TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 8.5.2024.
Sladoled je jedna od onih poslastica koju ljudi vole u svako doba godine.
Bilo da je ljeto i žudimo za osvježenjem ili zima kada želimo slatki ritual, sladoled je uvijek ukusan odgovor. Osim što će svakoga osvježiti, uvijek će poslužiti i kao inspiracija za kreiranje slastica u kojima je sladoled baza, kako bi svojom kremastom teksturom obogatio svaku deliciju.
Foto: @everydaypie
U ovom članku istražit ćemo povijest sladoleda, raznolikost okusa i receptura te donosimo sladoled recept koji možete i sami napraviti doma, bilo da birate klasičnu verziju – sladoled od vanilije ili se želite okušati u izradi sladoled torta recepta.
Povijest sladoleda
Sladoled je među omiljenim delicijama već tisućama godina, a mnoge kulture tvrde da su upravo oni izumili sladoled. Prvi oblik sladoleda nastao je još u antičkim vremenima. Tada se snijeg spajao s ledom, a ta se kombinacija potom začinjavala raznim voćnim sokovima.
Moderni sladoled kakav jedemo danas, počeo se razvijati u Europi i Aziji tijekom 17. i 18. stoljeća te je kroz povijest sladoled postao globalni fenomen i mnogima omiljena slastica.
Raznolikost okusa i receptura
Jedna od najzanimljivijih stvari o sladoledu je raznolikost okusa i receptura koje su dostupne. Od klasičnih i bezvremenskih okusa poput čokolade, vanilije ili jagode, do brojnih inovativnih okusa i kombinacija poput one kakvu voli Dua Lipa.
Voćni i egzotični okusi sladoleda, zdrave veganske varijante te neočekivani okusi poput sladoleda od lavande ili đumbira, samo su neki od primjera bogatstva okusa koje možemo pronaći.
Recepture za ovaj desert su poprilično jednostavne (osnovni sastojci sladoleda uključuju mlijeko, šećer i jaja) pa ga s lakoćom možete napraviti i doma. Postoje i zdrave veganske verzije koje se prave od biljnih mlijeka poput kokosovog ili bademovog pa tako omiljeni sladoled možete prilagoditi svojim prehrambenim potrebama, kao što su bezglutenske ili niskokalorične verzije.
Recepti za domaći sladoled
Nema ništa bolje od svježeg, domaćeg sladoleda koji možete sami napraviti i prilagoditi svojim željama. U nastavku donosimo 3 recepta koja s lakoćom možete napraviti i doma – recept za sladoled od vanilije, sladoled od banane i sladoled torta recept.
Sladoled od vanilije
Sastojci
Foto: @fullofplants
Upute
U velikoj posudi, koristeći mikser, umiješajte hladno vrhnje dok ne postane gusti šlag. Potom u drugoj posudi pomiješajte kondenzirano mlijeko i ekstrakt vanilije.
Lagano umiješajte kondenzirano mlijeko i vaniliju u tučeno vrhnje dok se sve dobro ne sjedini, a onda čitavu smjesu prelijte u posudu za zamrzavanje.
Stavite posudu u zamrzivač i ostavite da se sladoled stvrdne najmanje 6 sati ili preko noći. Prije posluživanja, izvadite iz zamrzivača i ostavite da se malo odmrzne.
Sladoled od banane
Sastojci
Upute
Stavite zamrznute banane u blender, a potom dodajte med i ekstrakt vanilije (po želji). Ako želite kremastiju teksturu sladoleda, dodajte i mlijeko u smjesu.
Blendajte smjesu dok ne postane glatka i kremasta, a ako je potrebno, zaustavite blender i pomiješajte smjesu kako biste osigurali da se sve dobro sjedinilo.
Poslužite odmah ili stavite u posudu za zamrzavanje za kasnije.
Ako vas zanima koliko sladoled ima kalorija, ovaj recept je relativno niskokaloričan jer se ne dodaju niti šećer, niti masnoće. Banane su bogate vlaknima, vitaminima i mineralima te ih se općenito smatra zdravom opcijom za desert.
Sladoled torta
Sastojci
Upute
U velikoj posudi usitnite vanilin kekse i pomiješajte ih s mljevenim orasima. Zatim dodajte otopljeni maslac u smjesu keksa i dobro promiješajte.
Stavite smjesu u kalup za tortu i ravnomjerno je rasporedite po dnu, a potom kalup stavite u zamrzivač i pustite da se smjesa stvrdne oko 30 minuta.
Izvadite kalup iz zamrzivača i dodajte sloj sladoleda od vanilije ili sladoleda od banane preko smjese keksa. Potom vratite kalup u zamrzivač i ostavite da se torta potpuno stvrdne, najmanje 4 sata ili preko noći.
Prije posluživanja, ukrasite tortu svježim voćem po želji.
Ova 3 recepta nude osnovu za domaći sladoled, sladoled od banane i sladoled tortu, koje možete prilagoditi dodavanjem omiljenih okusa i sastojaka. Uživajte u kreativnom eksperimentiranju i stvaranju ukusnih poslastica koje će oduševiti vaše nepce!
Raznolikost sladoleda širom svijeta
Osim osnovnih sladoled recepata, u svijetu postoje različite vrste koje su postale klasici lokalne kuhinje.
U Italiji, "gelato" je neizostavan dio gastronomske scene. To je bogatiji i kremastiji sladoled od tradicionalnog sladoleda, s manje zraka umiješanog u smjesu, što rezultira punijim okusom. Gelato dolazi u raznim okusima poput pistacija, čokolade, limuna i mnoštva drugih, intrigantnih okusa.
U Meksiku su popularni "paleta" i "nieves". Paleta je sladoled na štapiću koji se često pravi od svježeg voća poput jagoda, ananasa ili kivija, dok su nieves slični sladoledu, ali s više vodenaste teksture. Ovi deserti su osvježavajući i savršeni za vruće meksičke dane.
U Francuskoj, "profiteroli" su klasični desert s kuglicama sladoleda prelivenim toplom čokoladnom umakom i posluženim na hrskavim kolačima od tijesta. Ova kombinacija čokolade i sladoleda osvaja ljubitelje unikatnih slastica s kombinacijom različitih tekstura.
U Japanu, sladoled je često dio slatkih jela kao što je "mochi" - slatko tijesto od riže punjeno sladoledom ili "kakigori" - ribani led preliven voćnim sirupom i poslužen s voćem, slatkom pastom ili sladoledom. Ovi deserti su ne samo ukusni, već i estetski privlačni.
U Sjedinjenim Američkim Državama, sladoledni "sundae" je klasik. To je sladoled s preljevima, orašastim voćem, šlagom i maraschino trešnjama, poslužen u velikoj čaši za milkshake. Možete ga prilagoditi svojim ukusima i uživati u raznim kombinacijama okusa.
* * *
Sladoled je nevjerojatno popularna poslastica koja se može prilagoditi različitim ukusima i kulturama diljem svijeta. Bez obzira jeste li ljubitelj tradicionalnih okusa ili eksperimentalnih kombinacija, uvijek postoji nešto novo za otkriti i uživati.
Foto: @daniellewalker
Od jednostavnih kuglica sladoleda, do složenih deserta kojima je sladoled baza, ovo će uvijek biti delicija koja će vas osvježiti i razveseliti u svim godišnjim dobima. Uživajte u raznolikosti okusa, eksperimentirajte s receptima i uživajte u slatkim trenucima koje vam pruža ovaj ukusni desert!
* * *
Naslovna fotografija: @daniellewalker
Foto: Pexels
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
