Kada smo saznali da je dvadesetosmogodišnja Arnela bachelor engleskog jezika i književnosti znali smo da imamo odličnu priliku dobiti savjete za knjige koje će nas vezati da ih pročitamo u jednom dahu.

Da, mislimo na one knjige sa kojima nema zaustavljanja, koje drže pažnju do posljednje stranice i koje sa lakoćom upijamo u svoju nutrinu knjiškog moljca.

„Za mene čitanje nije hobi, već stil života. Nebitno šta da se dešava u mom životu, uvijek se nađe poneka knjiga pored mene.“ -  priznaje nam Arnela.

Arnela Crnkić
 

Nekoliko knjiških preporuka koje je za Bonjour.ba čitatelje/-ice odabrala potražite u nastavku.

 

U potrazi za Alaskom, John Green

Ovo je priča o surovoj realnosti na koju niko ne može ostati ravnodušan. U potrazi za Alaskom je ljubavna priča puna metafora i neočekivanih raspleta. Ovo je jedna od onih knjiga koju morate pročitati barem jednom u životu.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ??? ????? ? (@chaptersandsparkles)

Alhemičar, Paulo Coelho

Ova knjiga će vam otkriti najvažnije aspekte života, šta je to što ovaj život čini vrijednim. Ukoliko ste fan filozofije, Alhemičar će Vam dobro doći. Čitala sam ovu knjigu već četiri puta i uvijek joj se rado vraćam. Coelho je, uistinu, vrhunski autor.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ??? ????? ? (@chaptersandsparkles)

 

 

Na posebna te mjesta vodim, Jennifer Niven

Ovu knjiga priča priču o mržnji i ljubavi života, kako pronaći smisao i za šta se to vrijedi boriti u životu. Savršena knjiga sa zanimljivim citatima će Vas osvojiti i natjerati da na trenutak zastanete i zapitate se: "Da li je vrijedno toga?"

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ??? ????? ? (@chaptersandsparkles)

 

 

Volim New York, Lindsey Kelk

Volim New York je prva knjiga u ovom serijalu i ova priča je tako lagana da se čita u jednom dahu. Volim New York je bijeg iz realnosti u jedno od najljepših mjesta na svijetu, a usput nam donosi priču o ljubavi i prijateljstvu. Knjiga je fantastičan izbor za čitanje dok ste na odmoru i moja preporuka za Vas je da pročitate cijeli serijal.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ??? ????? ? (@chaptersandsparkles)

After, Ana Tod
 

Neodoljiva ljubavna priča između dva potpuno različita karaktera, dvije suprotnosti koje se privlače. Ova knjiga je ostavila jak utisak na mene i pokazala mi težinu međuljudskih odnosa. Moja apsolutna preporuka za Anu Tod.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ??? ????? ? (@chaptersandsparkles)

***
Naslovna fotografija: @chaptersandsparkles

Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.

Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.

U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjour.ba)

Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.

Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.



 

 

4 pitanja za Slavimira Futru o dizajnu i onome što odmah primijetimo

Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja. 

Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.




Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?  

Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu. 

Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.




Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?  

Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote. 

Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.

Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.




Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?  

Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta. 

To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.

Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.




Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?  

Ljubav.

To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.

A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.

Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba