TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 6.10.2023.
Kada misija jednog brenda glasi: ,,Naša misija je inspirisana našim korisnicima za koje stvaramo visokokvalitetne proizvode i usluge, čineći njihove svakodnevne živote boljim i lakšim,'' možete biti sigurni da na prvom mjestu uvijek imaju svog korisnika potrošača.
Kako bismo saznali više o priči ovog bh. brenda, njihovom nastajanju, razvoju, ali i zavirili u samu srž tvornice zaputili smo se na Violeta druženje u Makarsku i Grude.
Kroz nekoliko sati zanimljive vožnje, kroz kanjon Neretve i neke od najljepših pejzaža BiH stigli smo u Makarsku, tačnije hotel Mirjam. Samo 150 metara od plaže zavučen u hladovinu borove šume smjestio se hotel s 4 zvjezdice, jednim od najljepših rooftop bazena i pogleda na more.
Uz piće dobrodošlice, zaputili smo se u naše sobe, a tu nas je dočekao pogled na zalazak sunca u kojem smo željeli uživati satima.
No, bilo je vrijeme za zdravicu na terasi hotela te polazak ka Grudama i restoranu Bezdan 21.
Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba
U restoranu nam se pridružio Violeta tim, kojeg u ukupnom broju 60% čine žene, što nam je bilo posebno zadovoljstvo za čuti. Uz ukusna i neuobičajena jela harizmatičnog chefa Saše Stanivukovića uživali smo u raznim slanim, ali i slatkim okusima.
Slijedio je povratak u hotel, odmor i priprema za dan pun iznenađenja, lijepih trenutaka i mnoštvo inspiracije.
Naredni dan smo se zaputili ponovo u Grude i posjeti tvornice Violeta, u tipičnom hercegovačkom krajoliku. Na ulazu nas je čekao Violeta tim koji nije krio uzbuđenje, ponos i adrenalin u želji da nam u kratkom putovanju prikažu sve čari svog brenda.
Prošli smo kroz prostorije inženjeringa, zatim i laboratorije za isprobavanje proizvoda od kojih će neki tek naredne godine stići na police dućana. Ono što nam je Violeta tim naglasio jeste da za određeni proizvod provedu i dvije godine u istraživanju, no, ako proizvod ne zadovolji potrebe i kriterije kupaca, nastavljaju razradu proizvoda ili ga u potpunosti uklone iz proizvodnje.
No, prava avantura se zapravo krila u tvorničkom pogonu proizvoda, gdje smo mogli vidjeti nastajanje jednog preparata od početka do finalnog artikla. Osjećali smo se kao Alisa u zemlji čudesa.
Tim nam je pomno objašnjavao svaki od koraka proizvodnje, s posebnim naglaskom na očuvanje prirode i njenih resursa u svemu tome. Tako je Violeta tvornica natkrivena solarnim panelima koji proizvode energiju za cijeli pogon, a imaju i svoje filtere za pročišćavanje vode koja se iskoristi u potpunosti.
Zatim je došao trenutak za zvijezdu ovog putovanje – Lux i Gold omekšivači za rublje. Posebnost ovih proizvoda je jasna svima koji su ih imali priliku koristiti, no tajna mirisa ovih omekšivača krije se u profesionalnom pristupu njihovog kreiranja. Naime, za mirise Lux i Gold proizvoda je zaslužna kompanija Givaudan. Samo ćemo reći da su iz njihovih mirisnih laboratorija izašli neki od najpoznatijih parfema kao što je i J'adore Dior.
Druženje smo završili u sunčanoj hercegovačkoj Toscani koja je budila savršene emocije za kraj druženje, gdje smo uz tople sunčeve zrake 10. mjeseca i ukusne finger food delicije polako slagali dojmove ovog putovanja.
Veselimo se vidjeti šta nam to ovaj bh. brend donosi u narednoj godini, a sigurni smo da ćemo vas prve obavijestiti o tome.
Do narednog puta, au revoir Violeta!
* * *
Foto: Privatna arhiva
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
