TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 15.10.2026.
Na konferenciji za medije održanoj u srijedu 14. oktobra u Uraniji, prostoru kreacije predstavljen je program 24. izdanja Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga u Kaptol Boutique Cinema, Kinu Kinoteka, MSU-u i Surogatkinu KIC, kao i online na zff.hr. Ovogodišnji program predstavili su direktor ZFF-a Boris T. Matić, programska direktorica Selma Mehadžić i izvršna direktorica Lana Matić.
Povodom 60. godišnjice nastanka kultnog domaćeg klasika Rondo Zvonimira Berkovića svečano otvorenje festivala obilježit će projekcija njegove digitalno restaurirane verzije, premijerno predstavljene ovih dana na jednom od najznačajnijih festivala klasičnih i restauriranih filmova, Lumière u Lyonu.
ZFF će pak zatvoriti aktualni dobitnik Zlatne palme, Fjord rumunjskog redateljskog majstora Cristiana Mungiua (4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana – ZFF 2007.), sa Sebastianom Stanom i Renate Reinsve (Sentimentalna vrijednost – ZFF 2025.; Najgora osoba na svijetu – ZFF 2021.) u glavnim ulogama.
U svom prvom filmu snimljenom izvan Rumunjske Mungiu kroz priču o rumunjsko-norveškom bračnom paru kojemu zbog tradicionalnih odgojnih metoda prijeti oduzimanje djece postavlja pitanje o granicama tolerancije u današnjim liberalnim društvima. 
“Pitanje odgovornosti – prema novim, ali i starijim generacijama, prema onima oko nas i prema društvu u kojem živimo – provlači se ovogodišnjim filmskim programom ZFF-a, podsjećajući nas da se na međusobnim susretima, osluškivanju i dijalogu može graditi bolja budućnost.
Stotinjak filmova koje smo odabrali za predstojeće festivalsko izdanje podsjetit će nas na univerzalne vrijednosti poput empatije, zajedništva, solidarnosti i ljubavi, potaknuti nas da preispitamo uvriježene perspektive i, na kraju, okupiti nas u zajedničkom iskustvu gledanja filmova na velikom platnu”, izjavio je Boris T. Matić. 
O dobitniku ZFF-ovih Zlatnih kolica u dugometražnoj konkurenciji odlučivat će tročlani žiri: norveška glumica Lisa Loven Kongsli, koju naša publika pamti po ulozi u Östlundovu Turistu, a ove godine tumači jednu od uloga u Fjordu Cristiana Mungiua, zatim beogradski redatelj i scenarist Bojan Vuletić, koscenarist filma Ljubav i drugi zločini Stefana Arsenijevića (ZFF 2008.) te islandski filmaš Rúnar Rúnarsson (Vulkan – ZFF 2012., Vrapci – ZFF 2015., Jeka – ZFF 2019., Kad svane dan – ZFF 2024.).
Ove se godine za Zlatna kolica natječe 12 ostvarenja u dugometražnoj konkurenciji.
Redateljski debi komičara Jordana Firstmana, Club Kid, u kojem tumači i glavnu ulogu, vodi nas na njujoršku underground party scenu gdje se život glavnog lika okrene naglavačke kada mu se na vratima pojavi desetogodišnji sin za kojeg nije ni znao. 
Sa Sundanceovom Velikom nagradom žirija i nagradom publike na ZFF stiže Josephine redateljice Beth de Araújo, film o osmogodišnjakinji iz San Francisca koja tijekom šetnje u parku svjedoči uznemirujućem događaju.
Njezini roditelji, koje tumače Channing Tatum i Gemma Chan, na traumatično iskustvo reagiraju posve različito, a film prerasta u intenzivnu studiju straha i načina na koji ga prenosimo na djecu. 
Očinstvo i maskulinitet propituje i Roditeljski nadzor, redateljski prvijenac pisca Alexa Schulmana, ujedno i švedski kandidat za Oscara – crnohumorna drama o trojici očeva koji kao pratnja odlaze na školski izlet svoje djece i ondje shvaćaju da nisu prerasli tinejdžerske odnose moći. 
Dvostruki laureat Berlinalea Kraljica na pučini Lancea Hammera delikatan je i slojevit portret starosti i demencije s Juliette Binoche u ulozi kćeri koja se nađe pred lavinom etičkih i intimnih pitanja o skrbi za svoju nemoćnu majku.
Film je osvojio Srebrnog medvjeda, kao i Anna Calder-Marshall i Tom Courtenay za svoje glumačke izvedbe.
U Locarnu premijerno prikazana Divna nova ljubav švedsko-danske redateljice Marije Bäck britka je dramedija koja kroz priču o udanoj ženi u dugogodišnjoj romantičnoj vezi s drugim muškarcem (kojeg tumači Anders Danielsen Lie, stalni glumački suradnik Joachima Triera) u pitanje dovodi ljubavne konvencije i norme. 
Naizgled nespojiv ljubavni par u središtu je filma U vrtu moja ruka pušta korijen Hode Taheri i Borisa Hadžije (Majka je rođena grešnica – ZFF 2024.), duhovite i britke autofikcije o fluidnosti identiteta, seksualnosti i pripadnosti.
U ovom šarmantnom ostvarenju, premijerno prikazanom u programu Dani autora na Venecijanskom filmskom festivalu, glavne uloge tumači sam redateljski duo. 
Uz dva hrvatska naslova – ljetnu priču s mračnim obratom Sitni lopovi Mate Ugrina, u Karlovim Varima ovjenčanu nagradom FIPRESCI te obiteljsku dramu Danas je mama živa Josipa Lukića koja će na ZFF-u imati svjetsku premijeru – u glavnoj konkurenciji regiju zastupa snažna postava.
Makedonski kandidat za Oscara 17, prvijenac redateljice Kosare Mitić, nakon premijere na Berlinaleu ljetos je osvojio nagradu publike, Srce Sarajeva za najbolju glumicu (Eva Kostić) te posebnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti.
Scenarij ove intimne priče o teškim temama odrastanja – traumi, šutnji, sramu, izolaciji, ali i ženskoj solidarnosti – uz Mitić potpisuje i hrvatski redatelj Ognjen Sviličić. 
Odrastanje u sjeni nadolazećeg rata u Prištini krajem devedesetih u fokusu je filma Dua, za koji je kosovska redateljica Blerta Basholli (Košnica – ZFF 2021.) inspiraciju crpila iz vlastitih sjećanja. Na canneskom Tjednu kritike film je osvojio nagradu za scenarij. 
Beogradski studentski prosvjedi kulisa su cjelovečernjeg igranog debija dokumentaristice Jelene Maksimović, premijerno prikazanog u venecijanskom programu Horizonti.
Nastao u koprodukciji s Hrvatskom (Dinaridi Film), Do kraja dana govori o mladoj aktivistici i mladiću iz radničke obitelji koje, iako dolaze iz suprotstavljenih svjetova, spaja težnja za slobodom. 
Nježan portret odrastanja nudi pobjednik canneskog Tjedna kritike, Gradiva francuske redateljice Marine Atlan.
Inspiriran Freudovim esejem o romanu Gradiva Wilhelma Jensena, film prati razred srednjoškolaca na ekskurziji u Pompejima i Napulju, koja postaje točka susreta između drevnog svijeta zamrznutog u vremenu i intenzivnih mladenačkih osjećaja i odnosa. 
Tri naslova iz dugometražne konkurencije – Do kraja dana, Gradiva i 17 – dio su i natjecateljskog programa PLUS, koji okuplja filmove s odvažnim, inovativnim perspektivama na teme odrastanja, a ondje će se predstaviti još tri ostvarenja.
Oaza njemačko-austrijskog filmaša Jannisa Lenza na venecijanskim Horizontima osvojila je veliku nagradu žirija. Ova hvaljena i napeta priča prati troje adolescenata koji se povezuju nakon ponižavajućeg incidenta u školi, a temi vršnjačkog nasilja pristupa iz svježe, nekonvencionalne perspektive. 
U Zbogom okrutni svijete, redateljskom prvijencu francuskog glumca Félixa de Givryja, u glavnoj ulozi pojavljuje se Milo Machado-Graner, koji je pažnju javnosti privukao izvedbom u Anatomiji pada (ZFF 2023.).
Film na osobit način obrađuje tinejdžersku tjeskobu i potrebu za povezivanjem, pritom prizivajući velikane francuskog filma poput Françoisa Truffauta i Mauricea Pialata. 
Skejtanje nije za cure makedonske redateljice Dine Dume, nastalo u koprodukciji s Hrvatskom (Terminal 3), osvojilo je nagradu Nora Ephron na Tribeci te posebnu nagradu Perspektive mladih na Sarajevo Film Festivalu.
Riječ je o intimnom portretu nove, hrabre generacije djevojaka koje odrastaju između dva svijeta – spektra mogućnosti koje nudi suvremena kultura s jedne strane i tereta zastarjele patrijarhalne tradicije s druge.
O najboljem filmu u programu PLUS odlučit će mladi žiri u sastavu: Helena Šarić, Renato Horvat, Mia Maria Majerić, Ivan Dorotić i Corina Kovačić. 
Uz Sarajevo Film Festival i Festival autorskog filma iz Beograda, ZFF je od prošle godine osnivač Filmske i TV akademije Jadranske regije (Adriatic Film and TV Academy), koja dodjeljuje Filmsku nagradu Jadranske regije – Adriatic Film Awards (AFA).
Ovogodišnja dodjela održat će se 24. oktobra, a dio nagrađenih filmova bit će prikazan u sklopu ovogodišnjeg ZFF-a.
ZFF nastavlja svoju “zelenu” misiju, vođenu idejom da filmska umjetnost može biti i alat za promjenu – pokretač zajednice koja diše odgovorno, održivo i s vizijom budućnosti. S ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš, ZFF provodi niz odgovornih praksi u svim segmentima svog djelovanja.
Festival svoj utjecaj mjeri i evaluira uz pomoć međunarodnog alata Green Charter for Film Festivals.
Festival se posebno usmjerava i na društveni angažman i inkluzivnost. U suradnji s udrugama Film svima i DLAN - Kazalište, audiovizualne umjetnosti i kultura Gluhih dio projekcija i informativnog sadržaja bit će prilagođen slijepim i slabovidnim te gluhim i nagluhim osobama.
Također, u sklopu interkulturnog projekta Dobro došli na ZFF! pet filmova iz ovogodišnjeg programa prikazat će se i s titlovima na arapskom i ukrajinskom jeziku.
Publika u petnaestak gradova izvan Zagreba i ove će godine tijekom festivala moći uživati u nekoliko odabranih naslova u sklopu programa ZFF putuje.
Osim na službenoj festivalskoj stranici, program je moguće pratiti i putem službenih profila na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Cijena ulaznica je 7 eura (Glavni program, PLUS, Ponovno s nama, Mreža festivala Jadranske regije, Velikih 5), odnosno 6 eura (KinoKino).
Ulaznice se od 14. listopada do kraja festivala mogu kupiti na stranici kupiulaznicu.zff.hr.
Od 9. studenoga ulaznice će se moći kupiti na glavnoj festivalskoj blagajni u Kaptol Boutique Cinema te Kinu Kinoteka, a od 10. studenoga i u Muzeju suvremene umjetnosti.
Tijekom pretprodaje, od 14. listopada do 8. studenoga, ulaznicu su jeftinije za 1 euro i mogu se kupiti isključivo online.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Elma Tataragić već godinama piše žene koje nisu tu da budu jednostavne, dopadljive ili lako objašnjive. U „Majci“ taj izazov postaje još veći: kako napisati ženu o kojoj gotovo svako već misli da nešto zna?
Ako se pogleda filmografija Elme Tataragić, brzo postaje jasno da scenarij za nju nikada nije samo konstrukcija priče. U njenim filmovima likovi često ulaze u prostor moralnih, političkih i intimnih pitanja koja ne nude jednostavne odgovore.
Kao scenaristica, dramaturginja i jedna od najprepoznatljivijih autorica bh. filma, Tataragić iza sebe ima niz projekata koji su prošli kroz najveće regionalne i evropske festivale, a njena dugogodišnja saradnja s Teonom Strugar Mitevskom već je izgradila vrlo prepoznatljiv autorski rukopis. 
Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba
Njihov najnoviji film, „Majka“, režirala je Teona Strugar Mitevska, a scenarij potpisuju Goce Smilevski, Teona Strugar Mitevska i Elma Tataragić. Film je 2025. otvorio program Orizzonti na 82. Venecijanskom filmskom festivalu, a u glavnoj ulozi Majke Tereze gledamo Noomi Rapace.
Umjesto klasične biografije, „Majka“ bira vrlo uzak vremenski okvir iz 1948. godine i nekoliko dana u kojima se Terezina vjera, ambicija i odnos prema drugoj ženi sudaraju u trenutku koji će odrediti njen dalji život. Upravo taj izbor omogućio je autorima da historijsku figuru sklone s pijedestala i pokušaju pronaći osobu ispod svega što je o njoj kasnije izgrađeno.
Za scenarij filma Elma Tataragić, Teona Strugar Mitevska i Goce Smilevski nominovani su za AFA nagradu za najbolji scenarij , pa smo pred ovogodišnju dodjelu s Elmom razgovarali o tome kako se piše žena koju je historija već pretvorila u simbol, zašto feminizam ostaje nit koja povezuje njen rad s Teonom i koliko je za scenaristu važno znati kada nešto što je napisao treba pustiti. 
Foto: IMDb
Za AFA nagradu nominovani ste zajedno s Teonom Strugar Mitevskom i Gocetom Smilevskim za najbolji scenarij za film „Majka“. Kada radite na liku poput Majke Tereze, koju publika već dočekuje sa vrlo jasnom slikom o tome ko je ona, šta je bilo prvo što ste morali zaboraviti o njoj da biste je mogli napisati kao filmski lik?
To je prije svega jedan kompkleksan proces u kojem sam prvo morala saznati sve o Majci Terezi, a onda to sve zaboraviti ili potisnuti. A prva stvar je to da je ona svetica. To je otprilike što i znamo o njoj, ili je barem nešto što je bila skoro pa jedina stvar koju sam ja znala o njoj. Tretirali smo je kao ženu u određenom treutku, sa određenim odgovornostima i sa određenim dilemama. 
Foto: IMDb
Umjesto cijelog života Majke Tereze, odlučili ste se za svega nekoliko dana u kojima se njena ambicija, vjera i odnos prema drugoj ženi odjednom sudaraju. Kada ste shvatili da upravo taj vrlo uzak vremenski okvir može reći više od klasične biografije?
Film kao medij bolje funkcioniše kada je vrijeme zbijeno. Ali kako to uraditi u biografskom filmu? Upravo smo zbog toga odlučili da ne pravimo klasični biografski film već da donesemo priču o njoj kao ženi u prelomnom trenutku njenog života. Zapravo da iz tih 7 dana pokažemo ko je Majka Tereza bez navođenja biografskih činjenica i detalja.
Vi i Teona sarađujete već godinama. Kada pogledate filmove koje ste zajedno radile, vidite li jednu nit koja ih sve povezuje?
Da. Kada pogledam šta smo do sada radile i šta još planiramo, to je sigurno feminizam. I naredni film koji pripremamo je tematski povezan sa feminizmom. Žene su naugnjetavanija skupina ljudskih bića u našoj historiji i još uvijek nismo ravnopravne.
Goce Smilevski se ovom projektu pridružuje kao treći scenaristički glas. Šta je njegov dolazak otvorio u priči što možda vas dvije same ne biste pronašle?
Goce je poznati i značajan makedonski savremeni romanopisac i bavi se biografijama poznatih ličnosti u svom radu. Nama je trebao taj biografski element, istraživački element kao baza za scenarij za ovaj film i to nam je Goce ponudio na odličan i inspirativan način. Pružio je bazu na koju smo se naslonile i radile na ovom scenariju. Filmski scenarista ima potrebu da odmah materijal krati i suzbija jer je film limitiran na mnoge načine pa i vremenom, a pisci nemaju tu potrebu, nemaju taj impuls. 
Foto: IMDb
Dugo ste i unutar Sarajevo Film Festivala gledali kako projekti nastaju, razvijaju se i pronalaze svoj put prema međunarodnoj publici. Kada ste vi na drugoj strani, kao autorica, jeste li strožiji prema vlastitom scenariju upravo zato što znate kako industrija čita i procjenjuje projekte?
Imam tu privilegiju da nosim više šešira i zahvalna sam na tome jer čitam dosta scenarija i gledam dosta filma što smatram da je jako važno za filmskog stvaraoca. Smatram da jesam puno kritičnija prema svom zbog toga ali i po prirodi sam samokritična. Nekada na svoju štetu.
Šta je opasnije kod pisanja historijske figure: previše je poštovati ili previše željeti da je demistificirate?
Mislim da niti jedan od tih ekstrema nije dobar jer vam ne dopušta da se upoznate sa osobom. Nama je najvažnije bilo odgovoriti na pitanje: ko je Majka Tereza kao osoba. Ne kao svetica, već kao osoba u tim vrlo teškim i specifičnim okolnostima. Ako scenarista nije u stanju da se udalji od poštovanja ili demistifikacije, onda se ne može približiti liku, a ako se ne može približiti liku, to neće ni publika moći. Kad se scenarista riješi prevelikog poštovanja ili demistifikacije, onda se liku može posvetiti otvoreno, bez predrasuda, bez unaprijed zacrtanih ideja kao u svakom drugom procesu razvijanja lika. 
AFA je od samog početka među svojim kategorijama imala i nagradu za najbolji scenarij. Koliko vam je važno da se u ovakvom regionalnom formatu govori upravo o scenaristima koji često ostanu iza filma koji publika kasnije veže prvenstveno za reditelja i glumce?
Prije svega, scenarij je važna katergorija na svim važnim dodjelama od Američke akademije (Oskara), do nagrada Evropske filmske akademije i AFA je od samoga početka to naravno prepoznala kao profesionalna institucija. Činjenica je da scenarista često ostaje nevidljiv nakon što se film snimi, ali mi svi znamo koliko je scenarista važan u procesu stvaranja filma. Meni lično ne smeta što je to tako. Meni je važno da se film snimi i da dođe do publike, a svi znamo da je "u početku bijaše riječ". 
Foto: IMDb
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
