TEKST:

DATUM OBJAVE: 24.10.2026.

Tri AFA nominacije, generacija koja prati likove i kada nisu na televiziji i producent kojeg smo na nekoliko minuta odvojili od festivalske gužve.

 

Bruno Mustić stoji iza serije koja je Gen Z vratila pred ekrane. U Tivtu smo ga upoznali malo bolje.  


Sjećate se vremena kada smo novu epizodu omiljene tinejdžerske serije morali čekati cijelu sedmicu? Danas likovi imaju Instagram profile, njihove poruke pratimo gotovo u stvarnom vremenu, a epizode se nastavljaju i kada ugasimo televizor. Ako ste pratili „Sram“, dobro znate o čemu govorimo.

Hrvatska adaptacija norveškog „Skama“ uspjela je privući mlade koji su navikli da im je sadržaj dostupan uvijek i svugdje. Umjesto da pokušava objasniti Gen Z generaciju starijoj publici, serija je odlučila razgovarati direktno s njom, njenim jezikom i kroz situacije koje su joj bliske.


Bonjour.ba-BrunoMOE_8867
 

A iza tog projekta stoje producenti Bruno Mustić i Ivan Lovreček, rediteljica Jelena Gavrilović i ekipa koja je tinejdžersku svakodnevicu pretvorila u jedan od zanimljivijih domaćih televizijskih formata posljednjih godina.

Sada je „Sram“ stigao i na Adriatic Film Awards s tri nominacije, a mi smo tu priliku iskoristili za novi Bonjour.portraits . U Tivtu smo Brunu odveli pred naš objektiv i postavili mu dva pitanja: jedno o regionalnom priznanju, a drugo koje nas je vratilo u njegove tinejdžerske godine.  
 

Kako je „Sram“ postao serija koju ne gledamo samo na televiziji?  

Kada je „Sram“ stigao na hrvatske ekrane 2024. godine, donio je format koji je već imao ozbiljnu međunarodnu publiku. Originalni norveški „Skam“, kreiran 2015. godine, postao je fenomen zahvaljujući načinu na koji je pristupao životima tinejdžera, ali i prilično pametnoj odluci da priču ne ograniči na televizijske epizode.

Hrvatska verzija nastavila je tim putem.

Eva, Jakov, Nora i ostali likovi imaju svoj digitalni život, a publika njihove razgovore, fotografije i događaje prati kroz društvene mreže, često u vremenu u kojem se dešavaju i unutar same priče.


Bonjour.ba-BrunoMOE_8864

 

Rezultati su brzo pokazali da ovakav pristup ima publiku. Prva sezona prikupila je više od 64 miliona online pregleda, dok su društvene mreže serije tokom prva tri mjeseca okupile više od 160.000 pratitelja.

Ali zanimljiviji dio uspjeha možda je ono što stoji iza tih brojeva. „Sram“ govori o prvim ljubavima, prijateljstvima, nesigurnostima, mentalnom zdravlju i potrebi za prihvatanjem, bez pokušaja da svaki razgovor pretvori u lekciju.

I taman kada smo pomislili da tinejdžerske serije sve češće izgledaju kao da ih pišu odrasli koji su posljednji put razgovarali s tinejdžerima prije petnaest godina, „Sram“ je pokazao da to ne mora biti slučaj.  
 

Tri AFA nominacije i jedna prilično dobra godina za „Sram“    
 

Na drugom izdanju Adriatic Film Awards „Sram“ ima tri nominacije: za najbolju TV seriju, najbolju glavnu glumicu u TV seriji, Janu Jakopović, te najboljeg glavnog glumca u TV seriji, Bornu Šimuneka.

Time je projekt koji je krenuo od svakodnevnih tinejdžerskih razgovora i društvenih mreža stigao među regionalna televizijska ostvarenja o kojima odlučuju filmski i televizijski profesionalci iz cijele regije.


Bonjour.ba-BrunoMOE_8865
 

Za producenta je to drugačija vrsta potvrde od broja pregleda ili komentara na Instagramu. Publika je seriju već prihvatila, a sada je prepoznaje i struka. Zato nas je zanimalo kako Bruno doživljava ovaj trenutak.


 „Mislim da je osnivanje Adriatic Film Awards stvarno značajno jer je ovo prvi put da profesionalci, članovi filmske industrije iz cijele regije, imaju priliku glasati. To je nagrada struke i nešto što jako cijenimo. Same nominacije već su dokaz da smo napravili nešto dobro. 

Naravno, činjenica da smo se svidjeli publici i da nas publika prati još je jedna razina, ali ako osvojimo nagradu večeras, bilo bi nam jako drago.“



Bonjour.ba-BrunoMOE_8861
 

A koja je serija razumjela njegovu generaciju?  


Prije „Srama“ Bruno Mustić je već radio na seriji „The Outsiders“, također namijenjenoj mladoj publici. Zajedno s Ivanom Lovre čekom i Jelenom Gavrilović razvijao je pristup televiziji koja se ne boji novih načina pripovijedanja, digitalnih platformi i publike čije se navike stalno mijenjaju.

Ipak, njegova priča s filmom počela je mnogo ranije, još u djetinjstvu, uz porodične odlaske u videoteku i prve snimke malom kamerom.

Danas producira sadržaj za generaciju koja možda nikada nije premotavala VHS kasetu, ali nas je zanimalo nešto sasvim drugo. Ako je „Sram“ serija u kojoj se današnji tinejdžeri prepoznaju, koja je televizijska priča imala takvu ulogu u njegovom odrastanju?

„Ima jako puno serija koje sam gledao kao klinac. Jedna od serija s kojom bih možda povezao odgovor na ovo pitanje je ‘Skam’, koji sada radimo.

Zapravo ga nisam gledao kao klinac, ali me jako lijepo vratio u to neko razdoblje.“


Bonjour.ba-BrunoMOE_8863

 

Kultura.leksikon Brune Mustića    
 

  • Film je zavolio prije streaming ere. Kao dječak je s porodicom redovno odlazio u videoteku, a snimanje porodičnih izleta miniDV kamerom bilo je jedno od njegovih prvih iskustava iza objektiva.  
     
  • Prvi veliki filmski koraci stigli su rano. Već sa 17 godina imao je film u službenoj konkurenciji Pulskog filmskog festivala, a samo dvije godine kasnije pokrenuo je Brač Film Festival.  
     
  • Od Splita do Londona. Filmsku i televizijsku režiju studirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a obrazovanje nastavio na London Film School, gdje je završio magistarski studij međunarodnog filmskog poslovanja.  
     
  • Producent, ali i festivalski čovjek. Uz televizijsku produkciju, Bruno je osnivač Brač Film Festivala, koji je pokrenuo sa samo 19 godina i kroz koji nastavlja podržavati filmske autore i publiku.

 
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Bonjour.ba produkcija
Voditeljica projekta: Emina Smaka
Tekst: Ada Ćeremida
Video: Marko Jovančić

Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba


Bonjour

Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu

Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.

Dodaj u omiljene

Bonjour.portraits | Hana Selimović je među najboljim glumicama regije. U Tivtu smo je odveli pred naš objektiv.

TEKST:

Bonjour.portraits | Hana Selimović je među najboljim glumicama regije. U Tivtu smo je odveli pred naš objektiv. Bonjour.portraits | Hana Selimović je među najboljim glumicama regije. U Tivtu smo je odveli pred naš objektiv.

Film o svemu što nismo stigli reći, jedna od najvažnijih regionalnih filmskih nominacija i glumica koju smo između festivalskih susreta odveli pred naš objektiv.

 

Hana Selimović između „Yugo Floride“, AFA nominacije i priča koje nas vraćaju jedne drugima  


Nismo očekivali da će nas jedan stari Yugo odvesti pravo u najkomplikovaniji dio porodičnih odnosa, ali Vladimir Tagić je s „Yugo Floridom“ napravio baš to. Nakon filma koji nas je ostavio s nekoliko neugodnih, ali važnih pitanja, upoznali smo Hanu Selimović i izvan njenog filmskog lika.

Nakon premijere na Sarajevo Film Festivalu 2025. godine, film je nastavio putovati kroz regionalna kina i festivalske programe, a sada je stigao i među nominovane za Adriatic Film Awards. Među njegovim glumačkim imenima je i Hana Selimović, nominovana za najbolju glavnu glumicu, dok se sam film takmiči za najbolje filmsko ostvarenje.  


Bonjour.ba-HanaHana_3


Ovaj put susrećemo je u Tivtu, gdje je Porto Montenegro domaćin drugog izdanja Adratic Film Awards nagrada i gdje smo između filmskih susreta odvojili nekoliko minuta za novi Bonjour.portraits. 
 

Jedan film, mnogo neizgovorenih stvari i Hana Selimović pred našim objektivom  


U središtu filma „Yugo Florida“ je Zoran, kojeg igra Andrija Kuzmanović. Njegov život, već poprilično zaglavljen između neispunjenih očekivanja i svakodnevice, mijenja se kada sazna da mu je otac teško bolestan.

Njihov odnos postaje srce priče koja govori o porodici, krivici, bliskosti i onoj neugodnoj spoznaji da s ljudima koje volimo nemamo uvijek onoliko vremena koliko mislimo.  


Bonjour.ba-HanaHana_5



Hana Selimović u filmu igra Tamaru, jednu od osoba kroz čiji odnos sa Zoranom bolje razumijemo njegov svijet. Iako je u fokusu odnos oca i sina, ženski likovi unose vlastite perspektive i otvaraju drugačije slojeve ove intimne priče.  

Hana je jedna od pet nominovanih glumica u AFA kategoriji za najbolju glavnu žensku ulogu, zajedno s Jasnom Diklić, Manuelom Martelli, Noomi Rapace i Dorom Akan Zlatanovom. Naš festivalski editorial napravili smo povodom ove nominacije, ali smo razgovor željeli odvesti i dalje od samog priznanja. Jer nas je zanimalo šta regionalne nagrade zapravo mogu značiti autorima koji stvaraju ovakve priče, ali i šta bi glumica pitala lik koji je već ostavila iza sebe na setu.  


Bonjour.ba-HanaHana_4

 

Hana Selimović o AFA nominaciji i pričama koje zaslužuju putovati dalje  


Adriatic Film Awards ove godine okuplja ostvarenja iz sedam zemalja regije, a o nominacijama je odlučivalo više od 800 filmskih i televizijskih profesionalaca. Nagrade su još mlade, ali njihova ideja otvara jedno važno pitanje: koliko dobro poznajemo kinematografiju koja nastaje svega nekoliko granica od nas?  

Hani smo zato postavili pitanje koje ide dalje od ličnog uspjeha i tiče se upravo budućnosti regionalne filmske scene.  


Bonjour.ba-HanaHana_2
 

„Yugo Florida“ donio vam je nominaciju za najbolju glavnu glumicu. Šta mislite da ovakve nagrade donose glumcima i autorima čije priče nastaju na našim prostorima?

„Pa, ja ne bih čak toliko govorila o nagradama i nominacijama koliko bih govorila o važnosti ove vrste susreta i nekako prokrvljavanju i zajedništvu unutar tog kulturnog prostora koji je za mene ostao isti.

Smatram da je užasno važno da i dalje ostanemo upućeni jedni na druge. U tom smislu mislim da je strašno važno da se na ovaj način susrećemo i povezujemo.

Mislim da je to najvažniji kvalitet ovog festivala.“

Kada bi svom filmskom liku mogla postaviti samo jedno pitanje...  


U „Yugo Floridi“ Hana tumači Tamaru. Zanimljivo je da ona sama u razgovorima o filmu ističe važnost saradnje s Vladimirom Tagićem i prostor koji su ženski likovi dobili unutar priče prvenstveno posvećene Zoranu i njegovom ocu. A nas je, umjesto još jednog pitanja o procesu pripreme za ulogu, zanimalo nešto malo drugačije.

Kada se snimanje završi, glumci svoje likove prepuste publici, ali šta bi se dogodilo kada bi još jednom mogli razgovarati s njima? Koje bi im pitanje postavili sada, kada već znaju cijelu njihovu priču?

„Možda bih je pitala: ‘Zašto ne još jedna šansa tom odnosu?’“  


Bonjour.ba-HanaHana_1
 

 Kultura.leksikon Hane Selimović    
 

  • Gdje smo je već gledali? Od filmova „Beli, beli svet“ i „Neposlušni“ do serija „Besa“ i „Tajkun“, njena filmografija odavno ne staje u jedan žanr.  
     
  • Od studentice do druge strane katedre. Glumu je diplomirala u klasi Nebojše Dugalića, a kasnije je i sama postala njegova asistentkinja na Akademiji umjetnosti.  
     
  • A kada se ugase kamere? Pozorište je jednako važan dio njene karijere, a jedna od njenih profesionalnih adresa je beogradski Atelje 212.  
     
  • Nagrade joj nisu nepoznanica. Među ranijim priznanjima nalazi se i Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje u predstavi „Otac na službenom putu“.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Bonjour.ba produkcija
Voditeljica projekta: Emina Smaka
Tekst: Ada Ćeremida
Video: Marko Jovančić

Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!