U ubrzanom ritmu suvremenog života, popunjenom stalnim vijestima o dešavanjima u svijetu, mnogi doživljavaju trenutke intenzivnog stresa i preplavljujuće anksioznosti.

Nakon serije tekstova kroz koje vam donosimo savjete stručnjaka kako se nositi s anksioznošću, strahom i osjećajem bespomoćnosti, odlučili smo se osvrnuti na temu o iskustvu koje zna biti potpuno zbunjujuće, ali i zastrašujuće – napad panike.

Foto: Pexels

Definicija ove pojave je na neki način spoj svih navedenih stanja koja smo već spomenuli. Iznenadan i intenzivan osjećaj panike dolazi u trenutku kada nas preplave osjećaji straha i anksioznosti te se, osim psihički, manifestiraju i fizički u obliku ubrzanog rada srca, kratkog daha, tremora, vrtoglavice i boli u prsima.

Uz to što se svi ovi simptomi pojave u jako kratkom roku, u tih par minuta jedina želja pojedinca je bijeg iz trenutne situacije. Naravno, ako se ovakvi napadi događaju jako često i ako su okidači svakodnevne životne situacije, sasvim je uredu obratiti se za pomoć stručnjaku, bez srama.

Razgovor s profesionalcima će vam pomoći da bolje upoznate sebe prije svega, ali i da shvatite proces koji se odvija uslijed pojave određenih okidača te, ono najvažnije, naučit će vas kako se nositi s napadom panike.

Foto: Pexels

Mi vas danas vodimo na malo putovanje prema smirenosti usred oluje emocija i istražujemo anatomiju napada panike. Donosimo nekoliko savjeta stručnjaka i načine na koje se možete smiriti kada osjetite da vas obuzimaju emocije poput straha i anksioznosti, a koje možete primijeniti doma i u uredu za mirniju svakodnevicu.

Prva stvar koju treba imati na umu, kako kaže Paul Salkovskis (profesor Kliničke psihologije i primijenjenih znanosti na Bath Univerzitetu), jest da ne treba dozvoliti da vas sam strah od paničnog napada kontrolira.

„Napadi panike uvijek prođu i simptomi koji se pojave nisu znakovi da će se dogoditi nešto što će vam naškoditi. Recite sami sebi da su simptomi koji proživljavate samo posljedica anksioznosti.“

Osim toga, profesor Paul naglašava kako se trebate potruditi, ako je ikako moguće, nastaviti s radnjom u kojoj vas je napad panike zatekao i tako dočekati kraj napada, jer, ako bježite od situacije, nećete dati priliku mozgu da shvati da se na kraju ništa loše zapravo neće dogoditi.

Po preporuci stručnjaka postoji nekoliko trikova kako smiriti napad panike te ih donosimo u nastavku.


Vježbe disanja

Usporeno disanje pomoći će umiriti simptome koji nastaju uslijed panike. Dišite polako, duboko i lagano, kroz nos ili usta. Može pomoći i ako prilikom disanja ravnomjerno brojite do 5 prilikom udisaja, a onda opet do 5 prilikom izdisaja.

Zažmirite i usredotočite se na disanje.

Foto: Pexels

Mindfulness

Mindfulness je mentalna vještina koja predstavlja znanstveno utemeljenu metodu meditacije. Prema stručnjacima za mentalno zdravlje, prakticiranje ove metode meditacije može razviti svjesnost, što ju čini učinkovitim alatom u smirivanju napada panike tako što pažnju usmjerava na vraćanje u sadašnji trenutak.

Ako vam treba vodič kako prakticirati mindfulness meditaciju, na platformi Netflix možete pronaći interaktivne dokumentarne serijale headspace, koji će na simpatičan način pomoći da meditaciju integrirate u svakodnevicu.

Uz to, možete razmisliti o tome da instalirate aplikaciju Calm koja donosi i mnoštvo besplatnog sadržaja za meditaciju i otpuštanje stresa te za bolji san. Tako će razne metode za smirivanje panike biti uz vas u svakom trenutku.

Foto: Pexels

Tehnika „prizemljivanja“

Napad panike možete smiriti i tako što ćete svjesno pažnju usmjeriti na svoje okruženje i osvijestiti sve što vas okružuje. To će stvoriti osjećaj stabilnosti i povezanosti sa stvarnosti. Fokusirajte se na sva osjetila: dodirnite razne predmete i teksture koje vas okružuju, objasnite sebi okruženje do najsitnijih detalja kao što su boje, materijali i oblici.

Foto: Pexels

Iako zvuči kao neobična metoda, osvješćivanje trenutka će pomoći u smirivanju simptoma panike.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by I tam i tu (@i.tam.i.tu)

* * *
Naslovna fotografija: Pexels

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com