TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 22.7.2024.
Došli smo do još jednog od naših omiljenih trenutaka u godini, uživanja u omiljenim knjigama na plaži.
Ima li većeg užitka nego ležati pod suncem uz šum mora u pozadini, dok vi uranjate u maštariju i avanture glavne junakinje? Mislimo da ne.
Ako ste cijelu godinu maštali o ovom trenutku, ali sada na pragu odmora baš i ne znate šta biste čitali, donosimo vam izbor od četiri knjige po preporuci Goodreads stranice. Iako volimo da smo u toku sa književnim novitetima rado se vratimo i na neke starije wishliste za dobrom knjigom, a koje su ostale negdje u krajičku sobe pa je vrijeme da i njih aktiviramo.
Ovo je vrsta rom-com knjige za odrasle, ali je podjednako jednostavna i smiješna. Daphne je oduvijek voljela način na koji je njen vjerenik Peter pričao njihovu priču. Kako su se upoznali (burnog dana), zaljubili (zbog lutalice) i vratili se u njegov rodni grad na jezeru da započnu zajednički život. Zaista je bio dobar u pričanju… sve do trenutka kada je shvatio da je zapravo zaljubljen u svoju najbolju prijateljicu iz djetinjstva Petru. Tako Daphne počinje svoju novu priču: nasukana u prelijepom Waning Bayu u Michiganu, bez prijatelja ili porodice, ali sa poslom iz snova. Predlaže da bude cimer sa jedinom osobom koja bi mogla razumjeti njenu situaciju: Petrinim bivšim dečkom, Miles Nowakom. Ludi nered, zar ne?
U kući Heliosa, boga sunca i najmoćnijeg od Titana, rođena je kćerka, ali Kirka nema ni izgled ni glas božanstva, a njeni rođaci je preziru i odbijaju. Zbog toga ona se obraća smrtnicima. Oni će je zatim podučiti moći zabranjenoj bogovima: vještičarenju.
Kada ljubav natjera Kirku da baci mračnu čaroliju Zeus je protjera na udaljeno ostrvo Ajaja, ali ona neće uvijek biti sama. Mnogi su predodređeni da prođu kroz Kirkino mjesto izgnanstva, preplićući svoje sudbine sa njenom. Kako bi zaštitila ono što joj je drago, Kirka mora odlučiti da li pripada božanstvima od kojih je rođena ili smrtnicima koje je zavoljela.
Norveška šuma by Haruki Murakami
Možda nije najjednostavniji i najlaški izbor u ovoj kategoriji, ali ne sumnjamo da će vas držati knjiga do samog kraja. Radnja je smještena u Japanu krajem 1960-ih, ranih 1970-ih i prati mladića po imenu Toru Watanabe, studenta koji živi u Tokiju nakon gubitka svog jedinog prijatelja u srednjoj školi, Kizukija. Još jedan istaknuti lik kroz roman je Naoko, Kizukijeva djevojka. Kizukijevom smrću Toru i Naoko su povezani i počinju da pronalaze utjehu jedno s drugim, uprkos tome što svaki lik nosi svoj breme. Život glavnog lika ni u kom slučaju nije neobičan niti on posjeduje tradicionalne herojske kvalitete da je hrabar ili izuzetno inteligentan, ali postoji nešto veoma ljudsko u ovom romanu što ovoj knjizi daje posebnost. Murakamijev glas se definitivno osluškuje u svakoj stranici romana i oslikava njegov genijalni stil: suptilnost, pomalo čudna fluidonost, ali precizan izbor riječi oduševit će vas u konačnici.
Normalni ljudi by Sally Rooney
U ovom trenutku, Sally Rooney vjerovatno nije potrebno predstavljati. Svi njeni romani bili su veliki bestseleri, a Normalni ljudi pretvoreni su čak i u mini seriju. Knjiga prati Marianne i Connell kroz četiri godine njihovih odrastanja. Drastično različiti u srednjoj školi, oni su ipak povezani. Iznova i iznova, nisu u stanju da ostanu razdvojeni i čini se da nijedna druga veza u njihovim životima ne nudi ono što imaju zajedno. Connell je tih, ali popularan u srednjoj školi, lako se snalazi u adolescentskim previranjima dok je Marianne autsajderica. Izdaja ih razdvaja na kraju srednje škole dok se nekoliko mjeseci kasnije ponovo ne ujedine na fakultetu. Ovdje se čini da su se njihove uloge promijenile. Marianne je pronašla svoj stil i dobro se uklopila u univerzitetski život, dok se Connell bori da nađe uporište.
Na svakom naslovu potražite link gdje smo za vas istražili gdje možete kupiti u BiH svaku od ovih knjiga. You're welcome!
***
Naslovna fotografija: @mariaportalo
TEKST: Ada Ćeremida
Posljednjih nekoliko godina internet je postao mjesto na kojem učimo nove riječi za emocije koje ranije možda nismo znali objasniti.
“Self-loss”, burnout, boundaries, healing… odjednom svi govorimo terapijskim jezikom, ali istovremeno djelujemo umornije i usamljenije nego ikad.
U tom prostoru između psihologije, svakodnevnog života i internet kulture pojavio se glas Sare Kuburić , egzistencijalne psihoterapeutkinje, autorice i kreatorice profila @millennial.therapist, čije objave danas dijele milioni ljudi širom svijeta.
Njena knjiga It’s On Me otvorila je razgovor o “self-loss”, osjećaju udaljenosti od sebe koji mnogi prepoznaju, ali ga rijetko znaju imenovati.
Sara je rođena u Bosni i Hercegovini, odrasla u Kanadi između različitih identiteta i kultura, a upravo će njen dolazak u Sarajevo 18. maja imati posebno emotivnu težinu jer će ovo biti njen prvi dolazak u grad iz kojeg dio njene priče zapravo počinje.
Dr. Sara Kuburić, egzistencijalna analitičarka, psihoterapeutkinja i spisateljica
Povodom Writers Night događaja koji organizuju STET i dr. Sara Kuburić u Sarajevu, imali smo priliku razgovarati s njom o generacijskoj iscrpljenosti, internetu i pritisku da konstantno budemo “bolja verzija sebe”.
STET, izdavačka kuća i novi projekat koji Sara razvija u Srbiji, nastao je s idejom stvaranja prostora za drugačije razgovore, knjige i autore koji otvaraju teme identiteta, emocija i savremenog ljudskog iskustva, a tim trenutno radi i na njegovom širenju prema BiH tržištu.
Dok internet često traži brze odgovore i instant savjete, njen pristup djeluje potpuno suprotno sporije, iskrenije i mnogo bliže stvarnom ljudskom iskustvu.
U razgovoru sa Sarom dotakli smo se tema koje danas vjerovatno svi pokušavamo razumjeti barem malo bolje, od osjećaja nepripadanja i emocionalnog umora do odnosa prema sebi u vremenu kada konstantno performiramo vlastite živote online.
Pričali smo i o njenom prvom dolasku u Sarajevo, knjizi It’s On Me, ali i o tome zašto nas internet, uprkos svim informacijama koje imamo, još uvijek nije naučio kako da zaista budemo prisutni u vlastitim životima.
Ovo vam je prvi dolazak u Sarajevo, grad iz kojeg zapravo kreće dio vaše priče.
Kako danas gledate na taj povratak, djeluje li vam više emotivno ili možda pomalo zastrašujuće vratiti se na prostor koji nosi dio vašeg identiteta, iako ste otišli veoma mladi?
Djeluje značajno. Ne mogu unaprijed znati kako ću se osjećati dok ne stignem tamo, ali uzbuđena sam što ću se ponovo povezati s dijelom svoje historije.
Posjeta ovoj regiji mi djeluje veoma posebno. Podsjetnik je na to gdje moja priča počinje.
Foto: Stefan Đaković
Kroz knjigu It’s On Me dosta govorite o odgovornosti prema sebi, ali na način koji ne zvuči osuđujuće nego oslobađajuće.
Zašto je preuzimanje odgovornosti za vlastiti život toliko teško?
Jer ako nešto pođe po zlu, više nemamo koga drugog kriviti. Nekada je lakše osjećati se kao žrtva vlastitih okolnosti nego suočiti se s činjenicom da su nas naše odluke dovele do određenog ishoda.
Većina nas je preplavljena teškim zadatkom izgradnje smislenog života i življenja autentično.
To je veliki zadatak!
Foto: @millenialtherapist
Vaš Instagram danas prati ogroman broj ljudi, ali ono što smo primijetili jeste da sadržaj nikada ne djeluje kao “motivacioni quote account”, nego kao stvaran razgovor koji neko možda nije znao voditi sam sa sobom.
Kada ste prvi put shvatili da ljudi u vašim riječima pronalaze nešto mnogo dublje od običnog internet sadržaja?
Uvijek sam željela da moja stranica bude korisna, čak i kada nije nužno djelovala ohrabrujuće. Pod tim mislim da nisam željela praviti kompromise sa istinom ili iskrenim pogledom na ljudsko iskustvo samo kako bi se ljudi osjećali bolje.
Otprilike godinu dana nakon pokretanja profila shvatila sam da stranica jako brzo raste, a niko nije bio iznenađeniji od mene! Mislim da nam to govori nešto o ljudskoj gladi za iskrenošću.
Foto: @millenialtherapist
Često pišete o “self-lossu”, tom osjećaju da smo se udaljili od sebe.
Zašto mislite da je taj osjećaj postao toliko univerzalan?
Mislim da uz porast društvenih mreža i generalnih društvenih očekivanja da postižemo više i veće stvari, sve više vidimo ljude kojima se govori ko trebaju biti ili koji su pregaženi svim tim “trebalo bi” očekivanjima društva.
Izgradnja vlastitog identiteta univerzalno je iskustvo, ali većina nas se danas suočava sa velikim i sve težim poligonom prepreka.
Foto: @millenialtherapist
Generacija koja vas najviše prati istovremeno govori o mentalnom zdravlju više nego ikad, ali djeluje i usamljenije nego ikad.
Šta mislite da nam danas najviše nedostaje?
Mislim da više stvari može biti istinito u isto vrijeme. Milenijalci skidaju stigmu sa mentalnog zdravlja i čine informacije dostupnijima, ali ne slijedi svaki milenijalac vlastite savjete niti primjenjuje ono što je naučio.
Uvijek postoji ljudski jaz između znanja i djelovanja. Mislim da komponenta usamljenosti dolazi upravo sa istih platformi koje omogućavaju da edukacija i aktivizam vezani za mentalno zdravlje procvjetaju.
One su također promijenile društvenu strukturu. Stvorili smo platforme i nova pravila života kojima još uvijek nismo naučili kako upravljati.
Foto: @millenialtherapist
U posljednjih nekoliko godina internet je praktično usvojio terapijski jezik “heal”, “protect your peace”, “set boundaries”…
Kada biste mogli zabraniti jednu internet frazu koja se koristi u kontekstu odnosa, koja bi to bila?
“Narcis.” To je omiljena riječ mase, ali realnost je da većina bivših partnera zapravo nisu narcisi. Samo su bili neljubazni, emocionalno neregulisani ili jednostavno pogrešan spoj.
Pomalo sam umorna od toga da se svima lijepi dijagnoza poremećaja ličnosti. Time se zanemaruje i umanjuje kompleksnost odnosa.
Šta biste rekli ljudima koji imaju osjećaj da “kasne” u životu?
Da svi oko njih znaju ko su i šta žele, osim njih?
Niste sami! Većina ljudi se osjeća ovako. I koliko god zvučalo kao klišej, život nije utrka niti check-lista.
Život je iskustvo.
Mnogo ljudi žuri u stvari, a onda provede godine odučavajući se, ponovo učeći i rastavljajući ono što su izgradili, a što nije bilo autentično.
Dajte sebi vremena i uživajte u procesu!
Kada biste morali opisati današnje stanje kolektivne emocionalne iscrpljenosti u jednoj rečenici kako bi ona glasila?
Iscrpljeni smo od performiranja umjesto da zaista živimo.
I za kraj, kada ugasite Instagram, odložite telefon i ostanete sami sa sobom… šta danas za Saru znači “mir”?
Mir za mene danas znači odsustvo potrebe da bilo šta dokazujem i odsustvo impulsa da pobjegnem od vlastitih misli.
Foto: Stefan Đaković
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
