TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 25.10.2026.
Od neobične ljubavne priče do škotskih porodičnih tajni, ovogodišnji Booker Prize donosi šest potpuno različitih razloga da se vratimo čitanju.
Neke knjige biramo zbog korica, druge zbog preporuke prijateljice , a onda su tu one koje se odjednom nađu na svim književnim listama i natjeraju nas da provjerimo o čemu se toliko govori.
Ako već tražite razlog da ove jeseni provedete malo više vremena uz knjigu , imamo ih šest. I ne, ne morate čekati da jedna od njih osvoji nagradu kako biste pronašli svog favorita.
Booker Prize, jedno od najvažnijih priznanja u svijetu književnosti, objavio je uži izbor za 2026. godinu, a među nominovanim romanima nalaze se priče koje nas vode od savremene Amerike i Jamajke do srednjovjekovnih dvorova, udaljenih škotskih otoka i jednog prilično neobičnog univerzitetskog eksperimenta.
Na listi su autori koji su ovu nagradu već osvajali, ali i jedno debitantsko ime koje bi moglo prirediti veliko iznenađenje.
Iako na prvi pogled nemaju mnogo zajedničkog, svih šest romana bavi se pitanjima koja su nam vrlo bliska: koliko nas oblikuje sredina u kojoj odrastamo, šta skrivamo od drugih, koliko smo spremni promijeniti sebe da bismo pripadali i šta se događa kada život ne ispadne onako kako smo zamišljali.
Pobjednik će biti proglašen 9. novembra 2026. godine, a do tada donosimo mali književni vodič kroz naslove koji su privukli pažnju ovogodišnjeg žirija.
Zamislite svijet nakon katastrofe, civilizaciju kakvu poznajemo koja se raspala i ljude koji pokušavaju pronaći smisao u stvarnosti koja više nema mnogo pravila.
Upravo tamo nas vodi The End of Everything. Radnja prati Phillipa Tennanta, koji sa svojom tetkom pokušava preživjeti na obali Kenta u postapokaliptičnoj Britaniji, dok se u pozadini odvijaju društveni kolaps i misteriozna invazija izvanzemaljaca.
Ali ovo nije još jedna klasična priča o kraju svijeta. Harrison koristi distopiju, satiru i neobičan humor kako bi govorio o našoj savremenoj stvarnosti, od klimatskih promjena do tehnologije i načina na koji društvo funkcioniše.
Zašto je na listi? Žiri je istaknuo njegovu sposobnost da različite književne žanrove spoji u nepredvidivu cjelinu. Harrison, koji ima 81 godinu, mogao bi postati najstariji dobitnik Bookera u historiji.
Čitajte ako: volite seriju Black Mirror, neobične književne svjetove i priče koje vas zabave, ali i natjeraju da preispitate stvarnost.
Neke knjige čitamo kako bismo se na nekoliko sati udaljili od stvarnosti, a neke nas s njom suoče bez mnogo kompromisa. The Disappearers pripada drugoj grupi.
Marlon James vraća nas na Jamajku krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, gdje kroz živote osmorice homoseksualnih muškaraca istražuje ljubav, nasilje, pripadnost i društvo u kojem je nečiji identitet mogao predstavljati ozbiljnu opasnost.
U središtu priče nalazi se ubistvo glumca i posljedice koje taj događaj ostavlja na ljude oko njega. James je već osvojio Booker Prize 2015. godine za A Brief History of Seven Killings, a novi roman donosi podjednako ambicioznu, emotivnu i slojevitu priču.
Zašto je na listi? Žiri je izdvojio njegove dijaloge, poetski jezik i sposobnost da kroz različite glasove predstavi iskustva koja su historijski bila potiskivana.
Čitajte ako: tražite intenzivan roman s kompleksnim likovima, društvenim kontekstom i pričom o identitetu koja će vas pratiti i nakon posljednje stranice.
Okej, ovo je vjerovatno najneobičnija knjiga na cijeloj listi. Glavni lik je glumac koji, u potrazi za poslom, pristaje učestvovati u univerzitetskom psihološkom eksperimentu. Njegov zadatak? Provoditi vrijeme na predavanjima zatvoren u veliku crnu kožnu vreću i posmatrati kako će drugi studenti reagovati.
Da, dobro ste pročitali.
Ono što počinje kao apsurdan eksperiment ubrzo postaje priča o ljudskoj nesigurnosti, muškosti, identitetu, intimnosti i našoj potrebi da budemo prihvaćeni. Black Bag inspirisan je stvarnim psihološkim eksperimentom iz šezdesetih godina, ali Luke Kennard od te neobične početne ideje gradi satiru savremenog društva i neočekivanu ljubavnu priču.
Zašto je na listi? Žiri je izdvojio način na koji Kennard održava humor kroz roman, a istovremeno razvija emotivnu priču o ljudskoj ranjivosti.
Čitajte ako: volite inteligentan, pomalo bizaran humor, društvenu satiru i romane zbog kojih ćete se nekoliko puta zapitati kako je autoru uopće pala na pamet ovakva ideja.
Ako su vam posljednjih mjeseci historijske drame ponovo završile na watchlisti, možda je vrijeme da se taj interes preseli i na policu s knjigama.
May We Feed the King vodi nas kroz dvije vremenske linije. U jednoj pratimo srednjovjekovnog kralja koji se teško nosi s očekivanjima i odgovornostima svoje pozicije. U drugoj upoznajemo savremenu muzejsku kustosicu koja pokušava rekonstruisati njegov život i predstaviti ga publici. Njihove priče otvaraju zanimljivo pitanje: koliko zaista znamo o historiji i ko odlučuje na koji način je pamtimo?
Rebecca Perry istražuje odnos moći, želje, identiteta i historijskih narativa, podsjećajući nas da ono što danas prihvatamo kao istinu često zavisi od osobe koja priču pripovijeda.
Zašto je na listi? Ovo je Perryjin debitantski roman, a žiri je pohvalio njegovu atmosferu, bogato oblikovane likove i vješto povezivanje prošlosti sa sadašnjošću.
Čitajte ako: volite historijsku fikciju, muzeje, umjetnost i priče koje nas podsjećaju da iza velikih historijskih ličnosti stoje ljudi sa sasvim običnim strahovima i željama.
Znate one knjige u kojima se naizgled ne događa ništa spektakularno, a onda vas jedna rečenica pogodi više nego veliki zaplet?
Elizabeth Strout upravo je majstorica takvih priča. U romanu The Things We Never Say upoznajemo Artieja Dama, nastavnika iz Massachusettsa koji vodi naizgled stabilan život, ali se iza te svakodnevice skrivaju usamljenost, tuga i osjećaj da nešto nedostaje. Smještena u Ameriku uoči predsjedničkih izbora 2024. godine, priča istražuje porodične odnose, prijateljstva, prešućene istine i načine na koje političke i društvene podjele ulaze u naše najintimnije prostore. Strout je dobitnica Pulitzerove nagrade i autorica koja se već više puta našla u izborima za Booker.
Zašto je na listi? Žiri je istaknuo njenu sposobnost da savremenu političku atmosferu prikaže kroz ljudske odnose, bez pretvaranja romana u političku polemiku.
Čitajte ako: volite Sally Rooney, intimne porodične priče i književnost koja mnogo više pažnje posvećuje onome što likovi ne izgovore nego onome što kažu.
Povratak kući zvuči romantično, sve dok se ne morate suočiti sa svime zbog čega ste je nekada željeli napustiti. U romanu John of John Douglas Stuart prati Johna-Caluma MacLeoda, mladog diplomiranog umjetnika koji se vraća na škotski otok Harris tokom devedesetih godina.
Tamo ga dočekuju stroga religijska zajednica, porodična očekivanja i tajne koje godinama oblikuju odnose među ljudima. Posebno je važan odnos oca i sina, kroz koji Stuart istražuje muškost, sram, pripadnost i pritisak da živimo onako kako drugi od nas očekuju. Autor je osvojio Booker Prize 2020. godine za svoj debitantski roman Shuggie Bain, pa bi mu ovogodišnja pobjeda donijela drugo priznanje.
Zašto je na listi? Žiri je pohvalio emocionalnu dubinu romana i način na koji Stuart povezuje intimnu porodičnu priču s društvenim pritiscima jedne zatvorene zajednice.
Čitajte ako: volite emotivne porodične drame, složene odnose roditelja i djece i priče o povratku mjestima koja su nas oblikovala.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
"Želim njega, glupana" vjerovatno je jedan od najneočekivanijih naslova koje smo vidjeli na domaćoj književnoj sceni ove godine.
Ipak, iza njega ne stoji provokacija radi provokacije, nego zbirka poezije koja se bavi odnosima, emocijama i svim onim mislima koje najčešće stižu tek nakon razgovora, susreta ili rastanka.
Autor Jasmin Porobić poznat je mnogima iz potpuno drugačijeg svijeta, ali kroz ovu knjigu predstavlja svoju intimniju stranu. "Želim njega, glupana", objavljena u izdanju Centra za kritičko mišljenje i portala Tačno.net, bit će predstavljena 4. juna u 19 sati u Ateljeu Ismeta Mujezinovića u Tuzli. 
Prva reakcija na naslov knjige uglavnom je iznenađenje. Jasmin Porobić nije ga birao da bi šokirao publiku, nego da bi otvorio prostor za različita čitanja i tumačenja.
Takav pristup prati i ostatak zbirke u kojoj nema jednoznačnih poruka ni jednostavnih zaključaka. Emocije se pojavljuju u nijansama, kroz male svakodnevne situacije koje često ostanu s nama mnogo duže od velikih događaja.
Porobića mnogi poznaju kao nekadašnjeg reprezentativca Bosne i Hercegovine u karateu, uspješnog trenera i selektora. Poezija se na prvi pogled možda ne čini kao očekivan nastavak takvog profesionalnog puta, ali u njegovom slučaju djeluje potpuno prirodno.
U razgovoru često govori o samokontroli, radu na sebi i unutrašnjoj disciplini, vrijednostima koje se prepoznaju i u njegovom pisanju.
Umjesto velikih gesti, bira iskrenost.
Umjesto dramatizacije, bilježi trenutke koje većina ljudi prepozna iz vlastitog iskustva.
Kafići, ulice, prolazi, putovanja i slučajni susreti dio su atmosfere koja prati cijelu zbirku. Gradovi se ne pojavljuju samo kao lokacije nego kao mjesta za razgovore, sjećanja i odluke koje mijenjaju tok odnosa. Rodne i identitetske odrednice ostaju u drugom planu, dok emocije preuzimaju glavnu ulogu.
Zbog toga se u pjesmama lako prepoznaju različiti čitaoci, bez obzira na godine ili životno iskustvo. "Želim njega, glupana" više zanima ono što osjećamo nego način na koji se predstavljamo svijetu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
