TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 9.1.2023.
Gotovo od samog početka izdavanja, knjige su zabranjene iz različitih razloga. Mnoge značajne zabranjene knjige također su vremenom postali klasici književnosti i dio lektira za školu.
Ova lista sažima 7 zabranjenih knjiga u historiji, a ono što možemo zaključiti iz ovih naslova koje smo izdvojili jeste nekoliko značajnih zajedničkih karakteristika.
Naime, često u njima se mogu pronaći realistične, uznemirujuće slike koje oslikavaju teške pozadinske narative i komplikovane priče. Sa druge strane, tu su česti fokusi na iskustva marginaliziranih grupa i diskriminaciju s kojom se suočavaju zbog svog specifičnog identiteta. Nekoliko njih sadrži prikaze seksualnosti, realistične prikaze mentalnih bolesti zbog čega ponekad stvaraju nelagodu čitanja, ali sa današnjim iskustvima čitanja, vjerujemo da smo svi svjesni da efekat književnosti i jeste u tome da izazove i ostavi efekat na nama i poslije čitanja, da otvori neka nova shvatanja, nove vidike i možda baci svjetlo na neke tematike sa kojima se do sada nismo susretali.
The Color Purple / Boja purpura by Alice Walker
Zabranjena zbog: "uvredljivog jezika" i "vulgarnosti"
Kroz niz pisama koje su slale više od dvadeset godina, dvije Afroamerikanke, sestre Seli i Neti, ostaju povezane kroz prostor i vrijeme u Džordžiji ranog dvadesetog vijeka. Ova knjiga je prekrasan portret sestrinstva, nade i otpornosti u suočavanju s ličnim bolom, borbom, porodičnim i seksualnim zlostavljanjem.
Anne Frank: The Diary of a Young Girl / Dnevnik Anne Frank by Anne Frank
Zabranjena zbog: “pornografskih pasusa”
Skrivena od vanjskog svijeta, Anne Frank i njena porodica živjeli su skriveni kako bi izbjegli naciste i smrt.
Njen dnevnik detaljno opisuje njeno iskustvo o tome kako je skrivati se, a također iskreno govori o svojoj porodici, gladovanju, odrastanju, dosadi i strahu od otkrivanja. Sa ponekad duhovitim i potpuno iskrenim tonom pripovijedanja, ovaj klasik je stavio fokus na ljudsku hrabrost i snagu iz perspektive mlade djevojke.
The Catcher in the Rye / Lovac u žitu by J. D. Salinger
Zabranjena zbog: "vulgarnosti, seksualnog sadržaja i nasilja"
Poznati klasik, Lovac u žitu je priča o šesnaestogodišnjem Holdenu Kolfildu i njegovoj borbi da ostane zaštićen u svojoj nevinosti iz djetinjstva.
Kada je ponovo izbačen iz škole, Holden odlučuje da se vrati u Njujork gdje provodi tri dana lutajući i susrećući ljude iz svoje prošlosti. Holdenova naracija ga razotkriva kao ciničnog, ožalošćenog mladića s intenzivnim osjećajima i nepovjerenjem prema odraslima.
Složeni roman o borbi jednog dječaka da ostavi svoje djetinjstvo iza sebe, Lovac u žitu je uistinu potresna priča.
1984 by George Orwell
Zabranjena zbog: "kritikovanja totalitarnog režima i korumpiranih vođa"
1984 je uzbudljiva priča o čovjeku smještenom u distopijsku budućnost 1984. (objavljena je 1949.). Smatra se da je knjiga napisana u paralelnom iskustvu komunističke Rusije i nacističke Njemačke.
Knjiga prati put prosvijećenog pojedinca koji radi za jednu od represivnih vlada, koji se tiho pobuni tihim djelima pisanja u svom dnevniku, zaljubljujući se i preispitujući stvarnost koja mu je nametnuta.
Ova knjiga baca svjetlo na to zašto je važno da se ljudi izražavaju i odlučuju, te zašto je sloboda izražavanja važna u društvu.
The Kite Runner / Lovac na zmajeve by Khaled Hosseini
Zabranjena zbog: "seksualnog nasilja, poziva na terorizam i promociju islama"
Hvaljeni debitantski roman Khaleda Hosseinija Lovac na zmajeve prodat je u milionima primjeraka i inspirisao je popularan film, ali knjiga je naišla na nekoliko izazova od objavljivanja 2003. godine.
Roman prati priču o Amiru koji se bori da pronađe svoje mjesto u svijetu zbog posljedica niza traumatskih događaja iz djetinjstva.
Frankenstein by Mary Shelley
Klasik književnosti Mary Shelley iz 1818. opisuje čovjeka opsjednutog stvaranjem života kroz reanimaciju mrtvog tkiva.
Uspijeva, da bi ga progonila i mučila njegova groteskna kreacija.
Harry Potter
Zabranjena zbog: "promicanja vračanja i anti-porodične teme"
Prva knjiga o Harryju Potteru objavljena je u Sjedinjenim Državama 1998. godine i odmah je osporavana, no na sreću ljubitelja ove knjige, danas je Harry Potter serijal od sedam fantastičnih romana britanske autorice J. K. Rowling. Romani prikazuju život mladog čarobnjaka, Harija Pottera i njegovih najboljih prijatelja Hermione Grejndžer i Rona Vizlija, koji su svi učenici Hogvorts škole vještičarenja i čarobnjaštva. Glavna priča se bavi Harijevom borbom protiv Lorda Voldemorta, mračnog čarobnjaka koji za cilj ima postati besmrtan.
***
Naslovna fotografija:@metafizicarka
TEKST: Bonjour.ba/PR
Peti po redu Sarajevo Photography Festival objavio je poziv za prijave za ovogodišnji konkurs, pružajući fotografima iz regiona, ali i cijelog svijeta priliku da predstave svoje radove u osam različitih kategorija koje obuhvataju širok spektar fotografskih izraza, od dokumentarne i pejzažne fotografije do konceptualnih i modnih radova.
Prijave za konkurs otvorene su do 10. aprila. 
Foto: Monika Andrić
U kategoriji Dokumentarne fotografije prijavljuju se foto-serije od četiri do šest fotografija koje autentično dokumentuju ljude, mjesta ili događaje.
U kategoriji Pejzaža mogu se prijaviti fotografije prirodnih i urbanih pejzaža te detalja iz okruženja, a moguće je prijaviti jednu fotografiju.
Kategorija Život namijenjena je fotografijama koje prikazuju svakodnevni život i stvarne situacije ljudi, uz prijavu jedne fotografije.
U kategoriji Konceptualne fotografije prihvataju se kreativni i eksperimentalni radovi zasnovani na ideji ili poruci, kao jedna fotografija ili serija do četiri rada. 


Kategorija Mobilni telefon otvorena je za fotografije snimljene mobilnim telefonom, bez tematskih ograničenja, kao pojedinačne ili serije do četiri fotografije.
Kategorija Moda obuhvata modne i beauty fotografije u različitim stilovima, a moguće je prijaviti jednu fotografiju ili seriju do četiri rada.
Kategorija Događaj posvećena je fotografijama koje bilježe atmosferu i emocije različitih događaja, uz prijavu jedne fotografije.
Kategorija Portret fokusira se na portretnu fotografiju pojedinaca ili grupa, uključujući autoportrete, kao jednu fotografiju ili seriju do četiri rada.
Svi prijavljeni radovi moraju biti originalni i autorski, bez korištenja AI tehnologije za izmjenu ili generisanje fotografija. 


O pobjednicima i nagrađenim radovima odlučivat će međunarodni žiri sastavljen od istaknutih stručnjaka iz svijeta fotografije i vizuelne umjetnosti, među kojima su Šejla Kamerić, Fernanda Prado Verčić, Marko Drobnjaković, Ionuț Trandafirescu, Simone Azzoni, Timotej Letonja, Coline Plançon i Teresa Freitas.
Članovi žirija dolaze iz različitih segmenata savremene fotografske i umjetničke scene; od autorske i dokumentarne fotografije, preko kustoskih i festivalskih praksi, do izdavaštva i vizuelnih medija, te svojim iskustvom i međunarodnim djelovanjem doprinose prepoznavanju relevantnih i angažovanih fotografskih radova. 
Šejla Kamerić je vizuelna umjetnica iz Sarajeva čiji rad istražuje društveno-političke teme kroz fotografiju, film i instalacije, a njeni radovi su izlagani širom svijeta. Fernanda Prado Verčić je osnivačica i direktorica Kranj Foto Festa, koja povezuje autore s međunarodnim festivalima i aktivno podržava razvoj fotografske zajednice.
Marko Drobnjaković je dokumentarni fotograf koji istražuje postkonfliktna društva i globalne krize, sarađujući sa prestižnim medijima i organizacijama. Ionuț Trandafirescu je kulturni producent i direktor Bucharest Photofesta, s bogatim međunarodnim iskustvom u organizaciji izložbi, festivala i kulturnih projekata.
Simone Azzoni je historičar umjetnosti i kustos koji vodi festival Grenze - Arsenali Fotografici i razvija projekte u oblasti savremene vizuelne kulture. Timotej Letonja je osnivač i glavni urednik magazina Numéro Netherlands, s iskustvom u modnoj i kulturnoj produkciji i međunarodnim povezivanjem kreativnih scena.
Coline Plançon je nezavisna kustosica i producentica, posebno zadužena za koordinaciju festivala PhotoSaintGermain, te razvija projekte posvećene angažovanoj dokumentarnoj fotografiji. Teresa Freitas je portugalska fotografkinja i koloristkinja koja spaja street, dokumentarnu i fine art fotografiju, sarađuje s brendovima poput Porschea, Netflixa i Pantonea, te vodi edukativne programe o upotrebi boje. 
Foto: Amina Alađuz Lomigora
Sarajevo Photography Festival, koji se ove godine održava po peti put, nastavlja afirmisati savremenu fotografiju i pružati platformu autorima da predstave svoje radove široj publici, ali i da kroz fotografiju otvore važne društvene i umjetničke teme. Ukupni nagradni fond iznosi 10.000 eura.
Više informacija o pravilima konkursa, te žiriju dostupno je na zvaničnom site-u i društvenim mrežama festivala.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!