Ako volite čitati svaki dan i uvijek ste u potrazi za efikasnim načinom kako da vodite dnevnik knjiga koje ste pročitali ili koje planirate čitati na svom mobilnom uređaju odlučili smo olakšati vam pretragu.
Tačnije, ljubiteljima knjiga više ne nedostaje izbora kada su u pitanju kvalitetne aplikacije za vođenje bilješki.
Goodreads, koji je vjerojatno najpopularnija aplikacija vezana za knjige nije uključena na ovu listu jer se fokusiramo na neke super korisne, ali manje poznate platforme koje su dizajnirane da vam pomognu da pratite svoje čitanje i otkrivate nove knjige, a uz to su besplatne.
Ova app nije samo koristan alat za praćenje pročitanih knjiga, već i detaljna statistika svih knjiga u biblioteci. Korisnici mogu sebi postaviti ciljeve prema broju pročitanih knjiga ili stranica, kao i pratiti prijatelje i vidjeti šta oni čitaju i koje recenzije ostavljaju.
Statistika je glavna karakteristika StoryGraph-a koja vas motivira da čitate više kako biste kasnije analizirali svoje grafikone.
Vjerujemo da će vam se dopadi i to što aplikacija nudi mnoge izazove čitanja kao što je čitanje jedne knjige iz svake zemlje na svijetu ili čitanje jedne knjige sedmično u nekoliko žanrova.
Leio ("pročitao/-la sam" na portugalskom) je jednostavan tracker sa minimalističkim i lijepim dizajnom. Ako već dugo želite da vam čitanje postane redovna navika, aplikacija će vam pomoći da postavite ostvarive ciljeve, rokove i pratite svoj napredak. Posebno nam se dopada funkacija tajmera koji omogućava da svjesnije pristupite samom procesu.
Korisna aplikacija preko koje možete katalogizirati i organizirati biblioteku ili kolekciju knjiga na više virtualnih polica za knjige.
Pratite svoj napredak u čitanju i održavajte listu želja knjiga koje želite pročitati, a uz to dobivate i preporuke za nova štiva, kao i priliku da vi podijelite preporuke za knjige.
Sve navedene aplikacije su besplatne i sa elegantnim, funkcionalnim opcijama tako da ćete se veoma jednostavno snaći.
U ekskluzivnom razgovoru s Vanjom Vikalo Linnch, zakoračili smo u svijet u kojem se ritam pretače u linije, a ideje prelaze iz skice u vizuale.
Zanima vas kako izgleda karijera umjetnika koji ritmom, ilustracijom i animacijom priča priče za neka od najvećih imena svjetske muzičke scene? Postavili smo mu 7 pitanja koja će vam otvoriti vrata u njegov svijet.
Njegova estetika crpi podjednako iz psihodelične ikonografije i ulične vizualne kulture, a saradnje s imenima poput Bob Marleya i Kanye Westa govore same za sebe.
Vanja Vikalo, poznatiji pod umjetničkim imenom Linnch, reditelj je animacije i ilustrator čiji su radovi našli mjesto u vizualnim identitetima izvođača kao što su Bob Marley, 2 Chainz, Freddie Gibbs, YE (Kanye West) i brojni drugi.
Njegov pristup spaja eksperimentalnu estetiku, muzičku senzibilnost i narativnu preciznost, a sada kroz angažman na Helem Nejse Talent Akademiji u Sarajevu, svoju priču i znanje prenosi novoj generaciji autora.
Vaše animacije su vizualno izrazite, često pune ritma i emocije. Kada razrađujete ideju za spot, šta je prvo što tražite u pjesmi?
Najčešće kroz slušanje pjesme na repeat se počnu obrazovati slike u glavi. Najčešće tražim temu u samoj pjesmi ili u njenoj dinamici. Također razmišljam o priči dok crtam brze skice ili thumbnail drawings. Šta god prvo upali.
Radili ste s imenima kao što su Bob Marley, Kanye West, 2 Chainz... Kada dobijete takav zadatak, kako izgleda prvi korak? Da li krenete od istraživanja, skica ili zvuka?
Počnem sa istraživanjem o samom izvođaču, slušam ostatak diskografije. Tražim neke elemente koje se ponavljaju ili pojavljuju, bilo da su u muzici ili starim vizualima.
Također, pokušavam napraviti nove motive koje do sada niko nije obradio radeći za tog artista. Ali najbitnije, kao što sam rekao ranije, uporno slušam pjesmu i paralelno crtam neke male skice kadrova, kroz koje vizualizujem muziku.
Posle toga ću razraditi art direkciju spota i početi razređivati storyboard, karaktere itd. Trudim se da sve što radim upotpuni muziku i doživljaj konzumiranja pjesme.
U vašim spotovima često osjećamo snažan storytelling ali bez klasičnog narativa. Kako odlučujete kada “pričati priču”, a kada raditi čisto vizuelni doživljaj?
U najvećem fokusu mi je uvijek dinamika i atmosfera pjesme, to mi uvijek diktira dinamiku vizuala i način pričanja priče, ali i stil animacije. Pokušavam da spotom što više upotpunim muziku.
Kada radite sa izvođačima sa jasno izgrađenim brendom, kako balansirate između njihovog vizuelnog identiteta i vašeg autorskog potpisa?
Meni je najzabavnije raditi sa izvođačima koji imaju razrađen svijet, lore, identitet. Također, jedna od težnji je napraviti novi motiv ili ikonografiju, koja će fanovima tog artista postati bitna.
Kada sam radio za spot od Lord Apexa, za pjesmu sa Madlibom crtao sam Quasimoto karaktera. Quasimotoa je Madlibov alias i taj žuti karakter ima specijalno mjesto u hip-hop kulturi, i bila mi je čast uraditi moj prikaz tog čuvenog karaktera.
Sa druge strane, za spot Bob Marlija bili smo savjetovani da ne prikazujemo njegov lik u spotu za Could You Be Loved, jer se nije pojavljivao u crtanoj formi u svojim spotovima.
Snažno sam vjerovao da prikazivanje njegovog lika u spotu bi imalo veliki značaj. Na našu sreću, njegova porodica je dobro reagovala na predloge, pa je to zvanično prvo prikazivanje Bob Marlija kao crtanog karaktera u njegovim spotovima.
Svako ima svoje metode kada dođe taj kreativni blok. Imate li vi neki svoj creative reset ? Bilo da je to ritual ili totalno nelogičan trik koji uvijek pali?
Bojim se da u realnim projektima sa surovim deadline-ima ne postoji mnogo vremena za kreativni blok. Ono što je teško meni lično najteže je kada se radi na paralelnim projektima, da se switchujem i radim na osmišljavanju nečega skroz novoga, što je u pretprodukciji.
Kada se to desi, počnem da crtam nešto što neću nužno iskoristiti za sam projekat, niti za pokazivanje, ali tematski ima veze s tim projektom. Neka gruba skica ili neka brza ilustracija, nešto što će me opustiti i posle čega će se osjećati bolje jer sam nešto uradio što izgleda dobro, a opet neću osjećati pritisak da radim nešto što je finalno i što će se iskoristiti u samom projektu.
Šta je trenutno nešto vizuelno što vas stvarno “pokreće”, bilo iz filma, mode, plakata ili nečeg sasvim drugog?
Znam da je kliše odgovor i vjerojatno sam ga ponovio hiljadu puta, ali od uvek sam aktivno pratio muziku i istraživao muziku kroz nova izdanja, intevjue i sve vezano za proces pravljenja muzike.
Od stvari koje sam gledao u poslednje vrijeme izdvojio bih Adolescence i Common Side Effects kao nešto što je ostavilo jak utisak na mene.
Radite i kao mentor u okviru Helem Nejse Talent Akademije. Koja je to lekcija koju biste voljeli da vam je neko ranije prenio, a danas je pokušavate ugraditi u rad s mladima?
Mislim da je teško prenijeti koliko je bitno strpljenje na svim nivoima. Što se tiče same radionice, volio bih da polaznicima približim principe animacije kroz jednu zabavnu vježbu, kroz koju mogu naučiti par korisnih trikova koje bih volio da sam shvatio ranije.
Učesnici će osmisliti karaktera pogodnog za animaciju i napraviti jednostavnu animaciju, zasnovanu na unaprijed definisanom pokretu.
