TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 19.6.2026.
U katalonskom selu Sant Martí Vello nastao je najintimniji projekat Else Perett. Kuća koja izgleda kao živi muzej umjetnosti, prijateljstava, predmeta i ličnih opsesija, prostor koji će je odmaknuti od slike “dizajnerice nakita” i vratiti stvarima koje se dodiruju, koriste, čuvaju i pamte.
Elsa Peretti je svijetu ostavila neke od najprepoznatljivijih komada nakita 20. stoljeća, ali njen dom u Sant Martí Vellu otkriva još jednu stranu njenog dizajnerskog razmišljanja.
U ovom katalonskom selu, nedaleko od Girone, Peretti je godinama obnavljala kuće, skupljala umjetnine, namještaj, fotografije, posuđe i predmete koji nisu pripadali jednom stilu, već jednom životu. Sama je 1991. godine u intervjuu rekla da joj je Sant Martí Vell pomogao jer ju je rad na kućama i krovovima udaljio od fokusa na njenu sliku dizajnerice nakita. 
Foto: @elsaperetti.official
Sant Martí Vell za Elsu Peretti nije bio samo adresa za bijeg iz New Yorka ili mirnija etapa nakon svijeta mode i Tiffany & Co. saradnje. Bio je mjesto u kojem je mogla razmišljati kroz prostor, materijale, ruke majstora i ritam svakodnevnog života.
Godinama je obnavljala kuće u selu, čuvala njihove kamene zidove, radila s lokalnim zanatlijama i postepeno stvarala privatni univerzum koji se širio kao mapa njenih interesovanja.
Dom u Sant Martí Vell opisivan je kao “živi muzej, konstelaciju umjetnosti i sjećanja”, što možda najtačnije objašnjava zašto ovaj dom djeluje toliko slojevito. U njemu se ne vidi samo dizajnerica nakita, nego osoba koja je znala da prostor, kao i nakit, mora imati dodir, težinu i emociju.
Unutar njenog doma volumeni su organski i slobodni, gotovo kao njeni najpoznatiji komadi nakita. U jednoj prostoriji nalazi se sto nastao od kamenog mlinskog kola iz 18. stoljeća, iznad kojeg stoji mramorni prikaz ruku njene majke, Marije Luigije Pighini.
Oko stola su zelene bronzane stolice koje je Elsa dizajnirala s prijateljem, umjetnikom Xavierom Corberóom. Na zidovima se smjenjuju Robert Llimós, Eduardo Arranz-Bravo, Marcel Duchamp, Andy Warhol, Hirove fotografije, afričke maske, lični predmeti i uspomene iz porodice.
Sve zajedno djeluje kao privatna arhiva, ali bez muzejske distance: ovo je dom u kojem umjetnost nije odvojena od života, nego stoji pored stola, kamina, magazina, cvijeća i posuđa.
Elsa je jednom prilikom rekla: “Visuals from your personal experiences are what you really want around.”
Ta rečenica najbolje objašnjava zašto njen dom ne izgleda kao prostor podređen jednom pravcu, eri ili dekoraterskoj formuli.
Vernakularni predmeti, afrička umjetnost, namještaj s Dalekog istoka, katalonske slike, porodične uspomene i Tiffany komadi u njenom domu ne pokušavaju biti usklađeni na očigledan način.
Njih povezuje Elsa, odnosno način na koji ih je gledala, koristila i pamtila.
To je možda najvažnija lekcija ovog interijera: dom ne mora biti stilski “čist” da bi bio harmoničan, ako u njemu postoji jasna lična logika.
Jedan od najprepoznatljivijih tonova u njenom domu je “Blau de Montserrat”, Elsina omiljena nijansa plave. Na zidu obojenom tom bojom nalaze se Marcel Duchampov “Heart” iz 1961. godine i Llimósov rad “Gos-Lluna” iz 1973. godine.
Plava u ovom domu ne djeluje kao trendovski akcent, već kao emocionalna temperatura prostora. Ona hladi kamen, omekšava sjene i uvodi osjećaj mediteranske tišine bez potrebe za očiglednim dekorom.
To je odličan primjer kako boja u interijeru može biti potpis, a ne samo detalj koji se lako zamijeni sljedeće sezone.
Peretti je i u dizajnu za dom razmišljala praktično, gotovo anti-dekorativno, govorila je o tome kako ljudi kuće pune stvarima koje im zapravo ne trebaju i koje stalno moraju brisati od prašine.
Njeni predmeti za dom, poput pribora za serviranje s kukicom ili zatvorenim krugom na kraju, nastali su iz ideje da se mogu objesiti u kuhinji i koristiti svakodnevno. “ They are not only good design, but usable,” rekla je tada.
U njenom domu se ta filozofija vidi kroz Thumbprint zdjele i tanjire od kobaltnog venecijanskog stakla za Tiffany & Co., koji ne stoje kao nedodirljivi eksponati, već kao dio života za stolom.
Dom Else Peretti u Sant Martí Vellu danas djeluje toliko svježe jer nije nastao iz želje da bude savremen. Nema tu dekoraterske formule, brzog trenda, savršenog “matching” rješenja ni prostora koji izgleda kao da ga niko ne smije dotaknuti.
Umjesto toga, sve je građeno oko materijala, sjećanja, upotrebe i pogleda osobe koja je razumjela da dizajn mora živjeti s tijelom. Baš zato Sant Martí Vell nije samo priča o kući jedne velike dizajnerice. To je podsjetnik da najjači interijeri često nastaju onda kada prestanemo uređivati za sliku i počnemo birati stvari koje zaista želimo oko sebe.
TEKST: Ada Ćeremida
Nakon što smo kroz Bonjour.DESIGN otvorili prostor za stvarne interijere i zajedno s vama zavirili u domove širom BiH, vrijeme je za novo poglavlje.
Posljednjih mjeseci pokazali ste nam koliko inspiracije kriju prostori u kojima se zaista živi. Među njima bio je i dom Une iz Zenice , čiji vas je dnevni boravak posebno zainteresovao. Dok smo istraživali detalje njenog interijera, pažnju nam je privukao i vanjski prostor koji je s istom pažnjom uređivan godinama.
Zato ovog mjeseca fokus selimo tamo gdje ovih dana provodimo najviše vremena, na balkone, terase, bašte i dvorišta.
Bez obzira imate li mali gradski balkon, terasu na kojoj pijete jutarnju kafu ili baštu koja je postala produžetak vašeg doma, želimo vidjeti prostore koji imaju svoju priču.
Kako temperature rastu, sve više vremena provodimo na otvorenom. Zato želimo vidjeti prostore koje ste uredili za jutarnje kafe, večere s prijateljima, rad na svježem zraku ili jednostavno trenutke odmora.
Ne zanima nas veličina prostora, već način na koji ste ga oblikovali i prilagodili sebi. Od nekoliko pažljivo odabranih biljaka na balkonu do bašte koja se razvija godinama, želimo upoznati priče iza prostora koje volite.
Kao i kod prethodnih prijava interijera , uredništvo Bonjour.ba će odabrati jedan prostor koji ćemo detaljno predstaviti kroz članak na Bonjour.DESIGN-u.
Pored glavne priče, izdvojit ćemo i dodatne primjere koji su nas inspirisali i podijeliti ih s našom zajednicom.
Naš cilj nije poređenje niti rangiranje, već stvaranje arhive stvarnih prostora koji mogu inspirisati druge.
Za prijavu nam pošaljite:
• između 5 i 10 fotografija vašeg balkona, terase, bašte ili dvorišta u što boljoj rezoluciji
• ime i prezime
• grad iz kojeg dolazite
• kratak opis prostora (do 100 riječi)
Voljeli bismo čuti kako je prostor nastajao, šta vam je bilo najvažnije pri uređenju i zbog čega ga volite koristiti.
Prijave šaljite na: [email protected]
U subject maila navedite: Bonjour.DESIGN – Biramo
Otvoreni smo za prijave iz Bosne i Hercegovine i regije.
Možda upravo vaš balkon, terasa ili bašta budu sljedeći prostor u koji ćemo zajedno zaviriti. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
