Kada misija jednog brenda glasi: ,,Naša misija je inspirisana našim korisnicima za koje stvaramo visokokvalitetne proizvode i usluge, čineći njihove svakodnevne živote boljim i lakšim,'' možete biti sigurni da na prvom mjestu uvijek imaju svog korisnika potrošača.

Kako bismo saznali više o priči ovog bh. brenda, njihovom nastajanju, razvoju, ali i zavirili u samu srž tvornice zaputili smo se na Violeta druženje u Makarsku i Grude. 

Kroz nekoliko sati zanimljive vožnje, kroz kanjon Neretve i neke od najljepših pejzaža BiH stigli smo u Makarsku, tačnije hotel Mirjam. Samo 150 metara od plaže zavučen u hladovinu borove šume smjestio se hotel s 4 zvjezdice, jednim od najljepših rooftop bazena i pogleda na more.

 

Uz piće dobrodošlice, zaputili smo se u naše sobe, a tu nas je dočekao pogled na zalazak sunca u kojem smo željeli uživati satima.

 

No, bilo je vrijeme za zdravicu na terasi hotela te polazak ka Grudama i restoranu Bezdan 21. 

 

Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba 
 

U restoranu nam se pridružio Violeta tim, kojeg u ukupnom broju 60% čine žene, što nam je bilo posebno zadovoljstvo za čuti. Uz ukusna i neuobičajena jela harizmatičnog chefa Saše Stanivukovića uživali smo u raznim slanim, ali i slatkim okusima.

 

Slijedio je povratak u hotel, odmor i priprema za dan pun iznenađenja, lijepih trenutaka i mnoštvo inspiracije. 

Naredni dan smo se zaputili ponovo u Grude i posjeti tvornice Violeta, u tipičnom hercegovačkom krajoliku. Na ulazu nas je čekao Violeta tim koji nije krio uzbuđenje, ponos i adrenalin u želji da nam u kratkom putovanju prikažu sve čari svog brenda. 

 

Prošli smo kroz prostorije inženjeringa, zatim i laboratorije za isprobavanje proizvoda od kojih će neki tek naredne godine stići na police dućana. Ono što nam je Violeta tim naglasio jeste da za određeni proizvod provedu i dvije godine u istraživanju, no, ako proizvod ne zadovolji potrebe i kriterije kupaca, nastavljaju razradu proizvoda ili ga u potpunosti uklone iz proizvodnje. 

 

No, prava avantura se zapravo krila u tvorničkom pogonu proizvoda, gdje smo mogli vidjeti nastajanje jednog preparata od početka do finalnog artikla. Osjećali smo se kao Alisa u zemlji čudesa. 

 

Tim nam je pomno objašnjavao svaki od koraka proizvodnje, s posebnim naglaskom na očuvanje prirode i njenih resursa u svemu tome. Tako je Violeta tvornica natkrivena solarnim panelima koji proizvode energiju za cijeli pogon, a imaju i svoje filtere za pročišćavanje vode koja se iskoristi u potpunosti. 

 

Zatim je došao trenutak za zvijezdu ovog putovanje – Lux i Gold omekšivači za rublje. Posebnost ovih proizvoda je jasna svima koji su ih imali priliku koristiti, no tajna mirisa ovih omekšivača krije se u profesionalnom pristupu njihovog kreiranja. Naime, za mirise Lux i Gold proizvoda je zaslužna kompanija Givaudan. Samo ćemo reći da su iz njihovih mirisnih laboratorija izašli neki od najpoznatijih parfema kao što je i J'adore Dior. 

 

Druženje smo završili u sunčanoj hercegovačkoj Toscani koja je budila savršene emocije za kraj druženje, gdje smo uz tople sunčeve zrake 10. mjeseca i ukusne finger food delicije polako slagali dojmove ovog putovanja. 

 

Veselimo se vidjeti šta nam to ovaj bh. brend donosi u narednoj godini, a sigurni smo da ćemo vas prve obavijestiti o tome. 

Do narednog puta, au revoir Violeta! 

* * * 
Foto: Privatna arhiva

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art