TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 5.11.2024.
Novogodišnja sniženja nisu samo prilika da obnovimo garderobu, već i savršena prilika da uz nekoliko komada na sniženju brzo redefiniramo interijer.
U ovo doba godine, mnogi od nas žele osvježiti svoj prostor, a snižene cijene u popularnim trgovinama čine taj zadatak puno lakšim. Bilo da tražite elegantne komade za dnevni boravak ili nešto za unikatni štih svog interijera, ovdje ćete pronaći trendy komade koji su najtraženiji modeli ove sezone u interijerima. Mi smo na listu favorita dodali 7 komada iz JYSK dućana koji su se našli na sniženju.
7 JYSK komada namještaja na sniženju
Jedan od najatraktivnijih komada koji smo pronašli je kvadratni stolić za kavu s efektom mramora od medijapana. Njegov efekt mramora donosi dašak luksuza i modernog šarma u svaki prostor. Uz njega, pronašli smo i manji "gljiva" stolić, koji je idealan kao dodatak centralnom stoliću za kavu, uz kauč kao pomoćni stolić u dnevnoj sobi. Jednako će dobro izgledati i u svakoj drugoj prostoriji, poput kupaonice ili predsoblja. Ovaj stolić, s jednostavnim, ali upečatljivim dizajnom, daje prostoru suptilnu eleganciju.
Kada je riječ o foteljama, naš izbor je pao na dvije jednako trendy opcije. Prva je krem bijela teksturirana fotelja, koja svojim neutralnim tonovima savršeno upotpunjava svaki prostor. Njezina tekstura unosi dinamičnost u dom, a svojim tonom donosi dovoljno neutralnosti da se s lakoćom uklopi u svaki stil interijera. Ova fotelja stvara osjećaj cozy ambijenta koji je idealan za opuštanje.
S druge strane, ako želite unijeti malo više karaktera u svoj prostor, preporučujemo fotelju u nježnom zelenom tonu, koja dolazi s diskretno rebrastom teksturom. Ovaj komad daje prostoru sofisticiranost i jedinstvenost, a nježni zeleni tonovi dodatno unose mir i spokoj u interijer.
Za one koji žele unijeti profinjenost u svoj dnevni boravak, krem bijela sofa je pravi izbor. Ovaj kauč nije samo udoban, već svojom neutralnom bojom i elegantnim dizajnom unosi luksuzan osjećaj u prostor. Savršen je za stvaranje elegantnog i profinjenog ambijenta u kojem ćete uživati tijekom cijele godine. Uz kauč, tu je i tabure u boji senfa, koji s detaljima u metalik zlatnoj boji unosi dašak moderne sofisticiranosti i odličan je za dodavanje boje u prostor. Ovaj tabure je savršen dodatak koji možete koristiti kao stolicu uz sofu ili kao samostalan dekorativni element.
TV komoda koju smo pronašli u JYSK dućanu će vas sigurno osvojiti. Drvena komoda, jednostavna, ali šarmantna, unosi toplinu u prostor i savršeno se uklapa u svaki ambijent. Drveni materijal daje prostoru prirodan, ugodan osjećaj, a minimalistički dizajn omogućuje da se komoda lako kombinira s drugim elementima u prostoriji.
Svi ovi komadi čine savršen početak za obnovu interijera pa požurite uloviti vaše omiljene komade dok traje novogodišnje sniženje.
* * *
Naslovna fotografija: @johannawiemann
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
