TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 4.7.2026.
Nekada podijeljena između stolarske radionice i stambenog dijela, ova kuća danas izgleda kao mala lekcija iz toga kako se prostor može otvoriti, povezati i učiniti mnogo većim nego što jeste.
A-B kuća, projekt hrvatskog studija Salon33, jedna je od onih adaptacija koje ne pokušavaju sakriti tragove prošlosti, nego ih prevode u savremeniji jezik. Riječ je o prizemnici koja je ranije imala dvije odvojene logike: radioničku i stambenu.
Obnovom je prostor dobio novi ritam, s otvorenim zonama koje se prirodno nadovezuju jedna na drugu i stvaraju osjećaj mnogo veće slobode kretanja. 
Salon33 su 2022. godine osnovale tri partnerice i prijateljice, Jelena Babić, Marja Mia Kolendić i Anita Krmek, nakon više od desetljeća iskustva u različitim biroima i profesionalnim ulogama.
Njihov pristup ovdje se vidi u načinu na koji interijer ne djeluje kao scenografija, nego kao dom koji je pažljivo posložen oko života, svjetla, materijala i svakodnevnih navika.
Ono što prvo privlači pažnju jeste otvorenost koja se ne oslanja samo na veliki dnevni boravak ili uklanjanje pregrada. Prostor je povezan i horizontalno i vertikalno, pa kuća dobija fluidnost koja se osjeti iz gotovo svakog ugla. 
Dvostruka visina dodatno pojačava taj utisak, jer svjetlo ne ostaje zarobljeno u jednoj zoni, nego prelazi kroz dnevni boravak, trpezariju i kuhinju.
Umjesto klasične podjele na “sobe”, interijer se ponaša kao niz povezanih scena. Upravo zato ova kuća može poslužiti kao odličan primjer kako adaptacija ne mora uvijek značiti dodavanje, nego često pametnije oslobađanje onoga što prostor već ima.
U ovom domu nema rustikalnog citiranja stare radionice, ali se osjećaj materijalnosti i dalje vrlo jasno čita. Crno-bijeli furnir unosi grafičku teksturu i daje prostoru karakter bez potrebe za jakom dekoracijom. 
Polirani beton pojavljuje se kao smirena, gotovo arhitektonska linija koja povezuje zone i dodaje blagu industrijsku notu. Neutralna baza omogućava da drvo, beton, tekstil, knjige i umjetnine dođu do izražaja bez vizuelne gužve.
Zbog toga interijer djeluje mekanije nego što bismo očekivali od prostora u kojem su beton, visoki plafoni i otvoren plan toliko prisutni.
Jedan od najzanimljivijih elemenata je način na koji komadi namještaja preuzimaju ulogu prostorne arhitekture. Duga drvena biblioteka iza sofe istovremeno razdvaja i povezuje dnevni dio s trpezarijom, bez stvaranja zatvorenog osjećaja. 
Kuhinja ostaje čista i funkcionalna, s velikim prozorom, svijetlim drvenim frontama i radnom plohom koja se nastavlja u laganu svakodnevnu scenografiju.
U spavaćoj sobi i kupatilu boja se pojavljuje kontrolisano, kroz tople tonove, crveni ormarić i detalje koji razbijaju neutralnu bazu. To je važna lekcija ovog interijera: prostor ne mora biti minimalistički da bi bio miran, niti mora biti pun detalja da bi imao ličnost.
TEKST: Ada Ćeremida
Kako dani postaju kraći, ovaj stan u Sarajevu podsjetio nas je da dobra rasvjeta nije jedan lijep luster, nego nekoliko različitih izvora svjetla koji zajedno grade atmosferu doma.
Početak jeseni obično prvo primijetimo vani, ali vrlo brzo i u vlastitom domu: sunce zalazi ranije, zavjese zatvaramo prije, a večeri ponovo provodimo pod umjetnim svjetlom. Tada rasvjeta koju smo tokom ljeta gotovo ignorisali odjednom postaje jedan od najvažnijih elemenata interijera.
I ne, rješenje nije nužno još jedna velika plafonska lampa. Mnogo zanimljiviji prostori svjetlo raspoređuju na više nivoa i koriste ga različito zavisno od toga šta se u određenom dijelu doma događa.
Dobar primjer pronašli smo u Josefine, stanu smještenom u austrougarskoj zgradi u centru Sarajeva. Interijer je svijetao i relativno neutralan, ali gotovo svaka prostorija ima svoj način osvjetljenja: od jednostavnog plafonskog svjetla i ogledala u hodniku, preko nekoliko različitih izvora u dnevnoj zoni, do visećih sijalica, diskretne indirektne rasvjete i zidnih lampi.
Zato ga ovaj put ne gledamo zbog namještaja ni palete boja. Proći ćemo kroz stan od ulaznih vrata do kupatila i vidjeti šta se zapravo događa kada rasvjetu prestanemo tretirati samo kao tehničku potrebu.
Već na ulazu vidi se najjednostavnija lekcija cijelog stana. Hodnik nema niz dekorativnih lampi niti komplikovanu rasvjetu, već centralno plafonsko svjetlo i veliki ormar čije su fronte gotovo u potpunosti obložene ogledalom.
Ogledalo ovdje nije samo praktičan dodatak prije izlaska iz stana. Ono reflektuje postojeće svjetlo i vizuelno otvara uski ulazni prostor, pa zona koja nema mnogo prirodnog svjetla djeluje svjetlije i šire.
To je dobar podsjetnik da više svjetla ne mora uvijek značiti i više rasvjetnih tijela. Ponekad je dovoljno razmisliti gdje će se postojeće svjetlo odbiti i koliko daleko može putovati kroz prostor.
Kroz dvokrilna vrata ulazimo u najveću i najsvjetliju zonu stana, gdje dnevni boravak i trpezarija dijele isti otvoreni prostor. Tokom dana glavnu ulogu imaju visoki prozori i lagane zavjese, ali način na koji je riješena umjetna rasvjeta postaje zanimljiviji čim zamislimo ovu sobu u kasno jesenje popodne.
Umjesto jednog centralnog lustera, ovdje se kombinuju dekorativne viseće lampe, manji usmjereni plafonski izvori i diskretna rasvjeta uz zavjese. Svaki ima drugi zadatak: jedan označava trpezarijski sto, drugi osvjetljava zidove i njihove dekorativne profile, dok indirektno svjetlo uz prozore omekšava cijelu prostoriju.
Na taj način se dnevni boravak i trpezarija mogu vizuelno odvojiti i bez zida između njih. Navečer prostor ne mora biti jednako osvijetljen od jednog kraja do drugog, nego može imati manje, toplije zone koje se pale prema tome gdje sjedimo i šta radimo.
Kuhinja nastavlja istu ideju, ali na mnogo funkcionalniji način. Tri viseće sijalice spuštene su iznad drvene plohe koja odvaja kuhinju od ostatka prostora, pa upravo taj element postaje vizuelna granica između dvije zone.
Crni kablovi i mesingani detalji dodatno se ističu na bijeloj pozadini, zbog čega sama instalacija postaje dio dizajna. Istovremeno, radne površine imaju dodatno, diskretnije osvjetljenje tamo gdje je ono zaista potrebno.
To je možda i najkorisnija ideja koju vrijedi prenijeti u vlastitu kuhinju: opća rasvjeta i radna rasvjeta ne moraju biti ista stvar. Jedna osvjetljava prostor, druga prati radnu plohu, a dekorativna lampa može povezati kuhinju s ostatkom interijera.
Spavaća soba mijenja tempo. Ovdje nema potrebe da cijela prostorija bude jako osvijetljena, pa se pažnja spušta na male zidne lampe postavljene s obje strane kreveta.
Takvo rješenje oslobađa noćne ormariće od stolnih lampi, ali još važnije, svjetlo dovodi upravo tamo gdje nam navečer treba. Uz drveno uzglavlje, tople zavjese i neutralnu posteljinu, manji izvori svjetla pomažu da soba djeluje mirnije nego kada bi je osvjetljavala samo snažna plafonjera.
I tu je dobra jesenska lekcija: u prostorijama namijenjenim odmoru ne trebamo nužno više svjetla, nego svjetlo bliže mjestu na kojem ga koristimo.
Na kraju dolazimo do prostorije u kojoj rasvjeta ima možda i najveći utjecaj na atmosferu. Bijele površine s efektom mramora mogle su lako djelovati hladno, ali su kombinovane s mesinganim detaljima, drvenom policom i nekoliko različitih izvora svjetla.
Viseće sijalice uz okruglo ogledalo rade kao dekorativno i funkcionalno osvjetljenje zone umivaonika, dok je uz plafon uvedena diskretna indirektna rasvjeta. Umjesto da vidimo sam izvor, svjetlo se prelijeva preko zidova i naglašava njihove teksture.
Upravo ovakva rasvjeta može napraviti najveću razliku navečer, kada ne želite da kupatilo izgleda kao potpuno osvijetljena bijela kutija. Jedan direktan izvor za ono što radimo i jedan mekši za atmosferu često su mnogo ugodnija kombinacija.
Prije nego što ove jeseni krenete mijenjati namještaj, boju zidova ili cijeli dekor, vrijedi jednu večer provesti samo posmatrajući kako je vaš dom osvijetljen nakon zalaska sunca.
Gdje je svjetlo prejako? Gdje ga nedostaje? Imate li samo jedno svjetlo po prostoriji ili možete napraviti nekoliko manjih scena?
Ovaj sarajevski stan pokazuje da dobar ambijent ne nastaje izborom jednog upečatljivog lustera. Mnogo češće nastaje kombinovanjem plafonskog, zidnog, radnog i indirektnog svjetla, tako da se prostor može mijenjati zajedno s dijelom dana.
A s obzirom na to da ćemo narednih mjeseci sve više vremena provoditi unutra, možda je upravo rasvjeta najbolje mjesto od kojeg treba početi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
