Novogodišnja sniženja nisu samo prilika da obnovimo garderobu, već i savršena prilika da uz nekoliko komada na sniženju brzo redefiniramo interijer.

U ovo doba godine, mnogi od nas žele osvježiti svoj prostor, a snižene cijene u popularnim trgovinama čine taj zadatak puno lakšim. Bilo da tražite elegantne komade za dnevni boravak ili nešto za unikatni štih svog interijera, ovdje ćete pronaći trendy komade koji su najtraženiji modeli ove sezone u interijerima. Mi smo na listu favorita dodali 7 komada iz JYSK dućana koji su se našli na sniženju.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Emine Mergen | Interior & Living (@emine.interior)

7 JYSK komada namještaja na sniženju

Jedan od najatraktivnijih komada koji smo pronašli je kvadratni stolić za kavu s efektom mramora od medijapana. Njegov efekt mramora donosi dašak luksuza i modernog šarma u svaki prostor. Uz njega, pronašli smo i manji "gljiva" stolić, koji je idealan kao dodatak centralnom stoliću za kavu, uz kauč kao pomoćni stolić u dnevnoj sobi. Jednako će dobro izgledati i u svakoj drugoj prostoriji, poput kupaonice ili predsoblja. Ovaj stolić, s jednostavnim, ali upečatljivim dizajnom, daje prostoru suptilnu eleganciju.

Kada je riječ o foteljama, naš izbor je pao na dvije jednako trendy opcije. Prva je krem bijela teksturirana fotelja, koja svojim neutralnim tonovima savršeno upotpunjava svaki prostor. Njezina tekstura unosi dinamičnost u dom, a svojim tonom donosi dovoljno neutralnosti da se s lakoćom uklopi u svaki stil interijera. Ova fotelja stvara osjećaj cozy ambijenta koji je idealan za opuštanje.

S druge strane, ako želite unijeti malo više karaktera u svoj prostor, preporučujemo fotelju u nježnom zelenom tonu, koja dolazi s diskretno rebrastom teksturom. Ovaj komad daje prostoru sofisticiranost i jedinstvenost, a nježni zeleni tonovi dodatno unose mir i spokoj u interijer.

Za one koji žele unijeti profinjenost u svoj dnevni boravak, krem bijela sofa je pravi izbor. Ovaj kauč nije samo udoban, već svojom neutralnom bojom i elegantnim dizajnom unosi luksuzan osjećaj u prostor. Savršen je za stvaranje elegantnog i profinjenog ambijenta u kojem ćete uživati tijekom cijele godine. Uz kauč, tu je i tabure u boji senfa, koji s detaljima u metalik zlatnoj boji unosi dašak moderne sofisticiranosti i odličan je za dodavanje boje u prostor. Ovaj tabure je savršen dodatak koji možete koristiti kao stolicu uz sofu ili kao samostalan dekorativni element.

TV komoda koju smo pronašli u JYSK dućanu će vas sigurno osvojiti. Drvena komoda, jednostavna, ali šarmantna, unosi toplinu u prostor i savršeno se uklapa u svaki ambijent. Drveni materijal daje prostoru prirodan, ugodan osjećaj, a minimalistički dizajn omogućuje da se komoda lako kombinira s drugim elementima u prostoriji.

Svi ovi komadi čine savršen početak za obnovu interijera pa požurite uloviti vaše omiljene komade dok traje novogodišnje sniženje.

* * *
Naslovna fotografija: @johannawiemann

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba