TEKST:

DATUM OBJAVE: 9.1.2023.

Gotovo od samog početka izdavanja, knjige su zabranjene iz različitih razloga. Mnoge značajne zabranjene knjige također su vremenom postali klasici književnosti i dio lektira za školu.

Ova lista sažima 7 zabranjenih knjiga u historiji, a ono što možemo zaključiti iz ovih naslova koje smo izdvojili jeste nekoliko značajnih zajedničkih karakteristika.

 



Naime, često u njima se mogu pronaći realistične, uznemirujuće slike koje oslikavaju teške pozadinske narative i komplikovane priče. Sa druge strane, tu su česti fokusi na iskustva marginaliziranih grupa i diskriminaciju s kojom se suočavaju zbog svog specifičnog identiteta. Nekoliko njih sadrži prikaze seksualnosti, realistične prikaze mentalnih bolesti zbog čega ponekad stvaraju nelagodu čitanja, ali sa današnjim iskustvima čitanja, vjerujemo da smo svi svjesni da efekat književnosti i jeste u tome da izazove i ostavi efekat na nama i poslije čitanja, da otvori neka nova shvatanja, nove vidike i možda baci svjetlo na neke tematike sa kojima se do sada nismo susretali.

 

The Color Purple / Boja purpura by Alice Walker

Zabranjena zbog: "uvredljivog jezika" i "vulgarnosti"

Kroz niz pisama koje su slale više od dvadeset godina, dvije Afroamerikanke, sestre Seli i Neti, ostaju povezane kroz prostor i vrijeme u Džordžiji ranog dvadesetog vijeka. Ova knjiga je prekrasan portret sestrinstva, nade i otpornosti u suočavanju s ličnim bolom, borbom, porodičnim i seksualnim zlostavljanjem.

 


 

Anne Frank: The Diary of a Young Girl / Dnevnik Anne Frank by Anne Frank
 

Zabranjena zbog: “pornografskih pasusa”

Skrivena od vanjskog svijeta, Anne Frank i njena porodica živjeli su skriveni kako bi izbjegli naciste i smrt.

Njen dnevnik detaljno opisuje njeno iskustvo o tome kako je skrivati se, a također iskreno govori o svojoj porodici, gladovanju, odrastanju, dosadi i strahu od otkrivanja. Sa ponekad duhovitim i potpuno iskrenim tonom pripovijedanja, ovaj klasik je stavio fokus na ljudsku hrabrost i snagu iz perspektive mlade djevojke.

 

 

The Catcher in the Rye / Lovac u žitu by J. D. Salinger
 

Zabranjena zbog: "vulgarnosti, seksualnog sadržaja i nasilja"

Poznati klasik, Lovac u žitu je priča o šesnaestogodišnjem Holdenu Kolfildu i njegovoj borbi da ostane zaštićen u svojoj nevinosti iz djetinjstva.

Kada je ponovo izbačen iz škole, Holden odlučuje da se vrati u Njujork gdje provodi tri dana lutajući i susrećući ljude iz svoje prošlosti. Holdenova naracija ga razotkriva kao ciničnog, ožalošćenog mladića s intenzivnim osjećajima i nepovjerenjem prema odraslima.

Složeni roman o borbi jednog dječaka da ostavi svoje djetinjstvo iza sebe, Lovac u žitu je uistinu potresna priča. 

 

 

1984 by George Orwell

Zabranjena zbog: "kritikovanja totalitarnog režima i korumpiranih vođa"

1984 je uzbudljiva priča o čovjeku smještenom u distopijsku budućnost 1984. (objavljena je 1949.). Smatra se da je knjiga napisana u paralelnom iskustvu komunističke Rusije i nacističke Njemačke.

Knjiga prati put prosvijećenog pojedinca koji radi za jednu od represivnih vlada, koji se tiho pobuni tihim djelima pisanja u svom dnevniku, zaljubljujući se i preispitujući stvarnost koja mu je nametnuta.

Ova knjiga baca svjetlo na to zašto je važno da se ljudi izražavaju i odlučuju, te zašto je sloboda izražavanja važna u društvu.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by pluto? (@monsoul.diaries)



The Kite Runner / Lovac na zmajeve by Khaled Hosseini
 

Zabranjena zbog: "seksualnog nasilja, poziva na terorizam i promociju islama"

Hvaljeni debitantski roman Khaleda Hosseinija Lovac na zmajeve prodat je u milionima primjeraka i inspirisao je popularan film, ali knjiga je naišla na nekoliko izazova od objavljivanja 2003. godine.

Roman prati priču o Amiru koji se bori da pronađe svoje mjesto u svijetu zbog posljedica niza traumatskih događaja iz djetinjstva.

 


 

Frankenstein by Mary Shelley

Klasik književnosti Mary Shelley iz 1818. opisuje čovjeka opsjednutog stvaranjem života kroz reanimaciju mrtvog tkiva.

Uspijeva, da bi ga progonila i mučila njegova groteskna kreacija. 

 



Harry Potter

Zabranjena zbog: "promicanja vračanja i anti-porodične teme" 

Prva knjiga o Harryju Potteru objavljena je u Sjedinjenim Državama 1998. godine i odmah je osporavana, no na sreću ljubitelja ove knjige, danas je Harry Potter serijal od sedam fantastičnih romana britanske autorice J. K. Rowling. Romani prikazuju život mladog čarobnjaka, Harija Pottera i njegovih najboljih prijatelja Hermione Grejndžer i Rona Vizlija, koji su svi učenici Hogvorts škole vještičarenja i čarobnjaštva. Glavna priča se bavi Harijevom borbom protiv Lorda Voldemorta, mračnog čarobnjaka koji za cilj ima postati besmrtan.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Vladimir (@vlladarr)


***

Naslovna fotografija:@metafizicarka 


Bonjour

Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu

Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.

Dodaj u omiljene

U Zagrebu je otvorena izložba Jelene Janković koja planinu pretvara u kaleidoskop boja

TEKST:

U Zagrebu je otvorena izložba Jelene Janković koja planinu pretvara u kaleidoskop boja U Zagrebu je otvorena izložba Jelene Janković koja planinu pretvara u kaleidoskop boja

 

Jelena Janković u Zagrebu izlaže planine kakve nećete pronaći na razglednicama    
 

Kada pomislimo na fotografiju planine, gotovo automatski zamišljamo prizor koji pokušava zabilježiti njenu veličinu: vrh, horizont, stijene, možda svjetlo koje je tog dana bilo dovoljno dobro da se sve posloži u gotovo savršen kadar.

Na izložbi Mountain Tripping Jelene Janković, otvorenoj 22. septembra u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar, taj poznati način gledanja brzo nestaje. Planina je tu, ali često tek kao trag, silueta ili komad reljefa koji pokušavamo pronaći ispod intenzivne crvene, ružičaste, plave ili gotovo potpuno prozirne površine. Izložba ostaje otvorena do 2. oktobra, a ulaz je slobodan. 

I možda je baš u tome najzanimljiviji dio cijele priče. Mountain Tripping manje govori o tome kako određeno mjesto izgleda, a mnogo više o tome kako ga pamtimo, osjećamo i gledamo dok se kroz njega krećemo.


jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-5

Foto: Vladimir Končar


jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-4

Foto: Sanja Merćep  

 

Jelenu već znate sa Sarajevo Photography Festivala. Ali njen autorski rad ide mnogo dalje  


Jelenu Janković mnogi će prvo povezati sa Sarajevo Photography Festivalom, čija je programska direktorica od 2023. godine i koji smo ove godine na Bonjouru detaljno pratili kroz izložbe, autore i festivalski program.

Ipak, iza te uloge stoji fotografkinja i vizualna umjetnica s vrlo prepoznatljivim autorskim rukopisom. Njen rad godinama se gradi oko tijela, pokreta, prostora i psihologije ljudskih odnosa, a posebno je poznata po plesnoj i teatarskoj fotografiji. Tokom četrnaest godina snimila je više od 300 produkcija širom Evrope, radeći s rediteljima, koreografima, plesnim kompanijama i umjetnicima.

Posljednjih godina sve više istražuje granice samog fotografskog medija kroz analogne procese, eksperiment i fizičke intervencije u fotografiju. Fotografija za nju, drugim riječima, ne završava nužno pritiskom na okidač.

Tu su i projekti koji dobro pokazuju širinu tog interesa: fotomonografija Kolo: 70 Years Later te knjiga 8. kat, nastala iz dugoročnog fotografskog praćenja Richterovih nebodera u Zagrebu i odnosa između arhitekture, vremena i ličnog iskustva.

Sa Mountain Trippingom taj interes za prostor prelazi iz grada u prirodu, ali bez klasične ideje pejzažne fotografije. Planina ovdje nije motiv koji treba “uhvatiti”, nego prostor kroz koji se pogled, tijelo i osjećaj stalno mijenjaju.


jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-3
Copy of (ADA) Kultura Template (2)
jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-6

Foto: Vladimir Končar  
 

Planina je ovdje više stanje nego mjesto  


Serija je nastajala tokom nekoliko godina, paralelno s Jeleninim planinarenjem. Kamera prati hodanje, zaustavljanje i pogled koji se tokom tog procesa stalno mijenja. Zbog toga planinski pejzaž više nema zadatak da nam kaže: ovo je mjesto na kojem sam bila.

Umjesto toga, fotografije pokušavaju uhvatiti ono mnogo teže za bilježenje, šta se dešava između tijela, pogleda i prostora dok kroz njega prolazimo.

U tekstu koji prati izložbu Lea Vene, nezavisna kustosica, kulturna antropologinja i predavačica koja je s Janković radila na koncepciji izložbe, taj trenutak opisuje rečenicom: „Mjesto gdje zastaje pogled postaje točka vizualne fikcije.“ Vene danas djeluje između kustoskog, istraživačkog i predavačkog rada, među ostalim kroz programe festivala Organ Vida i Galerije Močvara te nastavu u Zagrebu i Beču.

To je zapravo dobar ključ za čitanje cijele serije. Ne pokušavamo prepoznati određeni vrh niti rekonstruirati rutu. Gledamo fotografiju nečijeg iskustva tog prostora.


jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-2-1
jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-7
jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-14
 

A onda u pejzaž ulazi boja  


Ono što radove vizuelno odmah odvaja od klasične pejzažne fotografije jesu intenzivni slojevi boje.

I tu priča ponovo vodi prema teatru.

Janković je kroz profesionalni rad sakupljala rasvjetne filtere u boji, a zatim ih iz njihovog originalnog konteksta prenijela na planinu. Tokom fotografiranja filtere ručno pomjera ispred objektiva, dok sam proces ostaje analogan — bez naknadne digitalne manipulacije slike.Crvena zato može progutati gotovo čitavu planinu. Plava je svesti na jedva vidljivu siluetu. Ružičasta i ljubičasta mogu preko poznatog pejzaža napraviti potpuno novi prostor.

I fotografija u jednom trenutku počinje izgledati bliže slici nego klasičnom fotografskom dokumentu.

Lea Vene u tekstu uz izložbu upravo boju postavlja kao aktivnog učesnika u tom gledanju: ona može stimulirati, razbuditi ili uznemiriti, dok serija postaje svojevrsni arhiv gledanja prostora koji se stalno transformira.

Zanimljivo je i što sama tehnika nije sakrivena iza finalne fotografije. Možemo gotovo zamisliti ruku, filter i objektiv te kratku odluku donesenu negdje tokom uspona: ova boja sada pripada ovom osjećaju.


jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-1-1
jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-8
jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-13
 

Mountain Tripping nije izložba koju gledate iz jedne distance  


Fotografije s otvorenja u Galeriji Kranjčar možda najbolje pokazuju koliko radovi drugačije funkcionišu kada se nađu zajedno.

Na bijelim zidovima galerije izmjenjuju se veliki gotovo monohromatski pejzaži i manji radovi čije boje djeluju poput fragmenata istog putovanja. Negdje se planina jasno pojavi, negdje gotovo potpuno nestane. Posjetitelji prolaze između njih, fotografiraju ih, zastaju ispred pojedinačnih radova, a intenzitet boje na trenutke mijenja i način na koji čitamo sam galerijski prostor.

Na jednom zidu riječi Mountain Tripping i ime autorice presijecaju postav sastavljen od niza manjih fotografija. Na drugom su tri velika rada ostavljena gotovo sama, s dovoljno praznine oko njih da se oko ponovo uspori.

I to lijepo odgovara samom polazištu serije.Jer planinarenje je u tekstu uz izložbu opisano kao iskustvo u kojem je hodanje nerazdvojivo od gledanja fizička prisutnost u pejzažu i pogled zapravo se ne mogu potpuno odvojiti.Slično funkcionira i galerija. Krećete se od fotografije do fotografije, a pejzaž nikada ne dobijete cijeli. Samo njegove različite verzije.

Možda nam ga zato Mountain Tripping na kraju ni ne pokušava pokazati. Više nas pita šta se s pejzažom dogodi nakon što prođe kroz nas.


jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-10
jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-9
jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-7
jelena-jankovic-mountain-tripping-izlozba-zagreb-bonjour-ba-12

Foto: Sanja Merćep  
 

KULTURA.leksikon: Mountain Tripping    
 

  • Autorica: Jelena Janković, fotografkinja i vizualna umjetnica.
     
  • Izložba: Mountain Tripping, samostalna izložba fotografija otvorena 22. septembra 2026. 
     
  • Gdje: Galerija Kranjčar, Kaptol 26, Zagreb. 
     
  • Proces: analogna fotografija uz fizičko korištenje obojenih rasvjetnih filtera ispred objektiva, bez naknadne digitalne manipulacije.
     
  • Kustoska saradnja: Lea Vene, nezavisna kustosica i kulturna antropologinja, s kojom je Janković razvijala izložbeni postav. 
     
  • Do kada: izložbu možete pogledati do 2. oktobra 2026., a ulaz je besplatan.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Naslovna fotografija: Vladimir Končar, Sanja Merćep


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!