TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 11.11.2024.
Stolice za blagovaonicu ne služe samo kao funkcionalan element namještaja, već su i važan vizualni akcent koji može transformirati cijeli prostor.
Prava stolica ne samo da nudi udobnost, već može biti i pravo umjetničko djelo koje unosi dašak luksuza i stila u vaš dom. Od drvenih modela koji prizivaju prirodnu toplinu, do modernih, tapeciranih varijanti koje unose sofisticiranost – svaki je odabir prilika za dodavanje posebne note šarma vašem interijeru.
Drvene stolice donose u blagovaonicu čaroliju prirodnog materijala. Bez obzira na to je li riječ o masivnoj drvenoj stolici od hrasta s vintage karakterom ili pak modernijoj verziji sa glatkim linijama, drvo uvijek unosi osjećaj topline i udobnosti. Osim toga, drvo je svestran materijal koji se odlično kombinira s različitim stilovima interijera, od rustikalnog do minimalističkog.
Platnene stolice, s druge strane, nude dodatnu dimenziju komfora i luksuza. Mekani materijali poput tkanine ili kože mogu potpuno transformirati prostor i dodati mu glamurozni i profinjeni izgled, ali i teksturalnost. Bilo da se odlučite za jednostavan, ali elegantan dizajn ili pak odvažni komad, tapecirane stolice donose osjećaj udobnosti, ali i stila. Svi ovi materijali mogu biti u različitim bojama, od neutralnih i umirujućih nijansi do bogatih tonova koji unose dašak luksuza.
Ovog puta smo otkrili 6 savršenih modela stolica za blagovaonicu, na sniženju u JYSK dućanu. Ove stolice dolaze u kombinacijama boja i materijala koji će unijeti luksuznu atmosferu u vaš prostor, a pri kupovini možete uštedjeti uz popuste od 25% do 50%. Želite li uloviti još neodoljivih komada za interijer na sniženju, voljet ćete i favorite koje smo izdvojili na linku ispod.
Nježna krem bijela nijansa u kombinaciji sa svijetlim drvenim nogama stvara osjećaj smirenosti, idealno za prostore koji žele zadržati sofisticirani, ali nenametljiv izgled.
Smaragdno zelena stolica donosi luksuz i sofisticiranost, stvarajući dramatičan kontrast s jednostavnom okolinom. Idealna je za one koji žele unijeti boju u svoj prostor i učiniti blagovaonicu centralnim dijelom doma.
Za ljubitelje klasičnih i luksuznih materijala, koža (prava, ali i umjetna) je uvijek pun pogodak. Tamna karamel boja daje bogatstvo i dubinu prostoru, a sama umjetna koža unosi dozu otmjenosti i dugotrajnog kvaliteta. Ovaj model savršeno će se uklopiti u modernu i elegantnu blagovaonicu. Tamno drvo u kombinaciji s crnim kožnim sjedištem predstavlja hrabar odabir za one koji žele odvažnost i karakter u svom interijeru. Ova kombinacija unosi snagu i eleganciju, a također je idealna za prostore u industrijskom ili modernom stilu.
Ako ste ljubitelj nježnijih i umirujućih tonova, svjetlije drvene stolice s isprepletenim elementima od tkanine, kao što je tkanina u bež ili svijetlim krem bijelim nijansama, stvorit će dojam lakoće i harmonije u vašem prostoru. Takve stolice odlično se uklapaju u prostorni dizajn koji zahtijeva svježinu i prozračnost.
Sniženja omogućuju da u svoj dom unesete luksuz bez velikih izdataka, a odabrani modeli savršeno će se uklopiti u bilo koji stil – od modernog minimalizma do klasične elegancije.
* * *
Naslovna fotografija: @huisjeinhetpark
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.
U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.
Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.
Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti
Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka.
Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.
Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem
Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.
Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.
Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?
To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.
Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 
Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića...
Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti. 
Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.
Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?
U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna. Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.
Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet. Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.
Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u Italiji, a ni šire u Evropi.
Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 
Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?
Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.
Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima. Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao. 
Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.
Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.
Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata. 
Zanat kao priča o kontinuitetu
Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta.
Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.
Foto: Monika Andrić
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
