TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 26.6.2026.
Ljeto u Sarajevu uvijek traži onu jednu novu adresu koju ćete poslati u grupni chat uz “idemo ovdje?”. Ove sezone, mapa grada dobila je nekoliko mjesta koja spajaju kafu, umjetnost, muziku, večeru i ono najvažnije: razlog da malo promijenite rutu.
Ako vam se čini da stalno završavate na istim mjestima, ovo je lista koju ćete vjerovatno otvoriti više puta tokom ljeta. Sarajevo je dobilo nekoliko novih ili osvježenih adresa koje nisu samo “još jedan izlazak”, nego imaju svoju atmosferu, priču i razlog zbog kojeg se pamte.
Neke su za sporo ispijanje kafe, neke za večeru koja se planira unaprijed, neke za muziku koja se stvarno sluša, a neke za trenutak kada želite kupiti knjigu, print ili ploču i ostati malo duže nego što ste planirali.
U nastavku izdvajamo nova mjesta u Sarajevu koja ove sezone vrijedi obići, bilo da tražite plan poslije posla, vikend stanicu ili lokaciju za ljetni city date. 
Na adresi Pehlivanuša 5 nalazi se Hram, listening bar koji ne funkcioniše kao klasičan ugostiteljski objekat. Piće je ovdje dio iskustva, ali ne i njegova glavna definicija, jer je fokus na muzici, selekciji i atmosferi koja traži da se malo uspori.
Ideja prostora je susret različitih senzibiliteta, od arapskog new agea i turske psihodelije do post-punka i balearic selekcija. Hram se otvara svaki dan u 18:00, pa ga već zamišljamo kao večernju adresu za one izlaske koji ne moraju biti glasni da bi bili dobri. 
Mezzanin je nova galerija i print shop na adresi Ferhadija 16, posvećen mladim umjetnicima iz Bosne i Hercegovine i regiona. Prostor je zamišljen kao mjesto izložbi, ali i kao print shop u kojem će se moći kupiti radovi iz Mezzanin print kataloga.
Posebno zanimljiv dio priče je studio opremljen za sitotisak i linorez, kojem će umjetnici imati pristup za štampanje serija svojih radova. Mezzanin je jedna od onih adresa koje odmah mijenjaju ritam centra grada jer umjetnost približava publici bez distance i formalnosti.
Sarajevo Disk nije nova priča, ali njegova nova lokacija jeste razlog da ga ponovo stavimo na mapu. Shop se nalazi u centru Sarajeva, na adresi Radićeva 2, s ulazom iz ulice Obala, u prostoru koji mnoge mlađe generacije pamte kao mjesto izlazaka. 
Danas je to adresa za vinyl i CD izdanja, ali i za onu vrstu razgledanja koja lako završi kupovinom albuma koji niste planirali. Posebno nam je lijep taj obrat: prostor nekadašnjeg noćnog izlaska sada živi kroz muziku na drugačiji, mirniji i kolekcionarski način. 
Knjižara Pismo nalazi se na adresi Valtera Perića 11 i već zbog interijera djeluje kao mjesto u kojem ne želite samo kupiti knjigu i otići. Tu je i mali reading nook, zamišljen za sjesti, prelistati, zastati i pustiti da vas prostor malo uspori. 
Poseban šarm daju detalji lokalne izrade, uključujući komade iz Lejline radionice, kao i restaurirane Lupina stolice. Pismo je adresa za one dane kada vam treba tiši gradski plan, ali i mjesto koje izgleda dovoljno lijepo da ga pošaljete nekome uz “moramo ovdje”.
Strossa se nalazi na adresi Strossmayerova 3 i već na prvu ima onu energiju mjesta koje se bira ciljano, ne slučajno. Interijer potpisuje arhitekta Mak Vuk iz arhitektonskog studija ZEC, dok kuhinju predvodi chef Safet Salihović. 
Mi smo već probali meni i o tome pisali detaljnije kada je Strossa otvorena, pa ovu adresu sada stavljamo i na ljetnu mapu mjesta za večeru u centru grada. Ovo je spot za one dane kada želite da izlazak ima malo više strukture, lijep ambijent i razlog da rezervišete sto. 
Kexich cafe nalazi se na adresi Vladislava Skarića 8, u sklopu Thara Concept Store-a. Ovo je jedno od onih mjesta koja već na prvu imaju karakter, ali ne pokušavaju biti previše ozbiljna. 
Sve se vrti oko osjećaja, ne brzine, pa prostor funkcioniše kao produžetak dnevne sobe u koju dolazite da sjednete, odmorite i ostanete malo duže. Xbox, projektor i baštica za toplije dane daju mu dodatni sloj, pa Kexich nije samo mjesto za kafu, nego i mala zona za druženje. 
TEKST: Ada Ćeremida
Na Bonjour.ba već godinama pratimo umjetnički razvoj Hanne Dujmović, od novih slikarskih ciklusa do projekata koji iz izložbe u izložbu pomjeraju granice načina na koji doživljavamo umjetnost. Zato nas nije iznenadilo što je njena nova samostalna izložba "Svijet ispod koraka" otišla korak dalje i galerijski prostor pretvorila u iskustvo koje uključuje dodir, miris, zvuk i kretanje.
Umjesto da budete samo posmatrač, ovdje postajete dio rada. Nakon otvaranja razgovarali smo s Hannom Dujmović o tome kako je nastala ova ideja, zašto je važno pogled spustiti prema zemlji i šta želi da posjetitelji ponesu sa sobom kada izađu iz galerije.
Samostalna izložba "Svijet ispod koraka" predstavlja spoj slikarstva, prostorne instalacije i performansa u kojem publika nije samo posmatrač nego ravnopravan učesnik umjetničkog procesa.
Izložba posjetiocima pruža priliku da dožive jedno od onih umjetničkih iskustava koja se ne pamte samo po onome što smo vidjeli, nego i po onome što smo osjetili.
Kroz simboliku prirode, taktilne elemente, mirise i pažljivo oblikovan ambijent, Hanna Dujmović poziva nas da usporimo i obratimo pažnju na svijet koji se svakodnevno nalazi ispod naših stopala.
Izložba ostaje otvorena do 14. jula, u Galeriji savremenih umjetnosti Aleksić u Kragujevcu. 
Na pitanje šta danas najlakše previdimo u odnosu prema prirodi, Hanna kaže da problem nije samo u tome što zanemarujemo okoliš, nego što zaboravljamo vlastito mjesto unutar njega. Zato i sam naslov izložbe usmjerava pogled prema onome što se nalazi ispod naših stopala, prema nevidljivim mikroekosistemima koje svakodnevno prelazimo ne razmišljajući o njima.
Kako nam Hanna kaže: ‘’Mislim da danas najlakše previdimo činjenicu da smo i sami dio prirode, te koliko smo zapravo mali u odnosu na njenu moć. Ponašamo se kao da stojimo iznad nje, kao da je ona samo kulisa kroz koju prolazimo, a ne sistem koji nas održava u životu.
Pogled nam je stalno usmjeren prema horizontu, ekranima i obavezama, dok gotovo nikada ne spuštamo pogled prema zemlji koja nas nosi. Upravo ispod naših koraka odvijaju se čitavi svjetovi, sitni organizmi, biljke i procesi bez kojih ne bismo mogli postojati. Kada izgubimo svijest o tome, gubimo i dio svijesti o sebi.
Inspiracija za ovu izložbu nastala je zapravo tokom jedne od mnogih vožnji na relaciji Sarajevo - Beograd, gdje je moj pogled umjesto asfalta i ustaljenih prizora, krenuo da fokusira predivne promjene i buđenje prirode u rano proljeće. Ti trenuci su me doveli do pitanja, a šta ako vrlo skoro sođe vrijeme u kojem više nema prirode kakvu danas poznajemo…
Tu su se otvorili dijalozi između mene i slikarskih platana koja su pored priča koje nose i zapisi prirode nama znane u ovom vremenu.''
Jedan od najzanimljivijih trenutaka otvaranja bio je poziv posjetiteljima da kroz postavku prođu bosonogi.
Hanna objašnjava da to nije bio performans radi efekta, nego način da se priroda doživi cijelim tijelom:
‘’Željela sam da tijelo zapamti ono što um često zaboravlja. Hodanje bosim stopalima kroz zemlju, mahovinu, kamenje i prirodne materijale nije bilo zamišljeno kao performans, nego kao podsjetnik. Kada osjetimo različite teksture pod stopalima, usporimo i postanemo prisutni. U tom trenutku prirodu više ne posmatramo samo očima, nego je doživljavamo cijelim bićem. Voljela bih da su posjetitelji iz galerije ponijeli upravo taj osjećaj povezanosti osjećaj da pripadamo zemlji jednako koliko ona pripada nama.
Pored osjećaja pod stoplima, cijela galerija je mirisala na svježu poljsku lavandu što je vjerujem upotpunilo dojam. Želim da moje izložbe budu iskustva koja će živjeti u nekome, barem neko vrijeme.''
Hanna smatra da savremena umjetnost može ostaviti snažniji trag kada angažuje više čula odjednom. Njene slike, kaže, oduvijek traže aktivnog posmatrača, a ovaj projekat bio je prilika da taj odnos dodatno produbi kroz zvuk, miris, dodir i prostor. 
Priznaje da realizacija nije bila jednostavna, posebno zato što je od publike zahtijevala izlazak iz zone komfora i potpuno prepuštanje konceptu.
‘’Moje slike su pune simbola i uvijek traže aktivnog posmatrača. Iz izložbe u izložbu, kako moj izražaj sazrijeva, želim otići korak dalje i omogućiti da se izložba ne doživljava samo pogledom.
Smatram da umjetnost ostavlja mnogo dublji trag kada aktivira više osjetila istovremeno. Mirisi, zvukovi, dodir i prostor mogu probuditi uspomene i emocije koje slika sama ponekad ne može, pogotovo kod novih generacija koje su navikle na intenzivne istovremene podražaje.
Sama ideja je bila jako teška za realizaciju, pogotovo zbog činjenice da su mnogi poajetitelji/ke morali izaći iz svoje zone komfora i prepustiti se konceptu da ih uvuče u doživljaj.
Svakako ništa od ovog ne bi bilo moguće bez stručnog i profesionalnog tima galerije Aleksić koji predvodi galerista i jedan od najvećih kolekcionara savremene umjetnosti Dejan Aleksić, koji uvijek ispune moje vizije i nadmaše očekivanja.''
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
