a među njima i kultni Berliner Ensemble koji će prvi put nastupiti pred sarajevskom publikom.
Užareno sarajevsko kulturno ljeto se nastavlja u prvoj sedmici septembra kada će Sarajevo biti domaćin nekim od najboljih evropskih predstava. Međunarodno pozorište najvišeg ranga se vraća u Sarajevo na velika vrata, nakon mnogo godina odsustva. Sarajevo Fest će se održati od 31. augusta do 7. septembra, 2026. u produkciji East West Centra Sarajevo. 
Iz Njemačke dolazi fascinantan spektakl s lutkama, čija je autorica Suse Wächter, najbolja evropska lutkarica. Preko 100 velikih lutaka i muzičari, učestvuju u predstavi „Brechtovi duhovi“ koja je postigla uspjeh od Šangaja do Amsterdama, a nalazi se na redovnom repertoaru kultnog evropskog pozorišta Berliner Ensemble. Predstava će biti izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo u subotu, 5. septembra sa početkom u 19:30 sati. 
Iz Poljske stiže jedna od najkontroverznijih savremenih evropskih predstava „Nigdje sam/Desvanecimiento“ koja postavlja dramatično pitanje o pravu na umiranje. Ko odlučuje o našim životima i našoj smrti? Norbert Rakowski, veliki poljski reditelj režirao je predstavu koja ostavlja dubok utisak na publiku, i u kojoj se susreću dramski i fizički teatar. Predstava će biti izvedena u četvrtak, 3. septembra sa početkom u 19:30 sati. 
„Smrt u Dubrovniku“ autora i reditelja Petra Pejakovića, je snažna, emocionalna predstava o bombardovanju jednog od najljepših svjetskih gradova 1991. godine, koja će otvoriti 8. Sarajevo fest 31. augusta u 19:30 sati.
U jeku popularnosti antičkog svijeta, Sarajevo Fest donosi Sofoklovu antičku tragediju „Elektra“ u režiji čuvenog grčkog reditelja Dimitrisa Tarlowa i izvođenju jednog od najvažnijih atinskih pozorišta „Poreia.“ Savremeno čitanje ovog klasičnog remek djela je bilo hit u Grčkoj prošle godine kada je u premijerno izvedena u najslavnijem antičkom pozorištu u Epidaurusu. Tada ju je gledalo više od 16.000 gledalaca, a na grčkoj turneji koja je uslijedila, vidjele su je još desetine hiljada gledalaca. Ovo je prvi put da u Sarajevo dolazi predstava nastala po antičkoj tragediji u samoj Grčkoj. Predstava je na repertoaru u nedjelju, 6. septembra u 19:30 sati.
Ulaznice se za sve predstave u produkciji 8. Sarajevo Festa mogu se kupiti na platformi karter.ba i na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
