TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 9.1.2023.

Gotovo od samog početka izdavanja, knjige su zabranjene iz različitih razloga. Mnoge značajne zabranjene knjige također su vremenom postali klasici književnosti i dio lektira za školu.

Ova lista sažima 7 zabranjenih knjiga u historiji, a ono što možemo zaključiti iz ovih naslova koje smo izdvojili jeste nekoliko značajnih zajedničkih karakteristika.

 



Naime, često u njima se mogu pronaći realistične, uznemirujuće slike koje oslikavaju teške pozadinske narative i komplikovane priče. Sa druge strane, tu su česti fokusi na iskustva marginaliziranih grupa i diskriminaciju s kojom se suočavaju zbog svog specifičnog identiteta. Nekoliko njih sadrži prikaze seksualnosti, realistične prikaze mentalnih bolesti zbog čega ponekad stvaraju nelagodu čitanja, ali sa današnjim iskustvima čitanja, vjerujemo da smo svi svjesni da efekat književnosti i jeste u tome da izazove i ostavi efekat na nama i poslije čitanja, da otvori neka nova shvatanja, nove vidike i možda baci svjetlo na neke tematike sa kojima se do sada nismo susretali.

 

The Color Purple / Boja purpura by Alice Walker

Zabranjena zbog: "uvredljivog jezika" i "vulgarnosti"

Kroz niz pisama koje su slale više od dvadeset godina, dvije Afroamerikanke, sestre Seli i Neti, ostaju povezane kroz prostor i vrijeme u Džordžiji ranog dvadesetog vijeka. Ova knjiga je prekrasan portret sestrinstva, nade i otpornosti u suočavanju s ličnim bolom, borbom, porodičnim i seksualnim zlostavljanjem.

 


 

Anne Frank: The Diary of a Young Girl / Dnevnik Anne Frank by Anne Frank
 

Zabranjena zbog: “pornografskih pasusa”

Skrivena od vanjskog svijeta, Anne Frank i njena porodica živjeli su skriveni kako bi izbjegli naciste i smrt.

Njen dnevnik detaljno opisuje njeno iskustvo o tome kako je skrivati se, a također iskreno govori o svojoj porodici, gladovanju, odrastanju, dosadi i strahu od otkrivanja. Sa ponekad duhovitim i potpuno iskrenim tonom pripovijedanja, ovaj klasik je stavio fokus na ljudsku hrabrost i snagu iz perspektive mlade djevojke.

 

 

The Catcher in the Rye / Lovac u žitu by J. D. Salinger
 

Zabranjena zbog: "vulgarnosti, seksualnog sadržaja i nasilja"

Poznati klasik, Lovac u žitu je priča o šesnaestogodišnjem Holdenu Kolfildu i njegovoj borbi da ostane zaštićen u svojoj nevinosti iz djetinjstva.

Kada je ponovo izbačen iz škole, Holden odlučuje da se vrati u Njujork gdje provodi tri dana lutajući i susrećući ljude iz svoje prošlosti. Holdenova naracija ga razotkriva kao ciničnog, ožalošćenog mladića s intenzivnim osjećajima i nepovjerenjem prema odraslima.

Složeni roman o borbi jednog dječaka da ostavi svoje djetinjstvo iza sebe, Lovac u žitu je uistinu potresna priča. 

 

 

1984 by George Orwell

Zabranjena zbog: "kritikovanja totalitarnog režima i korumpiranih vođa"

1984 je uzbudljiva priča o čovjeku smještenom u distopijsku budućnost 1984. (objavljena je 1949.). Smatra se da je knjiga napisana u paralelnom iskustvu komunističke Rusije i nacističke Njemačke.

Knjiga prati put prosvijećenog pojedinca koji radi za jednu od represivnih vlada, koji se tiho pobuni tihim djelima pisanja u svom dnevniku, zaljubljujući se i preispitujući stvarnost koja mu je nametnuta.

Ova knjiga baca svjetlo na to zašto je važno da se ljudi izražavaju i odlučuju, te zašto je sloboda izražavanja važna u društvu.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by pluto? (@monsoul.diaries)



The Kite Runner / Lovac na zmajeve by Khaled Hosseini
 

Zabranjena zbog: "seksualnog nasilja, poziva na terorizam i promociju islama"

Hvaljeni debitantski roman Khaleda Hosseinija Lovac na zmajeve prodat je u milionima primjeraka i inspirisao je popularan film, ali knjiga je naišla na nekoliko izazova od objavljivanja 2003. godine.

Roman prati priču o Amiru koji se bori da pronađe svoje mjesto u svijetu zbog posljedica niza traumatskih događaja iz djetinjstva.

 


 

Frankenstein by Mary Shelley

Klasik književnosti Mary Shelley iz 1818. opisuje čovjeka opsjednutog stvaranjem života kroz reanimaciju mrtvog tkiva.

Uspijeva, da bi ga progonila i mučila njegova groteskna kreacija. 

 



Harry Potter

Zabranjena zbog: "promicanja vračanja i anti-porodične teme" 

Prva knjiga o Harryju Potteru objavljena je u Sjedinjenim Državama 1998. godine i odmah je osporavana, no na sreću ljubitelja ove knjige, danas je Harry Potter serijal od sedam fantastičnih romana britanske autorice J. K. Rowling. Romani prikazuju život mladog čarobnjaka, Harija Pottera i njegovih najboljih prijatelja Hermione Grejndžer i Rona Vizlija, koji su svi učenici Hogvorts škole vještičarenja i čarobnjaštva. Glavna priča se bavi Harijevom borbom protiv Lorda Voldemorta, mračnog čarobnjaka koji za cilj ima postati besmrtan.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Vladimir (@vlladarr)


***

Naslovna fotografija:@metafizicarka 


Bonjour

Pred izložbu u Sarajevu razgovarali smo s umjetnikom koji stvara nove svjetove od vode, zvuka i svjetla

TEKST: Bonjour.ba

Pred izložbu u Sarajevu razgovarali smo s umjetnikom koji stvara nove svjetove od vode, zvuka i svjetla Pred izložbu u Sarajevu razgovarali smo s umjetnikom koji stvara nove svjetove od vode, zvuka i svjetla

Video umjetnost, eksperimentalni zvuk i prostor za sanjarenje susreću se ovog juna u Sarajevu. Uoči otvaranja izložbe „Drop On A Lens“ razgovarali smo sa Zlatkom Ćosićem o sporosti, prirodi i načinima na koje umjetnost može promijeniti naš pogled na svijet.

 

Kako nas jedna kapljica može natjerati da drugačije posmatramo svijet?


U okviru ovogodišnjeg izdanja Garden of Dreams Festivala, u saradnji s Galerijom Manifesto, sarajevskoj publici bit će predstavljena samostalna izložba video umjetnika Zlatka Ćosića. 

Nakon prošlogodišnje festivalske saradnje s Aleksandrom Hemonom i Indigom, Ćosić se vraća s projektom „Drop On A Lens“, izložbom koja kroz eksperimentalne video forme i vizuelne distorzije istražuje krhkost ekosistema, identiteta i percepcije. 

 




Njegovi radovi polaze iz stvarnog svijeta, vode, drveća, životinja i svakodnevnih prizora, ali ih transformišu u apstraktne pokretne slike koje pozivaju na sporije posmatranje i refleksiju. 

U razgovoru za Bonjour govorio je o odnosu umjetnosti i muzike, ulozi umjetnika u digitalnom dobu te o tome zašto je ponekad najvažnije jednostavno zastati i pažljivo gledati.

 



Nakon prošlogodišnje saradnje sa Aleksandrom Hemonom i Indigom, ponovo se vraćate u Sarajevo u festivalskom kontekstu. 

Koliko vam je bitan ovaj "dijalog" video umjetnosti sa muzičkom scenom i na koji način on mijenja način na koji publika konzumira klasičnu galerijsku postavku?


Često nastupam s muzičarima i DJ-evima, stvarajući iskustva obrade videa uživo, a mnoge od tih tehnika uključujem u svoje video umjetničke projekte. 

Ove radove možete doživjeti u intimnijem okruženju u Galeriji Manifesto u sklopu izložbe Drop on a Lens. Nadam se da će posjetioci usporiti, provesti vrijeme s video radovima, slušati, meditirati, plesati, pronaći inspiraciju i dozvoliti sebi da sanjaju.


zkato_cosic_garden_of_dreams_sarajevo_izlozba_intervju_bonjour_ba_1
zkato_cosic_garden_of_dreams_sarajevo_izlozba_intervju_bonjour_ba_3

U ovogodišnjoj postavci "Drop On A Lens" koristite vizuelne distorzije kako biste transformisali poznate prizore u apstraktne forme. 

Gdje prestaje dokumentarna stvarnost onoga što objektiv vidi, a počinje nova, intimna istina koju pokušavate prenijeti publici?


Sva moja videa i zvukovi potiču iz stvarnosti. Ponekad su izmijenjeni do neprepoznatljivosti, a ponekad otkrivaju tragove svog porijekla. 

Vođeni pokretom, bojom, oblikom i zvukom, oni se razvijaju bez početka ili kraja, zadržavajući se u stanju postajanja – poput plesa, poezije i snova.


zkato_cosic_garden_of_dreams_sarajevo_izlozba_intervju_bonjour_ba_4
zkato_cosic_garden_of_dreams_sarajevo_izlozba_intervju_bonjour_ba_5

Izložba se bavi krhkostima naših ekosistema. 

Na koji način digitalna umjetnost i eksperimentalni video, kao mediji koji su po prirodi "vještački", mogu pomoći ljudima da ponovo uspostave duboku i iskrenu empatiju prema prirodnom svijetu koji nestaje?


Većina mojih video radova došla je iz prirodnog svijeta vode, drveća, životinja i drugih živih elemenata. Sebe vidim kao digitalnog čuvara tih krhkih okruženja, stvarajući vizualne i zvučne podsjetnike na ono što imamo i ono što možemo izgubiti. 

Kao video umjetnik, osjećam odgovornost da stvaram i dijelim radove koji podižu svijest, štite ono što cijenim i potiču dublje uvažavanje prirodnog svijeta. Kroz svoju praksu nadam se da ću doprinijeti zdravijoj i održivijoj budućnosti, kako za naše zajednice tako i za okoliš.


zkato_cosic_garden_of_dreams_sarajevo_izlozba_intervju_bonjour_ba_2

Sam naslov "Drop On A Lens" sugeriše nešto sitno, kapljicu koja mijenja pogled na čitav svijet. 

Da li je u današnjem digitalnom dobu uloga umjetnika da nas natjera da usporimo i fokusiramo se upravo na te "sitne smetnje" kako bismo razumjeli širu sliku našeg postojanja?


I dalje vjerujem da umjetnici imaju moć da inspirišu i zabave, ali i da podučavaju, upozoravaju i otkrivaju alternativne mogućnosti. 

Jedan od najvažnijih aspekata moje umjetničke prakse je sporost – proces učenja da budem strpljiv, pažljiv i selektivan. Trudim se da postanem dio okruženja, umjesto da žurim da ga zabilježim. Ponekad to znači tiho posmatranje, duboko slušanje i odabir da uopšte ništa ne zabilježim.

Često se vraćam na istu lokaciju više puta, dopuštajući sebi da se opustim, upijem okolinu, razmislim o onome što je prisutno, zapišem ideje i pustim ih da se razvijaju tokom vremena. Dajući radu prostor da se razvija, on počinje prirodno da se oblikuje.

Nadam se da će publika moći da se na sličan način uključi u moj rad. U galeriji pozivam posjetioce da uspore, provedu vrijeme s radom i otkriju suptilne detalje koji često ostaju nezapaženi u svijetu oko nas.


zkato_cosic_garden_of_dreams_sarajevo_izlozba_intervju_bonjour_ba_6

Garden of Dreams slavi kolektivne snove, dok vaši radovi često dotiču univerzalne ljudske strahove i čežnje. 

Kako vizuelni šum i apstrakcija postaju univerzalni jezik koji razumijemo svi, bez obzira na naše lične ili geografske identitete?


U mojim videima apstrakcija postaje prostor ljepote, energije, pokreta i slikarskog izražavanja. Može izazvati emocije, probuditi sjećanja i odvesti nas u stanja sanjarenja i refleksije. Ima moć da izazove strah i čežnju, da uznemiri ili inspiriše, da nas ohrabri da progovorimo i da nam da hrabrost da stvorimo promjenu.

Umjetnost može sve to, a bavljenje njome je izvanredno putovanje. Dozvolite sebi da budete uronjeni u nju, da se prepustite njenim mogućnostima. 

Ona hrani um, tijelo i dušu.


zkato_cosic_garden_of_dreams_sarajevo_izlozba_intervju_bonjour_ba_7

Poruka publici pred otvaranje izložbe?


Povedite prijatelja na izložbu. Provedite vrijeme s umjetnošću i pustite da se slegne. Kasnije podijelite piće ili obrok i razgovarajte o onome što ste doživjeli. Smijte se zajedno.

Sljedećeg dana zapišite nekoliko riječi ili utisaka koji su vam ostali u sjećanju. Pustite da vam misli lutaju. Fotografišite, slikajte, crtajte, pišite ili jednostavno slušajte svijet oko sebe. Ispričajte nekome priču.

Zatim idite u krevet i sanjajte.

Umjetnost ne prestaje kada napustite galeriju – ona se nastavlja u razgovorima, sjećanjima, razmišljanjima i malim kreativnim djelima koja slijede.

 



Izložba „Drop On A Lens“ bit će otvorena 16. juna u Galeriji Manifesto u Sarajevu, u okviru programa Garden of Dreams Festivala.

Posjetioci će radove Zlatka Ćosića moći pogledati na adresi Despićeva 3 te kroz njih istražiti univerzalne teme strahova, čežnji, snova i našeg odnosa prema prirodnom svijetu.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Zlatko Čosić
Sagovornica: Iman Kunovac


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!