TEKST:

DATUM OBJAVE: 16.11.2026.

 

Završio je Zagreb Film Festival. Ovo su filmovi koje sada stavljamo na watchlistu  


Sedam festivalskih dana, stotinjak filmova i poprilično naslova koje smo tokom protekle sedmice dodavali na listu za gledanje kasnije. 24. Zagreb Film Festival službeno je zatvoren dodjelom nagrada i projekcijom „Fjorda“ Cristiana Mungiua, a sada konačno znamo i koji su filmovi iz ovogodišnje selekcije najviše ostali sa žirijem. Glavna Zlatna kolica odlaze filmu „Josephine“ Beth de Araújo, dok su nagrade raspoređene među dugometražnim, kratkometražnim, regionalnim i programima za mladu i dječju publiku.

Ako nakon festivalske sedmice tražite nekoliko novih filmova za watchlistu, možda je najbolje početi upravo od pobjednika.  
 

zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-3
zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-5
 

“Josephine” je najbolji dugometražni film 24. ZFF-a  


Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua u subotu, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival.

Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.

O najboljem filmu u dugometražnoj selekciji odlučivali su norveška glumica Lisa Loven Kongsli, srpski redatelj Bojan Vuletić i islandski redatelj i scenarist Rúnar Rúnarsson.  


zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-1

Žiri je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film jednoglasno dodijelio filmu „Josephine“ redateljice Beth de Araújo, „zbog iznimne umjetničke hrabrosti, emocionalne iskrenosti i vrhunskog filmskog umijeća“.  

„Ono što ovaj film čini iznimnim jest njegovo odbijanje da pojednostavi te emocije ili ponudi laka rješenja. Izvanredne glumačke izvedbe, snažna režija i duboko ljudska perspektiva stvaraju iskustvo koje nas prati dugo nakon projekcije. Ovo je film koji ne odvraća pogled, koji nas izaziva da se suočimo s neugodnim istinama, pritom nikad ne gubeći suosjećanje s ljudima u središtu priče“, istaknuli su članovi žirija u obrazloženju.  


zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-8
zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-7
 

Posebno priznanje za Annu Calder-Marshall  


Žiri je Posebno priznanje za najbolje glumačko ostvarenje dodijelio Anni Calder-Marshall za ulogu dementne Leslie u filmu „Kraljica na pučini“ Lancea Hammera.

„Ova umjetnica pokazala je što znači biti glumica koja vjeruje da je sama po sebi dovoljna“ , stoji u obrazloženju.  


zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-4
 

“Izrast” i “Nježnost” osvojili su kratkometražne konkurencije  


Žiri kratkometražnog filma i Kockica, u sastavu lanjskog laureata domaćeg kratkometražnog programa Joze Schmucha, umjetničkog ravnatelja Međunarodnog festivala kratkometražnog filma Go Short u Nijmegenu Mathieua Janssena i glumca, kazališnog redatelja i umjetničkog ravnatelja Međunarodnog festivala kratkometražnog filma na Cipru Diomedesa Koufterosa, dodijelio je nagrade u tri kategorije.

Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice pripala su kratkometražnom filmu „Izrast“ Ane Šiškov, „zbog sirovog, neispoliranog filmskog stila koji prikazuje kaotičnu stvarnost roditeljstva, vješto izgrađenog filmskog svijeta, suptilnog humora i delikatnog pristupa važnom političkom pitanju“.

Zlatna kolica za najbolji međunarodni kratkometražni film osvojio je film „Nježnost“ palestinske redateljice Sabrine Khoury.

„S mnogo ranjivosti i iskrenosti redateljica predstavlja složene obiteljske odnose kroz niz uvjerljivo oblikovanih likova, ulijevajući nam nadu da će sutra biti bolje“, istaknuto je u obrazloženju.  
 

zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-13
 

“Kćeri pokojnog pukovnika” idu prema Europskim filmskim nagradama  


Kandidatom za najbolji europski kratki film – Europske filmske nagrade 2028. proglašen je animirani naslov „Kćeri pokojnog pukovnika“ britanske animatorice Elizabeth Hobbs.

„Ovaj je film razigran i precizan u svakom kadru. Sa samo nekoliko linija stvara živopisan svijet ispunjen humorom.“  
 

zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-12
 

Zlatni bicikl za film “Rose”  


Hrvatska producentica Vanja Jambrović, hrvatski direktor fotografije i snimatelj Tin Ostrošić te hrvatska redateljica i scenaristica Sonja Tarokić dodijelili su Zlatni bicikl za najbolji film u programu Ponovno s nama filmu „Rose“ Markusa Schleinzera.

„Film se bavi važnim pitanjima identiteta i cijene pripadnosti, istražujući što čovjek mora izmišljati o sebi da bi ga zajednica prihvatila. Redatelj pritom ne pristaje na lak put: on ne objašnjava svoju junakinju, ne sažalijeva je i ne pretvara njezinu priču u suvremenu parolu“, stoji u obrazloženju.  


zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-14
 

Mladi žiri izabrao je film “17”  


Peteročlani Mladi žiri, koji čine Helena Šarić, Renato Horvat, Mia Maria Majerić, Ivan Dorotić i Corina Kovačić, nagradu PLUS za najbolji film dodijelio je filmu „17“ sjevernomakedonske redateljice Kosare Mitić.

„Pobjednički film od samog nas je početka dotaknuo domišljatim pristupom kojim gledatelja uvlači u šokantnu radnju, emocije i intenzivnu odiseju glavnog lika, pritom vjerodostojno prikazujući uznemirujuće aspekte zla među mladima“ , obrazložili su članovi žirija.

Mladi žiri posebno je istaknuo i film „Gradiva“ redateljice Marine Atlan kao naslov koji je na njih ostavio snažan dojam.  
 

zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-2
 

Dječji žiri bira “Atlas svemira”  


Frida Anković, Ivona Dragaš Bilogrević, Filip Munjiza Budimir, Marta Mihanović i Ian Persoglio dodijelili su Nagradu KinoKino za najbolji film prema odluci Dječjeg žirija filmu „Atlas svemira“.

Opisali su ga kao film „o nepredvidljivom putovanju kroz veliki svemir jednog malog rumunjskog sela“ te istaknuli da ih je ostvarenje redatelja Paula Negoescua oduševilo interpretacijom glavnog lika i u jednom trenutku dovelo „čak i do suza“.  
 

zagreb-film-festival-nagrade-pobjednici-zlatna-kolica-bonjour-ba-9
 

Svi dobitnici Zagreb Film Festivala 2026.    
 

Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film  
„Josephine“ – Beth de Araújo, SAD

Posebno priznanje za najbolje glumačko ostvarenje  
Anna Calder-Marshall – „Kraljica na pučini“, r. Lance Hammer, UK/SAD

Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice  
„Izrast“ – Ana Šiškov, Hrvatska

Zlatna kolica za najbolji međunarodni kratkometražni film  
„Nježnost“ – Sabrine Khoury, Nizozemska/Palestina

Kandidat za najbolji europski kratki film – Europske filmske nagrade 2028.  
„Kćeri pokojnog pukovnika“ – Elizabeth Hobbs, UK/Njemačka

Zlatni bicikl za najbolji film u programu Ponovno s nama  
„Rose“ – Markus Schleinzer, Austrija/Njemačka

Nagrada PLUS za najbolji film prema odluci Mladog žirija  
„17“ – Kosara Mitić, Sjeverna Makedonija/Srbija/Slovenija

Nagrada KinoKino za najbolji film prema odluci Dječjeg žirija  
„Atlas svemira“ – Paul Negoescu, Rumunjska/Bugarska


Dvadeset četvrto izdanje ZFF-a završeno je u nedjelju, kada su u Kaptol Boutique Cinema, MSU-u i Surogatkinu KIC-a na rasporedu reprizne projekcije iz ovogodišnjeg programa, među kojima su i pobjednički naslovi „Atlas svemira“ i „Rose“. Dio programa bit će dostupan i online .  
 


Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Samir Cerić Kovačević


Bonjour

Volite pratiti inspirativne teme?

Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!

Srđan Vuletić ima novi film, a mi smo ga pitali i šta bi poručio sebi sa 16 godina

TEKST:

Srđan Vuletić ima novi film, a mi smo ga pitali i šta bi poručio sebi sa 16 godina Srđan Vuletić ima novi film, a mi smo ga pitali i šta bi poručio sebi sa 16 godina

Povodom dolaska filma „Vidra“ u bh. kina razgovarali smo sa Srđanom Vuletićem o generaciji koja odrasta uz TikTok, mladim glumcima, filmovima koji nas oblikuju i tome zašto je odlazak u kino danas možda važniji nego ikada.

 

Može li nas film ponovo naučiti da usporimo?  


Kada ste posljednji put pogledali film bez provjeravanja telefona, pauziranja zbog poruke ili potrebe da usput radite još nešto?

Navikli smo da nam je gotovo svaki sadržaj dostupan u svakom trenutku, da ga možemo zaustaviti, premotati ili pogledati u dvostrukoj brzini. Odlazak u kino, s druge strane, još uvijek traži da na neko vrijeme zaboravimo sve ostalo. Da sjedimo u mraku s potpuno nepoznatim ljudima i dopustimo jednoj priči da nas zaokupi od početka do kraja.

Između ostalog, o tome smo razgovarali smo Srđanom Vuletićem, bosanskohercegovačkim rediteljem čiji novi film „Vidra“ od 12. novembra stiže u kina širom Bosne i Hercegovine.  


srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-2
srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-02
 
Sigurno ste gledali „Ljeto u zlatnoj dolini“ ili „Teško je biti fin“, filmove koji su odavno pronašli svoje mjesto u domaćoj kinematografiji. Ovoga puta Vuletić nam donosi priču o šesnaestogodišnjoj Hani, djevojci koja očekuje da će pred njom biti jedan od najljepših dana u životu. Umjesto toga, suočava se s očevom smrću, porodičnim očekivanjima i razočaranjem u mladića u kojeg je zaljubljena.

U glavnoj ulozi gledamo Mašu Drašler, čija je interpretacija već nagrađena na Temerin Film Festu, dok scenarij potpisuje Stefan Bošković. Film je premijerno prikazan u Takmičarskom programu Sarajevo Film Festivala 2025. godine, nakon čega je nastavio svoj festivalski put.

Ipak, „Vidra“ nije samo priča o jednoj tinejdžerici i njenom odrastanju. U njenom središtu nalazi se nešto mnogo univerzalnije: trenutak kada prvi put moramo pogledati vlastite probleme, priznati da postoje i odlučiti šta ćemo s njima.

Zanimalo nas je kako se takva priča režira danas, kada se generacije razlikuju ne samo po iskustvima nego i po načinu na koji gledaju svijet, komuniciraju i konzumiraju filmove.  


 srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-gif-1
 

Srđan Vuletić o filmu „Vidra“, odrastanju i kulturi gledanja filmova  


Kada se osvrnete na cijeli proces, od prvog susreta sa scenarijem „Vidra“ do danas, kako se vaš odnos prema ovoj priči razvijao i šta vam je posebno važno da publika ponese sa sobom nakon gledanja filma?

Od samog početka rada na na ovom filmu ključna stvar mi je bila da napravimo film koji ohrabruje publiku. Da im pokažemo da probleme i nedaće možemo vidjeti i kao trenutak u kojem možemo rasti i razvijati se, ili u najmanju ruku da nas problemi mogu natjerati da objektivno sagledamo ko smo i šta smo.   

Ono što se mijenjalo je bio moj stav o tome kako ispričati ovu priču na način koji će biti filmski uzbudljiv i svjež. I zaista sam dugo tražio način kako da rediteljski priđem ovom filmu, da ga napravim tako da ono što ljudi vide je važno koliko i sama poanta priče. A to je da je preduslov za rejašavanje svih naših problema da prvo prihvatimo da problem postoji. Tek onda ćemo doći u situaciju da ćemo ga možda i rješiti.  
 

srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-5
srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-4
 
Film govori o generaciji koja odrasta u prilično drugačijem svijetu od onog u kojem ste vi odrastali. Odakle ste krenuli u pokušaju da razumijete svakodnevicu i unutrašnji svijet današnjih tinejdžera? Koliko su vam u tome pomogla vlastita sjećanja na odrastanje, a koliko susreti i razgovori s mladima danas?  

Iskreno, više sam se oslonio na mlade ljude i njihovo shvatanje današnjice i odnosa među ljudima, nego na svoja iskustva iz tog perioda. Vrlo često bismo tokom priprema se oslonili na mlade glumce da čujemo kako bi oni reagovali na određene situacije, kako bi rekli neke stvari i generalno kako oni vide odnose među likovima.   

Sopstvena iskustva su mi samo koristila da im pomognem da tačno definišu svoje relacije sa drugim likovima, faze razvoja tih odnosa, i eventualno koji bi bio pravi ugao sagledavanja tih odnosa.  
 

Glavnu ulogu tumači Maša Drašler. Kako je izgledao vaš zajednički rad na oblikovanju Haninog lika i koliko je Maša kroz vlastito razumijevanje junakinje doprinijela tome kako je ona na kraju predstavljena na filmu?  

Što se tiče Maše, ona je nakon filma dobila pozivno pismo na više prestižnih škola u US i na kraju se odlučila da pohađa American Musical and Dramatic Academy u New Yorku. Mislim da to dovoljno govori samo za sebe i čini se da je to jedna blistava karijera u najavi. Ona je imala vrlo fokusiran i zreo pristup cijelom procesu i znala je da jasno elaborira koga i šta igra.   

Sjećam se da sam je u jednom trenutku pred samo snimanje pitao da mi kaže ko je lik kojeg ona igra. Rekla je da igra djevojku kojoj na početku svi govore šta treba da radi a završi tako što je u stanju da utiče i na sebe i na druge. Tada sam vidio da radim s nekim ko sebe može da sagleda sebe i svoj zadatak na pravi način. Sa druge strane, kao neko ko igra svoju prvu ulogu, bila je kao glina, potpuno se prepustia procesu u kojem je dobijala dovoljno indikacija kako da gradi svoj lik, scenu po scenu i u cjelini.  
 

srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-3
 srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-04
 

Odrastanje na filmu često se prikazuje kroz velike, dramatične trenutke, iako se ono u stvarnosti događa kroz mnogo manjih iskustava. Postoji li nešto što ste tek s godinama razumjeli o vlastitom odrastanju, a što bi vam bilo zanimljivo prenijeti današnjoj generaciji?

Nisam neko ko voli da dijeli savjete ali pokušat ću. Kad sam bio u tim godinama pa sve do 30-te godine, možda i duže, stalno sam mislio da nemam dovoljno vremena. Uvijek mi je falilo tri sata dnevno. Međutim, vremenom sam shvatio da je sve pitanje prioriteta i vremena. Unutar toga, ako već odvojite vremena za nekoga i nešto, budite prisutni. Gledajte, slušajte, osjećajte. Nemojte biti tu a ustvari ste tamo, znate taj osjećaj. Dalje, ljudi koji stalno kasne su ljudi koji imaju neki dublji problem. Na njih se nemojte oslanjati, jer se neće pojaviti kad vam najviše bude trebalo. Što bi sada rekli ‘’mark my words''.

Drugi dio pitanje je meni zapravo bio ključan u režijskom postupku. Kako da otključam baš taj unutrašnji svijet likova, jer to je jedan od glavnih aspekata filma. Jer Vidra je poziv na introspekciju. U tom smislu jako sam sretan što smo se odlučili za duge zumove koji ,uz psihodelični elektro zvuk, otključavaju taj unutrašnji svijet naših likova.  
 

srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-01
 

Odlazak u kino nekada je bio gotovo neizostavan dio filmskog iskustva, dok danas sve češće gledamo filmove kod kuće, na streaming platformama, pa čak i na telefonima. Kako vi gledate na tu promjenu kulture gledanja filmova? Utiče li ona na način na koji danas razmišljate o režiji i pripovijedanju ili vjerujete da je na nama da ponovo pronađemo razlog za odlazak u kino?

Promjene konzumerskih navika publike i uticaj tih novih okolnosti na rediteljske postupke je dosta kompleksna tema o kojoj ljudi iz filmskog biznisa imaju vrlo različite stavove. Dok su jedni za maksimalno praćenje konzumerskih trendova kroz uvođenje “tik tok dramaturgije“ u naraciju, drugi misle da je upravo sve ovo šansa za čisto filmsko pripovjedanje jer filmovi se trebaju odvojiti od sadržaja vezanih za društvene mreže. Postoje čvrsti argumenti za oba pravca razmišljanja.   

Ja moram reći da u slučaju filma naginjem ovoj drugoj struji i vjerujem da su baš ova iskušenja trebala filmu da ponovo pronađe svoj jezik, zbog kojeg i volimo ići u kino i u mraku sa nekim drugim, nepoznatim ljudima zajednički proživljavati neku filmski uzbudljivu priču. Mislim da će ovo biti jasno svakome ko pogleda naš film Vidra. U slučaju serija, tu držim da serije imaju svoj filmski jezik kojem je utkano i to da prati trendove, stoga lakše apsorbuje svaku vrstu promjene.  
 

srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-05
 

Današnji mladi odrastaju uz TikTok, kratke videoformate i gotovo neograničen pristup sadržaju, zbog čega se često govori i o sve kraćem rasponu pažnje. Kako se u takvom okruženju pristupa stvaranju filma namijenjenog mlađoj publici? Treba li filmski jezik pratiti njihove nove navike gledanja ili je upravo film prilika da ih pozovemo da uspore i posvete pažnju jednoj priči?

Kao što sam već rekao u prethodnom odgovoru, odgovor je - i da i ne. Sve dosta zavisi od toga šta je priča, koji je žanr i dosta drugih faktora. Ali, ponavljam, mislim da publika, i mlada i stara, jer i stari su više na tiktoku, traže u filmu otklon od onoga što gledaju na mobitelu. Traže neku dublju povezanost sa likovima i pričom.   

To instant obrada likova i tema ne može ponuditi. Igrani film vam ipak omogućava da neki problem ili temu sagledate iz mnoštva uglova na jedan kreativan način. Sadržaji društvenih mreža to ne mogu. Tako da, vrijeme će pokazati, ipak publika nekad traži i očekuje tip iskustva koje samo duže forme mogu ponuditi.  


srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-06
 

Bosanskohercegovačka i regionalna kinematografija posljednjih godina donose nove autorske glasove, drugačije perspektive i generaciju filmskih stvaralaca koja tek gradi svoj izraz. Koji vas je film nekog mladog autora iz BiH ili regije u posljednje vrijeme posebno zainteresovao i zbog čega?

Da, dolaze nove generacije i nadam se da će donijeti i svoje priče, svoj način obrade tema i svoj način filmskog pripovjedanja. Ako bih morao biti ekstremno selektivan onda bih rekao da je film “Jeste li videli ovu ženu?“ kojeg su režirali Dušan Zorić i Matija Gluščević otprilike ono što očekujem od novih glasova. Taj film, makar meni, ima sve ovo prethodno pobrojano. Što se tiče BiH, recimo kao neobično svjež i drugačiji me se dojmio film “Kuda idu izgubljene mačke“ mladog autora Amara Komića.  


srdjan-vuletic-vidra-film-intervju-bonjour-ba-03
 

KULTURA.leksikon sa Srđanom Vuletićem    
 

  • Kada bih mogao ponovo pogledati jedan film prvi put, izabrao bih… About Schmidt od Alexander Paynea.  
     
  • Film koji bih preporučio svakom šesnaestogodišnjaku je… Taking off od Miloša Formana.  
     
  • Film koji sam pogledao kao tinejdžer i koji je potpuno promijenio moj pogled na film bio je… Alisa u gradovima od Wim Wendersa  
  • Da moj život ima soundtrack, na njemu bi se našla pjesma… Color Theory od Kari Faux  
     
  • Najbolji filmski negativac svih vremena je… Terminator, iz T1.  
     
  • Da mogu razgovarati s jednim filmskim likom, to bi bio… i pitao bih ga… Al Pacino iz Kuma 2 i pitao bih ga koji dio njega je odlučio da ubije svog brata.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Srđan Vuletic privatna arhiva


Bonjour
Bonjour.club newsletter

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!