TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.1.2023.
Gotovo od samog početka izdavanja, knjige su zabranjene iz različitih razloga. Mnoge značajne zabranjene knjige također su vremenom postali klasici književnosti i dio lektira za školu.
Ova lista sažima 7 zabranjenih knjiga u historiji, a ono što možemo zaključiti iz ovih naslova koje smo izdvojili jeste nekoliko značajnih zajedničkih karakteristika.
Naime, često u njima se mogu pronaći realistične, uznemirujuće slike koje oslikavaju teške pozadinske narative i komplikovane priče. Sa druge strane, tu su česti fokusi na iskustva marginaliziranih grupa i diskriminaciju s kojom se suočavaju zbog svog specifičnog identiteta. Nekoliko njih sadrži prikaze seksualnosti, realistične prikaze mentalnih bolesti zbog čega ponekad stvaraju nelagodu čitanja, ali sa današnjim iskustvima čitanja, vjerujemo da smo svi svjesni da efekat književnosti i jeste u tome da izazove i ostavi efekat na nama i poslije čitanja, da otvori neka nova shvatanja, nove vidike i možda baci svjetlo na neke tematike sa kojima se do sada nismo susretali.
The Color Purple / Boja purpura by Alice Walker
Zabranjena zbog: "uvredljivog jezika" i "vulgarnosti"
Kroz niz pisama koje su slale više od dvadeset godina, dvije Afroamerikanke, sestre Seli i Neti, ostaju povezane kroz prostor i vrijeme u Džordžiji ranog dvadesetog vijeka. Ova knjiga je prekrasan portret sestrinstva, nade i otpornosti u suočavanju s ličnim bolom, borbom, porodičnim i seksualnim zlostavljanjem.
Anne Frank: The Diary of a Young Girl / Dnevnik Anne Frank by Anne Frank
Zabranjena zbog: “pornografskih pasusa”
Skrivena od vanjskog svijeta, Anne Frank i njena porodica živjeli su skriveni kako bi izbjegli naciste i smrt.
Njen dnevnik detaljno opisuje njeno iskustvo o tome kako je skrivati se, a također iskreno govori o svojoj porodici, gladovanju, odrastanju, dosadi i strahu od otkrivanja. Sa ponekad duhovitim i potpuno iskrenim tonom pripovijedanja, ovaj klasik je stavio fokus na ljudsku hrabrost i snagu iz perspektive mlade djevojke.
The Catcher in the Rye / Lovac u žitu by J. D. Salinger
Zabranjena zbog: "vulgarnosti, seksualnog sadržaja i nasilja"
Poznati klasik, Lovac u žitu je priča o šesnaestogodišnjem Holdenu Kolfildu i njegovoj borbi da ostane zaštićen u svojoj nevinosti iz djetinjstva.
Kada je ponovo izbačen iz škole, Holden odlučuje da se vrati u Njujork gdje provodi tri dana lutajući i susrećući ljude iz svoje prošlosti. Holdenova naracija ga razotkriva kao ciničnog, ožalošćenog mladića s intenzivnim osjećajima i nepovjerenjem prema odraslima.
Složeni roman o borbi jednog dječaka da ostavi svoje djetinjstvo iza sebe, Lovac u žitu je uistinu potresna priča.
1984 by George Orwell
Zabranjena zbog: "kritikovanja totalitarnog režima i korumpiranih vođa"
1984 je uzbudljiva priča o čovjeku smještenom u distopijsku budućnost 1984. (objavljena je 1949.). Smatra se da je knjiga napisana u paralelnom iskustvu komunističke Rusije i nacističke Njemačke.
Knjiga prati put prosvijećenog pojedinca koji radi za jednu od represivnih vlada, koji se tiho pobuni tihim djelima pisanja u svom dnevniku, zaljubljujući se i preispitujući stvarnost koja mu je nametnuta.
Ova knjiga baca svjetlo na to zašto je važno da se ljudi izražavaju i odlučuju, te zašto je sloboda izražavanja važna u društvu.
The Kite Runner / Lovac na zmajeve by Khaled Hosseini
Zabranjena zbog: "seksualnog nasilja, poziva na terorizam i promociju islama"
Hvaljeni debitantski roman Khaleda Hosseinija Lovac na zmajeve prodat je u milionima primjeraka i inspirisao je popularan film, ali knjiga je naišla na nekoliko izazova od objavljivanja 2003. godine.
Roman prati priču o Amiru koji se bori da pronađe svoje mjesto u svijetu zbog posljedica niza traumatskih događaja iz djetinjstva.
Frankenstein by Mary Shelley
Klasik književnosti Mary Shelley iz 1818. opisuje čovjeka opsjednutog stvaranjem života kroz reanimaciju mrtvog tkiva.
Uspijeva, da bi ga progonila i mučila njegova groteskna kreacija.
Harry Potter
Zabranjena zbog: "promicanja vračanja i anti-porodične teme"
Prva knjiga o Harryju Potteru objavljena je u Sjedinjenim Državama 1998. godine i odmah je osporavana, no na sreću ljubitelja ove knjige, danas je Harry Potter serijal od sedam fantastičnih romana britanske autorice J. K. Rowling. Romani prikazuju život mladog čarobnjaka, Harija Pottera i njegovih najboljih prijatelja Hermione Grejndžer i Rona Vizlija, koji su svi učenici Hogvorts škole vještičarenja i čarobnjaštva. Glavna priča se bavi Harijevom borbom protiv Lorda Voldemorta, mračnog čarobnjaka koji za cilj ima postati besmrtan.
***
Naslovna fotografija:@metafizicarka
TEKST: Ada Ćeremida
Nakon razgovora koji smo sa Šejlom Kamerić vodili uoči predstavljanja njenog rada u Beču , sada imamo priliku vidjeti kako je ta ideja zaista zaživjela u prostoru.
Na trgu MuseumsQuartiera, u subotu 25. aprila, instalacija AWAKE pretvorila je poznati gradski ambijent u nešto intimnije.
Ono o čemu smo tada govorili kao o “privremenom spomeniku” i prostoru kolektivne refleksije, sada se manifestovalo kroz svjetlo, pokret i prisustvo publike. Stotine svijeća i signalnih svjetala nisu bile samo scenografija postale su način komunikacije.
Foto: Vedran Husremović

Foto: Monika Andrić
Jednovečernja instalacija AWAKE transformisala je trg MuseumsQuartiera u prostor nalik bdjenju, mjesto koje balansira između tišine i napetosti.
Kroz stotine crvenih lampiona i rotirajućih signalnih svjetala, Šejla Kamerić je kreirala ambijent koji istovremeno priziva intimno sjećanje i javnu uzbunu.

Kombinacijom ova dva elementa, poznata značenja počinju se mijenjati: svijeća kao simbol ličnog i emotivnog susreće se sa svjetlom koje upozorava i prekida.
U tenziji između nježnog i alarmantnog nastaje prostor u kojem publika ne ostaje pasivna, nego postaje dio rada.
Foto: Vedran Husremović
AWAKE je funkcionisao kao otvoreni prostor kretanja i prisustva posjetitelji su se slobodno kretali među svjetlima, paleći svijeće i spontano gradeći vlastiti odnos prema radu. U nepravilnim intervalima, rotirajuća svjetla prekidala su mir, uvodeći ritam koji balansira između kontemplacije i nelagode.
Foto: Monika Andrić

Ono što je počelo kao gotovo ceremonijalni čin, brzo se pretvaralo u nešto neizvjesnije. Intimni trenutci postajali su javni, a individualna refleksija prelazila je u kolektivno iskustvo.
Ta “krhka koreografija” između prisutnosti i prekida otvara prostor za pitanja o sjećanju, emociji i odgovornosti u savremenom kontekstu.
„Živimo u vremenu ubrzanja, u kojem se izvori tjeskobe rapidno umnažaju, od ljudski uzrokovanih katastrofa do iscrpljujućih neizvjesnosti i pesimističnih projekcija budućnosti.
Čak i oni koji nisu svakodnevno izravno suočeni s ratom i razaranjem osjećaju teret bespomoćnosti i preopterećenosti. Upravo sada potrebna su djelovanja koja potiču zajedničku empatiju i solidarnost u suočavanju s kolektivnom ranjivošću.
Šejla Kamerić otvara takav prostor, privremeno mjesto susreta i tihe refleksije. U iskustvu rada AWAKE namjerno ne postoji jedna istina, povod ili narativ; umjesto toga otvara se prostor u kojem možemo zajedno zastati, biti prisutni u zajedničkoj ranjivosti, bez potrebe da se išta izgovori.
AWAKE stvara prostor empatije, uzajamnog poštovanja i, prije svega, budnosti.“ izjavila je Astrid Peterle, glavna kustosica MuseumsQuartiera u Beču.
Kako i sama umjetnica ističe, AWAKE funkcioniše kao “živi spomenik” ne fiksiran, ne konačan, već otvoren i promjenjiv.
U vremenu koje karakterišu ubrzanje, nesigurnost i kolektivna anksioznost, ovaj rad postavlja jednostavno, ali važno pitanje: šta znači biti budan danas?
Autorica Iskra Geshoska istaknula je kako: „AWAKE titra između odsutnosti i prisutnosti, a svaka od njih djeluje kao tihi otpor brisanju. Kamerić transformira tugu u oblik budnosti. Rad uspostavlja most između privatnog i kolektivnog krhku arhitekturu sastavljenu od svjetla, sjene i sjećanja. Ovdje žalovanje postaje zajednički čin. Biti budan, u vokabularu Kamerić, znači odbiti otupljenost.“

Kroz ovaj rad, budnost nije samo stanje svijesti, nego i čin odgovornosti. Prostor koji Kamerić stvara ne nudi jedinstven narativ niti odgovor, već poziva na zajedničko prisustvo, empatiju i solidarnost.
U toj odsutnosti jasnog zaključka leži snaga jer nas vraća na ono osnovno: da zastanemo, osjetimo i prepoznamo jedni druge u prostoru koji dijelimo.
Foto: Vedran Husremović
Projekt su inicirali MuseumsQuartier u Beču i Nomad, Hrvatski ured za suvremenu umjetnost u Zagrebu, uz podršku UNIQA SEE FUTURE Foundation i Dr. Éva Kahán Foundation.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!