TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 14.11.2023.
U ubrzanom ritmu suvremenog života, popunjenom stalnim vijestima o dešavanjima u svijetu, mnogi doživljavaju trenutke intenzivnog stresa i preplavljujuće anksioznosti.
Nakon serije tekstova kroz koje vam donosimo savjete stručnjaka kako se nositi s anksioznošću, strahom i osjećajem bespomoćnosti, odlučili smo se osvrnuti na temu o iskustvu koje zna biti potpuno zbunjujuće, ali i zastrašujuće – napad panike.
Foto: Pexels
Definicija ove pojave je na neki način spoj svih navedenih stanja koja smo već spomenuli. Iznenadan i intenzivan osjećaj panike dolazi u trenutku kada nas preplave osjećaji straha i anksioznosti te se, osim psihički, manifestiraju i fizički u obliku ubrzanog rada srca, kratkog daha, tremora, vrtoglavice i boli u prsima.
Uz to što se svi ovi simptomi pojave u jako kratkom roku, u tih par minuta jedina želja pojedinca je bijeg iz trenutne situacije. Naravno, ako se ovakvi napadi događaju jako često i ako su okidači svakodnevne životne situacije, sasvim je uredu obratiti se za pomoć stručnjaku, bez srama.
Razgovor s profesionalcima će vam pomoći da bolje upoznate sebe prije svega, ali i da shvatite proces koji se odvija uslijed pojave određenih okidača te, ono najvažnije, naučit će vas kako se nositi s napadom panike.
Foto: Pexels
Mi vas danas vodimo na malo putovanje prema smirenosti usred oluje emocija i istražujemo anatomiju napada panike. Donosimo nekoliko savjeta stručnjaka i načine na koje se možete smiriti kada osjetite da vas obuzimaju emocije poput straha i anksioznosti, a koje možete primijeniti doma i u uredu za mirniju svakodnevicu.
Prva stvar koju treba imati na umu, kako kaže Paul Salkovskis (profesor Kliničke psihologije i primijenjenih znanosti na Bath Univerzitetu), jest da ne treba dozvoliti da vas sam strah od paničnog napada kontrolira.
„Napadi panike uvijek prođu i simptomi koji se pojave nisu znakovi da će se dogoditi nešto što će vam naškoditi. Recite sami sebi da su simptomi koji proživljavate samo posljedica anksioznosti.“
Osim toga, profesor Paul naglašava kako se trebate potruditi, ako je ikako moguće, nastaviti s radnjom u kojoj vas je napad panike zatekao i tako dočekati kraj napada, jer, ako bježite od situacije, nećete dati priliku mozgu da shvati da se na kraju ništa loše zapravo neće dogoditi.
Po preporuci stručnjaka postoji nekoliko trikova kako smiriti napad panike te ih donosimo u nastavku.
Vježbe disanja
Usporeno disanje pomoći će umiriti simptome koji nastaju uslijed panike. Dišite polako, duboko i lagano, kroz nos ili usta. Može pomoći i ako prilikom disanja ravnomjerno brojite do 5 prilikom udisaja, a onda opet do 5 prilikom izdisaja.
Zažmirite i usredotočite se na disanje.
Foto: Pexels
Mindfulness
Mindfulness je mentalna vještina koja predstavlja znanstveno utemeljenu metodu meditacije. Prema stručnjacima za mentalno zdravlje, prakticiranje ove metode meditacije može razviti svjesnost, što ju čini učinkovitim alatom u smirivanju napada panike tako što pažnju usmjerava na vraćanje u sadašnji trenutak.
Ako vam treba vodič kako prakticirati mindfulness meditaciju, na platformi Netflix možete pronaći interaktivne dokumentarne serijale headspace, koji će na simpatičan način pomoći da meditaciju integrirate u svakodnevicu.
Uz to, možete razmisliti o tome da instalirate aplikaciju Calm koja donosi i mnoštvo besplatnog sadržaja za meditaciju i otpuštanje stresa te za bolji san. Tako će razne metode za smirivanje panike biti uz vas u svakom trenutku.
Foto: Pexels
Tehnika „prizemljivanja“
Napad panike možete smiriti i tako što ćete svjesno pažnju usmjeriti na svoje okruženje i osvijestiti sve što vas okružuje. To će stvoriti osjećaj stabilnosti i povezanosti sa stvarnosti. Fokusirajte se na sva osjetila: dodirnite razne predmete i teksture koje vas okružuju, objasnite sebi okruženje do najsitnijih detalja kao što su boje, materijali i oblici.
Foto: Pexels
Iako zvuči kao neobična metoda, osvješćivanje trenutka će pomoći u smirivanju simptoma panike.
* * *
Naslovna fotografija: Pexels
TEKST: Adelisa Mašić
Obično sve krene ovako: stanemo pred ogledalo, primijetimo da koža izgleda umorno, da puder ne sjeda kako treba i da ten nema onaj zdravi sjaj koji želimo. Prva pomisao… treba mi dobar piling?! I tu najčešće napravimo grešku.
Piling lica jeste jedan od onih beauty koraka koji zaista može napraviti veliku razliku, ali samo ako znamo šta radimo.
U suprotnom, umjesto svježine i glatkoće, možemo dobiti crvenilo, osjetljivost i još više problema nego prije.
I upravo zato se vraćamo osnovama. Jer u svijetu novih proizvoda, viralnih savjeta i ‘must have rutina’, najčešće zaboravimo na ono najvažnije… kako pravilno raditi basic korake njege.
U ovom, ali i u narednim beauty tekstovima, bavimo se upravo tim temama. Onim stvarima koje svi radimo, ali rijetko ko nam ih je zaista objasnio.
Kada je koža bez sjaja, sklona začepljenim porama ili djeluje grubo na dodir, najčešći krivac su nakupljene mrtve stanice na površini. Upravo tada piling dolazi na scenu, kao mali reset za lice, ali taj reset ne znači agresivno trljanje niti svakodnevno ‘ribanje’ kože.
Koliko često zapravo trebamo raditi piling?
I ovo je dio gdje mnoge od nas pretjeraju. Kada vidimo da koža zablista nakon prvog pilinga, lako je pomisliti: 'Ako je jednom dobro, dva puta je još bolje.' Nažalost, koža ne funkcioniše tako.
Ne postoji univerzalno pravilo, sve zavisi od tipa i trenutnog stanja kože:
Sve preko toga vrlo brzo se pretvori u crvenilo, peckanje i narušenu zaštitnu barijeru kože. A kada oštetimo barijeru, ten postaje osjetljiviji, reaktivniji i sklonniji nepravilnostima, upravo suprotno od onoga što smo željele postići
Fizički ili hemijski piling, šta odabrati?
Još jedna dilema koja često zbunjuje…
Fizički piling djeluje mehanički; sitne čestice i lagani kružni pokreti uklanjaju mrtve stanice. Ključ je u riječi lagani. Ako pritiskamo prejako ili predugo masiramo isti dio lica, koža će to vrlo brzo “vratiti” crvenilom.
Hemijski piling, s druge strane, koristi kiseline koje razgrađuju veze između mrtvih stanica, pa ih koža lakše odbacuje. Ovdje nema trljanja, ali ima potrebe za pažljivim čitanjem uputa i umjerenošću. Više proizvoda ne znači i brži rezultat.
Koji je bolji? Onaj koji odgovara vašem tipu kože i vašem načinu života. U oba slučaja, nježnost je važnija od intenziteta.
Kako pravilno raditi piling lica?
Ako već radimo ovaj 'mini reset', hajde da ga uradimo kako treba.
Piling uvijek nanosimo na čistu kožu. Izbjegavamo područje oko očiju, jer je tu koža najtanja i najosjetljivija. Kod mehaničkog pilinga dovoljan je blagi pritisak i kratko, nježno masiranje i nema potrebe da koža 'zaškripi' pod prstima.
Nakon toga ispiramo mlakom vodom i odmah nanosimo hidratantnu kremu. Ovo je korak koji se često preskoči, a zapravo je ključan. Nakon eksfolijacije, koža treba dodatnu hidrataciju kako bi ostala uravnotežena i zaštićena.
Ako piling radite ujutro, zaštita od sunca nije opcija nego obaveza. Koža je tada osjetljivija i podložnija oštećenjima.
Najčešće greške koje (gotovo) svi pravimo:
Prečesto korištenje pilinga.
Kombinovanje više aktivnih sastojaka odjednom, 'za svaki slučaj'.
Preskakanje hidratacije nakon pilinga.
Prejak pritisak kod mehaničkog pilinga.
Ako ste se pronašle u barem jednoj od ovih stavki, niste jedine.
Piling lica zaista ne mora biti komplikovan korak u rutini, ali zahtijeva malo strpljenja, dosljednosti i prilagođavanje potrebama vlastite kože.
Kada ga radimo pravilno, rezultat je ten koji izgleda svježije, glađe i zdravije, bez osjećaja zatezanja i bez nepotrebne iritacije.
Foto: @hannaschonberg
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
