TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.1.2023.
Gotovo od samog početka izdavanja, knjige su zabranjene iz različitih razloga. Mnoge značajne zabranjene knjige također su vremenom postali klasici književnosti i dio lektira za školu.
Ova lista sažima 7 zabranjenih knjiga u historiji, a ono što možemo zaključiti iz ovih naslova koje smo izdvojili jeste nekoliko značajnih zajedničkih karakteristika.
Naime, često u njima se mogu pronaći realistične, uznemirujuće slike koje oslikavaju teške pozadinske narative i komplikovane priče. Sa druge strane, tu su česti fokusi na iskustva marginaliziranih grupa i diskriminaciju s kojom se suočavaju zbog svog specifičnog identiteta. Nekoliko njih sadrži prikaze seksualnosti, realistične prikaze mentalnih bolesti zbog čega ponekad stvaraju nelagodu čitanja, ali sa današnjim iskustvima čitanja, vjerujemo da smo svi svjesni da efekat književnosti i jeste u tome da izazove i ostavi efekat na nama i poslije čitanja, da otvori neka nova shvatanja, nove vidike i možda baci svjetlo na neke tematike sa kojima se do sada nismo susretali.
The Color Purple / Boja purpura by Alice Walker
Zabranjena zbog: "uvredljivog jezika" i "vulgarnosti"
Kroz niz pisama koje su slale više od dvadeset godina, dvije Afroamerikanke, sestre Seli i Neti, ostaju povezane kroz prostor i vrijeme u Džordžiji ranog dvadesetog vijeka. Ova knjiga je prekrasan portret sestrinstva, nade i otpornosti u suočavanju s ličnim bolom, borbom, porodičnim i seksualnim zlostavljanjem.
Anne Frank: The Diary of a Young Girl / Dnevnik Anne Frank by Anne Frank
Zabranjena zbog: “pornografskih pasusa”
Skrivena od vanjskog svijeta, Anne Frank i njena porodica živjeli su skriveni kako bi izbjegli naciste i smrt.
Njen dnevnik detaljno opisuje njeno iskustvo o tome kako je skrivati se, a također iskreno govori o svojoj porodici, gladovanju, odrastanju, dosadi i strahu od otkrivanja. Sa ponekad duhovitim i potpuno iskrenim tonom pripovijedanja, ovaj klasik je stavio fokus na ljudsku hrabrost i snagu iz perspektive mlade djevojke.
The Catcher in the Rye / Lovac u žitu by J. D. Salinger
Zabranjena zbog: "vulgarnosti, seksualnog sadržaja i nasilja"
Poznati klasik, Lovac u žitu je priča o šesnaestogodišnjem Holdenu Kolfildu i njegovoj borbi da ostane zaštićen u svojoj nevinosti iz djetinjstva.
Kada je ponovo izbačen iz škole, Holden odlučuje da se vrati u Njujork gdje provodi tri dana lutajući i susrećući ljude iz svoje prošlosti. Holdenova naracija ga razotkriva kao ciničnog, ožalošćenog mladića s intenzivnim osjećajima i nepovjerenjem prema odraslima.
Složeni roman o borbi jednog dječaka da ostavi svoje djetinjstvo iza sebe, Lovac u žitu je uistinu potresna priča.
1984 by George Orwell
Zabranjena zbog: "kritikovanja totalitarnog režima i korumpiranih vođa"
1984 je uzbudljiva priča o čovjeku smještenom u distopijsku budućnost 1984. (objavljena je 1949.). Smatra se da je knjiga napisana u paralelnom iskustvu komunističke Rusije i nacističke Njemačke.
Knjiga prati put prosvijećenog pojedinca koji radi za jednu od represivnih vlada, koji se tiho pobuni tihim djelima pisanja u svom dnevniku, zaljubljujući se i preispitujući stvarnost koja mu je nametnuta.
Ova knjiga baca svjetlo na to zašto je važno da se ljudi izražavaju i odlučuju, te zašto je sloboda izražavanja važna u društvu.
The Kite Runner / Lovac na zmajeve by Khaled Hosseini
Zabranjena zbog: "seksualnog nasilja, poziva na terorizam i promociju islama"
Hvaljeni debitantski roman Khaleda Hosseinija Lovac na zmajeve prodat je u milionima primjeraka i inspirisao je popularan film, ali knjiga je naišla na nekoliko izazova od objavljivanja 2003. godine.
Roman prati priču o Amiru koji se bori da pronađe svoje mjesto u svijetu zbog posljedica niza traumatskih događaja iz djetinjstva.
Frankenstein by Mary Shelley
Klasik književnosti Mary Shelley iz 1818. opisuje čovjeka opsjednutog stvaranjem života kroz reanimaciju mrtvog tkiva.
Uspijeva, da bi ga progonila i mučila njegova groteskna kreacija.
Harry Potter
Zabranjena zbog: "promicanja vračanja i anti-porodične teme"
Prva knjiga o Harryju Potteru objavljena je u Sjedinjenim Državama 1998. godine i odmah je osporavana, no na sreću ljubitelja ove knjige, danas je Harry Potter serijal od sedam fantastičnih romana britanske autorice J. K. Rowling. Romani prikazuju život mladog čarobnjaka, Harija Pottera i njegovih najboljih prijatelja Hermione Grejndžer i Rona Vizlija, koji su svi učenici Hogvorts škole vještičarenja i čarobnjaštva. Glavna priča se bavi Harijevom borbom protiv Lorda Voldemorta, mračnog čarobnjaka koji za cilj ima postati besmrtan.
***
Naslovna fotografija:@metafizicarka
TEKST: Ada Ćeremida
Ako ste ikada gledali Wes Anderson film i pomislili „Kako je moguće da neko ovako vidi svijet?“ onda vam je već jasno zašto je ovaj američki režiser dobio svoju prvu veliku, sveobuhvatnu izložbu u Londonu.
A ako ga nikada niste detaljno pratili, možda vam je ime poznato, ali ne znate zašto je upravo on jedan od najutjecajnijih vizualnih autora današnjice. Ukratko: u 56. godini, Anderson je stvorio filmski jezik koji prepoznate iz jednog kadra. To nije slučajnost već spoj arhitekture, dizajna, humora, nostalgije i preciznosti koja graniči s nenormalnom.
Zato je londonski Design Museum otvorio Wes Anderson: The Archives, izložbu koja na jednom mjestu okuplja više od 700 predmeta iz čitave njegove karijere od ranih crteža i bilježnica, do setova, kostima, minijaturnih modela i stop-motion lutaka. Postavka je otvorena do kraja jula 2026. godine, što znači da imate cijelu sezonu da je posjetite prije nego što se ovaj Andersonov svijet spakuje i nestane iz Londona.
Svijet Wesa Andersona: kada film postane arhitektura
U Andersonovim filmovima scenografija nikada nije samo pozadina. Ona je narativ. Gradovi, hoteli, vagoni vozova, podmornice, male sobe i ogromne dvorane sve je komponovano kao arhitektonski crtež koji od početka ima svoju logiku. Na izložbi u Londonu ta se logika vidi još jasnije.
Možete doslovno stajati pred maketom Grand Budapest Hotela i osjetiti onu istu mješavinu nostalgije i bajkovitosti koja je obilježila film. U vitrini nekoliko koraka dalje stoje kostimi koji su određivali karakter prije nego što je glumac izgovorio prvu repliku, a odmah pored njih nalaze se Andersonove bilješke o bojama, potezima kamere i rasporedu elemenata unutar kadra.
Sve to zajedno pokazuje da Anderson ne snima “slučajno” lijepo. Njegove slike su arhitektonski precizne. Njegovi setovi imaju zoniranje. Kadrovi imaju osovinu. Boje imaju funkciju. To je vizualni sistem u kojem svaki detalj postoji s razlogom i upravo zbog toga njegovi filmovi djeluju kao da gledate ilustriranu knjigu koja je oživjela.
Nostalgija kao građevinski materijal: Andersonovo naslijeđe i DNK
Iako kritičari često kažu da Anderson “živi u retro estetici”, izložba pokazuje sasvim suprotnu stvar: on ne imitira prošlost, nego je rekreira kao emocionalni pejzaž. Njegov rad je duboko ukorijenjen u evropsku književnost, francusku kinematografiju 60-ih, američki indie duh 90-ih i estetiku foto-albuma pronađenih na tavanu.
U postavci se vide njegovi rani Polaroidi, skice i stranice scenarija koje otkrivaju koliko Anderson polazi iz ličnog arhiva sjećanja, male opsesije, detalji iz djetinjstva, reference na staru arhitekturu, razglednice, vintage tipografije.
Sve to se pretače u njegovu prepoznatljivu nostalgiju: svijet u kojem prošlost nije dokument nego emocija. Zato Andersonovi filmovi tako lako pogađaju publiku jer djeluju kao sjećanje koje nikada nismo imali, ali bismo voljeli da jesmo.
Izložba u Londonu precizno mapira te utjecaje i pokazuje kako jedan autor uspijeva izgraditi estetiku koja postaje globalna kulturna šifra.
Stop-motion magija: zanat koji je stvorio Fantastic Mr. Fox i Isle of Dogs
Najintimniji dio izložbe je onaj koji se bavi Andersonovim animiranim filmovima. U vitrini se nalaze originalne lutke iz “Fantastic Mr. Fox” i “Isle of Dogs” male, savršeno artikulisane figure koje ste godinama gledali na ekranu, a sada konačno vidite koliko su fizički stvarne.
Njihovi kaputi su ručno šivani, krzno je stilizovano, oči i zglobovi izrađeni s milimetarskom preciznošću. Pored njih stoje dijelovi minijaturnih gradova, ulica i interijera u kojima se odvijaju ključne scene, kao i nacrti koji pokazuju koliko je svaki pokret planiran unaprijed.
Anderson sa 56: Zašto baš sada retrospektiva njegovog života i rada? Kroz protekle dvije decenije Anderson je izgradio nešto rijetko: vizualni jezik koji publika prepoznaje iz jedne slike. Njegovi filmovi prožimaju modu, arhitekturu, fotografiju i čitavu generaciju dizajnera. On je autor čiji se rad proučava na univerzitetima, čije boje završavaju na moodboardima interijera, čiji se kadrovi citiraju kao standard simetrije i kompozicije.
U 56. godini njegova karijera je već dio historije ali i sadašnjosti. Upravo zato retrospektiva djeluje opravdano: Anderson je postao fenomen koji prevazilazi filmsku industriju. Izložba “The Archives” potvrđuje ono što su fanovi odavno znali: Wes Anderson više nije samo ime u špici. On je vizualni pravac. Estetski pokret. Kategorija sama za sebe.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!