TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 16.11.2026.
Sarajevo od 24. do 28. novembra dobija novi filmski festival koji nas vodi dalje od filmskog platna. WITNESS Festival okuplja dokumentarne i druge filmske priče o stvarnim ljudima, društvu i svijetu u kojem živimo, a među prvim najavljenim naslovima već su oni o kojima ćemo sigurno razgovarati.
Kada pomislimo na filmske festivale u Sarajevu, vjerovatno nam prvo na pamet padnu august, crveni tepih i ona posebna atmosfera zbog koje grad na nekoliko dana živi za film. Ipak, filmska kultura ne završava s ljetom, niti bi trebala. Posebno nas raduje što Sarajevo ove godine dobija još jedan razlog za odlazak u kino i to krajem novembra.
Prvo izdanje WITNESS Festivala , novog filmskog događaja koji organizuju Obala Art Centar – Sarajevo Film Festival i WARM Fondacija u fokus stavlja stvarne događaje, društvena pitanja, kolektivno pamćenje te lična iskustva ljudi koji su svjedočili važnim historijskim i savremenim događajima. 
Film je oduvijek bio mnogo više od zabave. Kroz njega upoznajemo živote koje možda nikada ne bismo imali priliku upoznati, preispitujemo vlastita uvjerenja i pokušavamo razumjeti događaje koji oblikuju društvo. Dokumentarni film pritom ima posebno zanimljivu ulogu jer nam omogućava da stvarnost posmatramo iz perspektiva koje često izostaju iz svakodnevnih vijesti.
Pored dokumentarnih, program obuhvata i igrane, arhivske, animirane i hibridne radove, uz razgovore i izložbe.
Za grad poput Sarajeva, s njegovom filmskom tradicijom i slojevitom historijom, ovakvi događaji imaju dodatnu važnost. Snažna filmska kultura ne gradi se samo velikim premijerama i poznatim imenima, nego i prostorom za manje poznate priče, drugačije perspektive i publiku koja želi postavljati pitanja.
A sudeći prema prvim najavljenim naslovima, WITNESS Festival donosi upravo takve razgovore. 
Možemo li danas uopšte zamisliti bolji svijet? To je pitanje kojim nas u prvo izdanje WITNESS Festivala uvode filozof Slavoj Žižek i britanska rediteljica Sophie Fiennes, koji ponovo udružuju snage u filmu „Perverznjakov vodič kroz utopije“ (The Pervert’s Guide to Utopias).
Nakon filmova „Perverznjakov vodič kroz film“ i „Perverznjakov vodič kroz ideologiju“, njihov novi zajednički projekat nastavlja istraživati odnos popularne kulture, ideologije i načina na koji razumijemo stvarnost.
Ovoga puta kroz filmove, muziku, internet i savremenu kulturu pokušavaju odgovoriti na pitanje zašto nam je toliko teško zamisliti drugačiji svijet, čak i onda kada smo svjesni problema postojećeg. 

Film je nastajao punih osam godina, a premijerno je prikazan na ovogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu. Sophie Fiennes njegov nastanak opisuje riječima: „Ovaj film nastao je iz očaja“, objašnjavajući kako su pitanja koja su na početku djelovala apstraktno tokom godina postajala sve konkretnija.
Za Žižeka i Fiennes film nije samo sredstvo pripovijedanja nego i način da se suočimo s idejama, strahovima i uvjerenjima koja oblikuju naše svakodnevne živote.
Zanimljivo je i to što će sarajevska publika imati priliku razgovarati s rediteljicom Sophie Fiennes, koja dolazi na otvaranje Festivala i lično će predstaviti film. 
Ako ste među onima koji nakon dobrog dokumentarca odmah žele saznati više o ljudima i događajima koje su upravo gledali, program prvog WITNESS Festivala donosi zanimljiv izbor.
Među naslovima koji posebno privlače pažnju je „Možeš sve da vidiš“, film Nathana Fieldera i Lancea Oppenheima o Elizabeth Holmes, osnivačici kompanije Theranos, čija je priča postala jedan od najpoznatijih poslovnih skandala posljednjih godina. Zanimljivo je da je upravo Holmes pozvala filmsku ekipu u svoj dom, neposredno prije odlaska na odsluženje zatvorske kazne.
Program donosi i film „Godina poslije Dejtona“ Nikolausa Geyrhaltera, koji prati prvu godinu mira u Bosni i Hercegovini, kao i „Probe za revoluciju“ Pegah Ahangarani, dokumentarnu priču koja obuhvata više od četiri decenije iranske historije. 
Tu su i „Oni su ovdje“ Laure Poitras i Rachel Lauren Mueller, o ljudima koji su dokumentovali imigracijske racije u Minneapolisu i upozoravali svoje komšije, te „Grad sindikata“ Barbare Kopple, koji prati pokušaje radnika njujorške dostave da se organizuju i izbore za svoja prava.
Posebno zanimljivo zvuči i „Potraga za Satyrusom“, film o fotografkinji koja traga za leptirom nazvanim po njenom preminulom ocu. Nešto drugačiji pristup ličnom i kolektivnom sjećanju donosi „Pamćenje“ Vladlene Sandu, u kojem autorica rekonstruiše vlastito djetinjstvo tokom raspada Sovjetskog Saveza i sukoba u Čečeniji. Sandu će biti i gošća Festivala.
Među ostalim najavljenim naslovima su „Priča o Saigonu: Dva okidača u šumskom kraljevstvu“, „Pokajanje“, „Razotkrivene tajne: Britanija i Gaza“, „Naza“, „Spašavanje“, „Umrijeti, živjeti“, „Čovjek svog vremena“, „Čuvari Seoula“ i „Ko je ubio Alexa Odeha?“. 
Ne nedostaje ni regionalnih filmskih priča. Publika će imati priliku pogledati „Balkanskog kauboja“ Dragane Jurišić, „Planinu“ Biljane Tutorov i Petra Glomazića te „Živjećemo zajedno“ Damira Markovine. Markovina će film predstaviti u Sarajevu zajedno s producenticom Tamarom Babun i protagonistom Rokom Markovinom.
Za kraj Festivala najavljen je film „Priča o dokumentarnom filmu (90-te)“ Marka Cousinsa, koji istražuje dokumentarnu kinematografiju devedesetih godina, uključujući i Sarajevo. Nakon projekcije publika će imati priliku učestvovati u online razgovoru s rediteljem i saznati zašto je upravo Sarajevo pronašlo mjesto u njegovoj filmskoj priči.

Ako volite dokumentarne serije nakon kojih odmah počnete pretraživati šta se dogodilo sa stvarnim ljudima iz priče, „Crni labud“ (Den sorte svane) mogao bi biti jedan od najintrigantnijih naslova ovogodišnjeg programa.
Riječ je o danskoj dokumentarnoj seriji reditelja Madsa Brüggera koja je izazvala veliku pažnju javnosti razotkrivajući veze između organizovanog kriminala, poslovnog svijeta i pojedinaca iz pravnih i političkih krugova Danske.
U središtu priče je Amira Smajić, pravnica rođena u Bosni i Hercegovini, koja je 1993. godine, kao petogodišnja djevojčica izbjegla u Dansku.
Godinama je radila kao savjetnica kriminalnih grupa, uključujući Hells Angels, Bandidos i Satudarah, a zbog svoje pozicije u tom svijetu stekla je nadimak „ledena kraljica“. 
U saradnji s rediteljem Madsom Brüggerom, uz pomoć skrivenih kamera, dokumentovala je razgovore i aktivnosti koje su otkrile mrežu sumnjivih finansijskih poslova, poreznih malverzacija i pranja novca, kao i veze pojedinaca iz različitih društvenih krugova.
No, ono što ovu seriju čini posebno zanimljivom jeste šira slika koju otvara. Danska se često predstavlja kao primjer društva izgrađenog na povjerenju, transparentnosti i snažnim institucijama. „Crni labud“ upravo tu sliku stavlja pod znak pitanja, istražujući šta se događa iza nje.
Brügger je publici poznat po nekonvencionalnom pristupu istraživačkom dokumentarnom filmu, u kojem često koristi prikrivene identitete, infiltraciju i performativne metode. Njegovi raniji radovi uključuju nagrađivane filmove „Crvena kapela“ i „Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld“, kao i seriju „Krtica“.
Sarajevska publika imat će priliku pogledati završnu epizodu serije, a zatim i razgovarati s rediteljem koji dolazi na WITNESS Festival. Brügger će tokom boravka u Sarajevu održati i radionicu za studente režije i produkcije, posvećenu metodama performativnog istraživačkog novinarstva i radu sa skrivenom kamerom.
Kada i gdje? Prve tri epizode serije bit će dostupne online putem OnDemand platforme kina Meeting Point od utorka, 17. novembra, dok će završna epizoda biti prikazana u petak, 27. novembra, u kinu Meeting Point, uz razgovor s rediteljem Madsom Brüggerom. 
Osim filmskih projekcija, WITNESS Festival otvara prostor i za fotografiju, koja, baš poput dokumentarnog filma, ima važnu ulogu u bilježenju događaja i očuvanju kolektivnog pamćenja.
U saradnji s nagradom Bayeux Calvados-Normandy za ratne dopisnike predstavljena je izložba „Global Uprisings“, koja kroz fotografije i eseje istražuje različite društvene pobune, od prvih zabilježenih kamerom do savremenih događaja u Nepalu, Madagaskaru, Albaniji, Čileu, Srbiji i Francuskoj.
Najveći dio izložbe bit će postavljen u kinu Meeting Point, dok će Festivalski Atelje ugostiti „Portrete otpora“ fotografa Adama Fergusona, nastale tokom Pokreta kišobrana u Hong Kongu 2014. godine.
Obje izložbe moguće je posjetiti besplatno, što je odlična prilika da se festivalski program doživi i izvan kinodvorana. 
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Ada Ćeremida
Sedam festivalskih dana, stotinjak filmova i poprilično naslova koje smo tokom protekle sedmice dodavali na listu za gledanje kasnije. 24. Zagreb Film Festival službeno je zatvoren dodjelom nagrada i projekcijom „Fjorda“ Cristiana Mungiua, a sada konačno znamo i koji su filmovi iz ovogodišnje selekcije najviše ostali sa žirijem. Glavna Zlatna kolica odlaze filmu „Josephine“ Beth de Araújo, dok su nagrade raspoređene među dugometražnim, kratkometražnim, regionalnim i programima za mladu i dječju publiku.
Ako nakon festivalske sedmice tražite nekoliko novih filmova za watchlistu, možda je najbolje početi upravo od pobjednika.


Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua u subotu, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival.
Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
O najboljem filmu u dugometražnoj selekciji odlučivali su norveška glumica Lisa Loven Kongsli, srpski redatelj Bojan Vuletić i islandski redatelj i scenarist Rúnar Rúnarsson. 
Žiri je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film jednoglasno dodijelio filmu „Josephine“ redateljice Beth de Araújo, „zbog iznimne umjetničke hrabrosti, emocionalne iskrenosti i vrhunskog filmskog umijeća“.
„Ono što ovaj film čini iznimnim jest njegovo odbijanje da pojednostavi te emocije ili ponudi laka rješenja. Izvanredne glumačke izvedbe, snažna režija i duboko ljudska perspektiva stvaraju iskustvo koje nas prati dugo nakon projekcije. Ovo je film koji ne odvraća pogled, koji nas izaziva da se suočimo s neugodnim istinama, pritom nikad ne gubeći suosjećanje s ljudima u središtu priče“, istaknuli su članovi žirija u obrazloženju. 

Žiri je Posebno priznanje za najbolje glumačko ostvarenje dodijelio Anni Calder-Marshall za ulogu dementne Leslie u filmu „Kraljica na pučini“ Lancea Hammera.
„Ova umjetnica pokazala je što znači biti glumica koja vjeruje da je sama po sebi dovoljna“ , stoji u obrazloženju. 
Žiri kratkometražnog filma i Kockica, u sastavu lanjskog laureata domaćeg kratkometražnog programa Joze Schmucha, umjetničkog ravnatelja Međunarodnog festivala kratkometražnog filma Go Short u Nijmegenu Mathieua Janssena i glumca, kazališnog redatelja i umjetničkog ravnatelja Međunarodnog festivala kratkometražnog filma na Cipru Diomedesa Koufterosa, dodijelio je nagrade u tri kategorije.
Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice pripala su kratkometražnom filmu „Izrast“ Ane Šiškov, „zbog sirovog, neispoliranog filmskog stila koji prikazuje kaotičnu stvarnost roditeljstva, vješto izgrađenog filmskog svijeta, suptilnog humora i delikatnog pristupa važnom političkom pitanju“.
Zlatna kolica za najbolji međunarodni kratkometražni film osvojio je film „Nježnost“ palestinske redateljice Sabrine Khoury.
„S mnogo ranjivosti i iskrenosti redateljica predstavlja složene obiteljske odnose kroz niz uvjerljivo oblikovanih likova, ulijevajući nam nadu da će sutra biti bolje“, istaknuto je u obrazloženju.

Kandidatom za najbolji europski kratki film – Europske filmske nagrade 2028. proglašen je animirani naslov „Kćeri pokojnog pukovnika“ britanske animatorice Elizabeth Hobbs.
„Ovaj je film razigran i precizan u svakom kadru. Sa samo nekoliko linija stvara živopisan svijet ispunjen humorom.“

Hrvatska producentica Vanja Jambrović, hrvatski direktor fotografije i snimatelj Tin Ostrošić te hrvatska redateljica i scenaristica Sonja Tarokić dodijelili su Zlatni bicikl za najbolji film u programu Ponovno s nama filmu „Rose“ Markusa Schleinzera.
„Film se bavi važnim pitanjima identiteta i cijene pripadnosti, istražujući što čovjek mora izmišljati o sebi da bi ga zajednica prihvatila. Redatelj pritom ne pristaje na lak put: on ne objašnjava svoju junakinju, ne sažalijeva je i ne pretvara njezinu priču u suvremenu parolu“, stoji u obrazloženju. 
Peteročlani Mladi žiri, koji čine Helena Šarić, Renato Horvat, Mia Maria Majerić, Ivan Dorotić i Corina Kovačić, nagradu PLUS za najbolji film dodijelio je filmu „17“ sjevernomakedonske redateljice Kosare Mitić.
„Pobjednički film od samog nas je početka dotaknuo domišljatim pristupom kojim gledatelja uvlači u šokantnu radnju, emocije i intenzivnu odiseju glavnog lika, pritom vjerodostojno prikazujući uznemirujuće aspekte zla među mladima“ , obrazložili su članovi žirija.
Mladi žiri posebno je istaknuo i film „Gradiva“ redateljice Marine Atlan kao naslov koji je na njih ostavio snažan dojam.

Frida Anković, Ivona Dragaš Bilogrević, Filip Munjiza Budimir, Marta Mihanović i Ian Persoglio dodijelili su Nagradu KinoKino za najbolji film prema odluci Dječjeg žirija filmu „Atlas svemira“.
Opisali su ga kao film „o nepredvidljivom putovanju kroz veliki svemir jednog malog rumunjskog sela“ te istaknuli da ih je ostvarenje redatelja Paula Negoescua oduševilo interpretacijom glavnog lika i u jednom trenutku dovelo „čak i do suza“.

Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film
„Josephine“ – Beth de Araújo, SAD
Posebno priznanje za najbolje glumačko ostvarenje
Anna Calder-Marshall – „Kraljica na pučini“, r. Lance Hammer, UK/SAD
Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice
„Izrast“ – Ana Šiškov, Hrvatska
Zlatna kolica za najbolji međunarodni kratkometražni film
„Nježnost“ – Sabrine Khoury, Nizozemska/Palestina
Kandidat za najbolji europski kratki film – Europske filmske nagrade 2028.
„Kćeri pokojnog pukovnika“ – Elizabeth Hobbs, UK/Njemačka
Zlatni bicikl za najbolji film u programu Ponovno s nama
„Rose“ – Markus Schleinzer, Austrija/Njemačka
Nagrada PLUS za najbolji film prema odluci Mladog žirija
„17“ – Kosara Mitić, Sjeverna Makedonija/Srbija/Slovenija
Nagrada KinoKino za najbolji film prema odluci Dječjeg žirija
„Atlas svemira“ – Paul Negoescu, Rumunjska/Bugarska
Dvadeset četvrto izdanje ZFF-a završeno je u nedjelju, kada su u Kaptol Boutique Cinema, MSU-u i Surogatkinu KIC-a na rasporedu reprizne projekcije iz ovogodišnjeg programa, među kojima su i pobjednički naslovi „Atlas svemira“ i „Rose“. Dio programa bit će dostupan i online .
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!