TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 14.11.2023.
U ubrzanom ritmu suvremenog života, popunjenom stalnim vijestima o dešavanjima u svijetu, mnogi doživljavaju trenutke intenzivnog stresa i preplavljujuće anksioznosti.
Nakon serije tekstova kroz koje vam donosimo savjete stručnjaka kako se nositi s anksioznošću, strahom i osjećajem bespomoćnosti, odlučili smo se osvrnuti na temu o iskustvu koje zna biti potpuno zbunjujuće, ali i zastrašujuće – napad panike.
Foto: Pexels
Definicija ove pojave je na neki način spoj svih navedenih stanja koja smo već spomenuli. Iznenadan i intenzivan osjećaj panike dolazi u trenutku kada nas preplave osjećaji straha i anksioznosti te se, osim psihički, manifestiraju i fizički u obliku ubrzanog rada srca, kratkog daha, tremora, vrtoglavice i boli u prsima.
Uz to što se svi ovi simptomi pojave u jako kratkom roku, u tih par minuta jedina želja pojedinca je bijeg iz trenutne situacije. Naravno, ako se ovakvi napadi događaju jako često i ako su okidači svakodnevne životne situacije, sasvim je uredu obratiti se za pomoć stručnjaku, bez srama.
Razgovor s profesionalcima će vam pomoći da bolje upoznate sebe prije svega, ali i da shvatite proces koji se odvija uslijed pojave određenih okidača te, ono najvažnije, naučit će vas kako se nositi s napadom panike.
Foto: Pexels
Mi vas danas vodimo na malo putovanje prema smirenosti usred oluje emocija i istražujemo anatomiju napada panike. Donosimo nekoliko savjeta stručnjaka i načine na koje se možete smiriti kada osjetite da vas obuzimaju emocije poput straha i anksioznosti, a koje možete primijeniti doma i u uredu za mirniju svakodnevicu.
Prva stvar koju treba imati na umu, kako kaže Paul Salkovskis (profesor Kliničke psihologije i primijenjenih znanosti na Bath Univerzitetu), jest da ne treba dozvoliti da vas sam strah od paničnog napada kontrolira.
„Napadi panike uvijek prođu i simptomi koji se pojave nisu znakovi da će se dogoditi nešto što će vam naškoditi. Recite sami sebi da su simptomi koji proživljavate samo posljedica anksioznosti.“
Osim toga, profesor Paul naglašava kako se trebate potruditi, ako je ikako moguće, nastaviti s radnjom u kojoj vas je napad panike zatekao i tako dočekati kraj napada, jer, ako bježite od situacije, nećete dati priliku mozgu da shvati da se na kraju ništa loše zapravo neće dogoditi.
Po preporuci stručnjaka postoji nekoliko trikova kako smiriti napad panike te ih donosimo u nastavku.
Vježbe disanja
Usporeno disanje pomoći će umiriti simptome koji nastaju uslijed panike. Dišite polako, duboko i lagano, kroz nos ili usta. Može pomoći i ako prilikom disanja ravnomjerno brojite do 5 prilikom udisaja, a onda opet do 5 prilikom izdisaja.
Zažmirite i usredotočite se na disanje.
Foto: Pexels
Mindfulness
Mindfulness je mentalna vještina koja predstavlja znanstveno utemeljenu metodu meditacije. Prema stručnjacima za mentalno zdravlje, prakticiranje ove metode meditacije može razviti svjesnost, što ju čini učinkovitim alatom u smirivanju napada panike tako što pažnju usmjerava na vraćanje u sadašnji trenutak.
Ako vam treba vodič kako prakticirati mindfulness meditaciju, na platformi Netflix možete pronaći interaktivne dokumentarne serijale headspace, koji će na simpatičan način pomoći da meditaciju integrirate u svakodnevicu.
Uz to, možete razmisliti o tome da instalirate aplikaciju Calm koja donosi i mnoštvo besplatnog sadržaja za meditaciju i otpuštanje stresa te za bolji san. Tako će razne metode za smirivanje panike biti uz vas u svakom trenutku.
Foto: Pexels
Tehnika „prizemljivanja“
Napad panike možete smiriti i tako što ćete svjesno pažnju usmjeriti na svoje okruženje i osvijestiti sve što vas okružuje. To će stvoriti osjećaj stabilnosti i povezanosti sa stvarnosti. Fokusirajte se na sva osjetila: dodirnite razne predmete i teksture koje vas okružuju, objasnite sebi okruženje do najsitnijih detalja kao što su boje, materijali i oblici.
Foto: Pexels
Iako zvuči kao neobična metoda, osvješćivanje trenutka će pomoći u smirivanju simptoma panike.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
SPF koji se vratio s odmora možda još nije završio svoju sezonu. Prije nego što ga spremite ili bacite, vrijedi provjeriti nekoliko detalja koji mijenjaju odgovor.
Sada kada smo se skoro svi već vratili s odmora, a oni koji nisu imaju još nekoliko dana prije ove beauty inventure. Losioni poslije sunčanja polako odlaze u drugi plan, bronzeri se sele nekoliko mjesta unazad, ali s jednom bočicom stvar nije baš tako jednostavna.
Kupaći kostim je opran posljednji put, peškir se vratio u ormar, a na dnu torbe za plažu ostala je ona jedna bočica SPF-a koju smo cijelo ljeto nosili između mora, automobila i apartmana. Rok joj možda još nije ni blizu, a otvorena je tek prije dva mjeseca. Znači li to da je spremna za iduće ljeto? Ne baš.
I prije nego što krenemo čistiti police, vrijedi reći nešto očito što nakon augusta često zaboravimo: SPF nije sezonski proizvod. Ako je formula i dalje dobra, nema razloga spremati je do juna 2027. Zaštita od UV zračenja ima mjesto u svakodnevnoj rutini i tokom jeseni, posebno na licu, vratu i rukama.
Pitanje je samo je li ona bočica koja se vratila s nama s mora još uvijek formula kojoj možemo vjerovati.
Ako na pakovanju nema klasičnog datuma, potražite simbol otvorene teglice uz oznaku poput 6M, 12M ili 18M. To je PAO, odnosno period nakon otvaranja tokom kojeg je proizvod predviđen za korištenje.
Ako vidite 12M, računica je jednostavna: proizvod je predviđen za korištenje 12 mjeseci nakon otvaranja. Ono što se lakše previdi jeste da taj period podrazumijeva i odgovarajuće uvjete čuvanja.
Dakle, SPF otvoren početkom ljeta nije automatski za baciti čim dođe septembar. Ali 12M na pakovanju ne poništava tri mjeseca provedena između visokih temperatura, plaže i automobila.
Proizvode za zaštitu od sunca preporučuje se štititi od pretjerane topline i direktnog sunčevog zračenja. Ako smo duže na plaži, bolje ih je držati u hladu ili barem sklonjene ispod peškira nego ostaviti da cijelo poslijepodne stoje na suncu.
I tu je važna razlika.
SPF koji je bio u torbi pod suncobranom, korišten tokom dana i zatim vraćen u kupaonicu nije ista priča kao bočica koja je redovno ostajala na direktnom suncu ili satima u zatvorenom, zagrijanom automobilu.
Visoke temperature i dugotrajno izlaganje svjetlosti mogu utjecati na stabilnost kozmetičke formule. Zato, ako znate da je vaš SPF sedmicama prolazio kroz takve uvjete, mi ga ne bismo spremali za sljedeće ljeto.
Ne zato što pogledom možemo utvrditi koliko se njegova zaštitna vrijednost promijenila. Upravo suprotno: zato što to ne možemo.
Istisnite malo proizvoda i usporedite ga s onim čega se sjećate iz juna.
Je li tekstura ista? Je li postala izrazito vodenasta, suha ili zrnasta? Jesu li se slojevi odvojili? Miriše li drugačije? Je li promijenila boju?
Promjene u mirisu, boji i teksturi, kao i vidljivo razdvajanje formule, znakovi su zbog kojih proizvod više ne bismo nastavili koristiti. Tu nema potrebe spašavati posljednjih nekoliko nanošenja.
Kod hidratantne kreme možda bismo oko sumnjive teksture pregovarali još minut. Kod proizvoda čiji je posao zaštititi kožu od UV zračenja, taj kompromis nema naročito dobar argument.
Normalan izgled, miris i tekstura znače da nema očiglednih znakova propadanja. Ne znače da kod kuće možemo potvrditi njegovu stvarnu zaštitnu vrijednost.
SPF broj na pakovanju nije procjena napravljena prema tome kako formula izgleda ili se razmazuje. Dobiva se standardiziranim testiranjem. Nakon ljeta ne postoji kućni trik kojim možemo provjeriti pruža li bočica koja izgleda sasvim uredno i dalje tačno onu razinu zaštite napisanu na njenoj prednjoj strani.
Zato je presuda prilično jednostavna:
1. Provjerite rok ili PAO.
2. Prisjetite se kada ste ga otvorili.
3. Razmislite gdje je bio pohranjen.
4. Provjerite teksturu.
5. Provjerite boju i miris.
To je pet informacija koje zajedno vrijede mnogo više od samog datuma na poleđini pakovanja.
A ako je SPF sve provjere prošao, nema mnogo smisla spremiti ga duboko u ladicu do sljedećeg juna. Zaštita od UV zračenja ne završava povratkom s mora, pa urednu bočicu jednostavno nastavite koristiti kroz naredne mjesece.
Tako možda dobivamo i najjednostavniji odgovor na cijelu dilemu: dobar SPF koji je pravilno čuvan i još je unutar svog perioda korištenja ne treba čuvati za sljedeće ljeto.
Treba ga koristiti sada.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @fashionfresh
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
