TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.1.2023.
Gotovo od samog početka izdavanja, knjige su zabranjene iz različitih razloga. Mnoge značajne zabranjene knjige također su vremenom postali klasici književnosti i dio lektira za školu.
Ova lista sažima 7 zabranjenih knjiga u historiji, a ono što možemo zaključiti iz ovih naslova koje smo izdvojili jeste nekoliko značajnih zajedničkih karakteristika.
Naime, često u njima se mogu pronaći realistične, uznemirujuće slike koje oslikavaju teške pozadinske narative i komplikovane priče. Sa druge strane, tu su česti fokusi na iskustva marginaliziranih grupa i diskriminaciju s kojom se suočavaju zbog svog specifičnog identiteta. Nekoliko njih sadrži prikaze seksualnosti, realistične prikaze mentalnih bolesti zbog čega ponekad stvaraju nelagodu čitanja, ali sa današnjim iskustvima čitanja, vjerujemo da smo svi svjesni da efekat književnosti i jeste u tome da izazove i ostavi efekat na nama i poslije čitanja, da otvori neka nova shvatanja, nove vidike i možda baci svjetlo na neke tematike sa kojima se do sada nismo susretali.
The Color Purple / Boja purpura by Alice Walker
Zabranjena zbog: "uvredljivog jezika" i "vulgarnosti"
Kroz niz pisama koje su slale više od dvadeset godina, dvije Afroamerikanke, sestre Seli i Neti, ostaju povezane kroz prostor i vrijeme u Džordžiji ranog dvadesetog vijeka. Ova knjiga je prekrasan portret sestrinstva, nade i otpornosti u suočavanju s ličnim bolom, borbom, porodičnim i seksualnim zlostavljanjem.
Anne Frank: The Diary of a Young Girl / Dnevnik Anne Frank by Anne Frank
Zabranjena zbog: “pornografskih pasusa”
Skrivena od vanjskog svijeta, Anne Frank i njena porodica živjeli su skriveni kako bi izbjegli naciste i smrt.
Njen dnevnik detaljno opisuje njeno iskustvo o tome kako je skrivati se, a također iskreno govori o svojoj porodici, gladovanju, odrastanju, dosadi i strahu od otkrivanja. Sa ponekad duhovitim i potpuno iskrenim tonom pripovijedanja, ovaj klasik je stavio fokus na ljudsku hrabrost i snagu iz perspektive mlade djevojke.
The Catcher in the Rye / Lovac u žitu by J. D. Salinger
Zabranjena zbog: "vulgarnosti, seksualnog sadržaja i nasilja"
Poznati klasik, Lovac u žitu je priča o šesnaestogodišnjem Holdenu Kolfildu i njegovoj borbi da ostane zaštićen u svojoj nevinosti iz djetinjstva.
Kada je ponovo izbačen iz škole, Holden odlučuje da se vrati u Njujork gdje provodi tri dana lutajući i susrećući ljude iz svoje prošlosti. Holdenova naracija ga razotkriva kao ciničnog, ožalošćenog mladića s intenzivnim osjećajima i nepovjerenjem prema odraslima.
Složeni roman o borbi jednog dječaka da ostavi svoje djetinjstvo iza sebe, Lovac u žitu je uistinu potresna priča.
1984 by George Orwell
Zabranjena zbog: "kritikovanja totalitarnog režima i korumpiranih vođa"
1984 je uzbudljiva priča o čovjeku smještenom u distopijsku budućnost 1984. (objavljena je 1949.). Smatra se da je knjiga napisana u paralelnom iskustvu komunističke Rusije i nacističke Njemačke.
Knjiga prati put prosvijećenog pojedinca koji radi za jednu od represivnih vlada, koji se tiho pobuni tihim djelima pisanja u svom dnevniku, zaljubljujući se i preispitujući stvarnost koja mu je nametnuta.
Ova knjiga baca svjetlo na to zašto je važno da se ljudi izražavaju i odlučuju, te zašto je sloboda izražavanja važna u društvu.
The Kite Runner / Lovac na zmajeve by Khaled Hosseini
Zabranjena zbog: "seksualnog nasilja, poziva na terorizam i promociju islama"
Hvaljeni debitantski roman Khaleda Hosseinija Lovac na zmajeve prodat je u milionima primjeraka i inspirisao je popularan film, ali knjiga je naišla na nekoliko izazova od objavljivanja 2003. godine.
Roman prati priču o Amiru koji se bori da pronađe svoje mjesto u svijetu zbog posljedica niza traumatskih događaja iz djetinjstva.
Frankenstein by Mary Shelley
Klasik književnosti Mary Shelley iz 1818. opisuje čovjeka opsjednutog stvaranjem života kroz reanimaciju mrtvog tkiva.
Uspijeva, da bi ga progonila i mučila njegova groteskna kreacija.
Harry Potter
Zabranjena zbog: "promicanja vračanja i anti-porodične teme"
Prva knjiga o Harryju Potteru objavljena je u Sjedinjenim Državama 1998. godine i odmah je osporavana, no na sreću ljubitelja ove knjige, danas je Harry Potter serijal od sedam fantastičnih romana britanske autorice J. K. Rowling. Romani prikazuju život mladog čarobnjaka, Harija Pottera i njegovih najboljih prijatelja Hermione Grejndžer i Rona Vizlija, koji su svi učenici Hogvorts škole vještičarenja i čarobnjaštva. Glavna priča se bavi Harijevom borbom protiv Lorda Voldemorta, mračnog čarobnjaka koji za cilj ima postati besmrtan.
***
Naslovna fotografija:@metafizicarka
TEKST: Ada Ćeremida
SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.
SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.
U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.
Šta je SoMo Borac i zašto je važan?
SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.
Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.
Foto: @somoborac
Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.
Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.
Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture
Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.
Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.
Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.
U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.
Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.
Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…
članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,
prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,
najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,
na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,
+14,92% u interakcijama publike,
te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja na društvenim mrežama.
Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.
Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.
Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji.
Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.
Ko su finalisti SoMo Borca 2025?
Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.
Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca.
Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.
Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.
Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.
Vidimo se u Zagrebu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!