Osjećate li se kao da ste u kutiji iz koje često posmatrate uznemirujuće događaje i izazovne situacije, ali ne znate kako se i sami možete okrenuti u istoj, a onda ni kako pomoći drugima? 

Ovo je možda jedan od najprostijih načina da približimo kako se osjeća neko ko kaže da ga savladava osjećaj bespomoćnosti. Iako je osjećaj bespomoćnosti individualan, kompleksan i svi ga doživljavamo na drugačiji način, nije nimalo rijetka pojava i često ide ruku uz ruku s osjećanjima straha i s anksioznošću. Prirodna je emocionalna reakcija na izazovne  okolnosti, poput finansijskih ili porodičnih problema, ali i posljedica traumatskih događaja.

Ako se i sami suočavate s ovim osjećajem u posljednje vrijeme, korisni će vam biti savjeti stručnjaka iz ove i srodnih oblasti. 


Niste sami

Kao i kada je riječ o suočavanju sa strahovima i anksioznošću, trebate imati na umu da niste jedina osoba koja se osjeća tako. Pored toga što u svom okruženju imate ljude koji će rado biti uz vas, milioni drugih ljudi u svijetu se trenutno suočavaju s istim ili sličnim emotivnim izazovima.

"Nikada ne gubite nadu, jer se najdublja bespomoćnost može preokrenuti u najveći osjećaj nade." - Mahatma Gandhi

Mali ciljevi 
 

"Osmislite šta sve konkretno možete uraditi da bi ste rješili neki problem, prevazišli neku frustraciju ili opasnost. Neka to bude samo djelo vaše akcije. Tako ćete postepeno povrati osjećaj snage (koju već sada imate u sebi ali je ne prepoznajete) i vjere u sebe." - Dr Vladimir Mišić.

Napravite male korake koji će vam pomoći. Postavljanje malih, ostvarivih ciljeva svakodnevno vam može pomoći da se osjećate bolje. Edukujte se o temi koja vam je okupirala misli kako biste pronašli moguća rješenja, bili upoznati s korijenom onoga što vas tišti i bolje usmjerili vlastite emocije.


Podijelite osjećaje

Svoj osjećaj, usuđujemo se reći ponekad i frustraciju, koja je najbliža osjećaju bespomoćnosti, podijelite s drugima. Ovo će pomoći da rasporedite svoje misli tako da se negativne emocije ne gomilaju u vama.

Sigurno se nekad desilo da nakon razgovora o emocijama one postanu mnogo manje izazovne jer osjetite da niste sami, s druge strane vas dočekaju razumijevanje i podrška. Ne govorimo da će razgovor i ćaskanje magično učiniti da negativne emocije budu "rukom odnešene" ali će olakšati suočavanje s istim.

Sviđa nam se i način na koji je psihologinja Carol Dweck opisala ovaj osjećaj: "Suočavanje s bespomoćnošću nije znak slabosti, već znak hrabrosti. To zahtjeva introspekciju, samopouzdanje i spremnost da se traže resursi za promjenu."

Ovakve emocije su potvrda da u sebi imate veliku dozu empatije koju je potrebno usmjeriti na pravi način.

* * *
Naslovna fotografija: @matildadjerf

Kožu često rješavamo usput. 

Malo kreme više, malo SPF-a kad se sjetimo, kontrola nekad i sve je to u redu dok ne shvatimo da savremena dermatologija podrazumijeva mnogo više od reakcije na problem.

Ozbiljan dermatološki pristup podrazumijeva strategiju: razumijevanje biologije kože, planiranje prevencije starenja i kombinovanje regenerativnih i estetskih metoda u jedinstven, personaliziran protokol.

Upravo o toj filozofiji razgovaramo sa timom Skin Clinic Sarajevo, poliklinike smještene na adresi Džemala Bijedića 185A, tačnije na drugom spratu Medicana bolnice, koja objedinjuje kliničku dermatologiju, estetske procedure i regenerativne anti-aging metode.
 

Kontrola mladeža: šta ljudi najčešće griješe?      
 

U praksi se često pokazuje da ljudi čekaju jasan znak, bol, naglu promjenu boje ili vidljivo povećanje. Problem je što koža rijetko daje tako glasne signale na vrijeme, a najvažnije promjene često se dešavaju suptilno.

Dr. Samra Šoškić: "Ljudi najčešće griješe samim tim što ne kontrolišu mladeže uopšte. Najopasniji je mladež onaj koji nikada nije pregledan.

Strah je najveći neprijatelj i definitivno svaki mladež treba pregledati, makar jednom u život. Samopregledi mladeža, poštujući ABCDE pravilo, gdje je A asimetrija, B (border) rub ili ivica, C (color) boja, D dijametar, E evolucija, trebaju postati standard kao što su samopregledi dojke."
 

Šta pacijente najviše iznenadi kad vide dermatoskop snimak?

Ovdje se razgovor promijeni. I ton, i pitanja. Do tog trenutka sve djeluje poznato. 

Onda pogled ostane malo duže na jednom mjestu i i shvati se da „izgleda u redu“ i „jeste u redu“ nisu uvijek ista stvar. 

Dr. Samra Šoškić: “Kada vide digitalni dermatoskop, najviše ih iznenadi koliko različitih struktura posmatramo, koliko vrsta mladeža postoji i kako to uživo izgleda. 

U Skinu koristimo samo premium, provjerene medicinske brendove i globalno priznate tehnologije koje garantuju najviše standarde sigurnosti, efikasnosti i kliničke preciznosti u svakom tretmanu.

Canfield IntelliStudio se smatra jednim od najjačih digitalnih dermatoskopskih i total-body imaging sistema. To je sveobuhvatni digitalni sistem koji podiže kliničku dermatoskopiju na profesionalni nivo zahvaljujući kombinaciji tehničke preciznosti, automatizacije i softverske inteligencije. 
 

Svi misle da znaju šta je botoks. Tu obično nastane problem.

Botoks je vjerovatno najpopularniji estetski tretman i istovremeno onaj o kojem kruži najviše pogrešnih uvjerenja. Zanimljivo je da se isti mitovi ponavljaju i kod onih koji ga nikad nisu radili i kod onih koji znaju nekoga ko jeste.

Botoks: šta je najveći mit koji i dalje traje?

Dr. Samra Šoškić: "Dugotrajnost rezultata. Većina pacijenata misli da rezultati traju do šest mjeseci, međutim rezultati popuštaju mnogo ranije. 

U Skin Clinic botoks se ne posmatra izolovano, nego kao dio šire anti-aging strategije očuvanja proporcija i mimike lica. Cilj nije zamrznuti izraz, nego kontrolisano usporiti dinamičke bore u skladu s anatomijom i potrebama pacijenta.

Kada su nerealna očekivanja pacijenata u pitanju, kada govorimo o botoksu i podizanju kapaka kada postoji višak kože, ja ipak volim riječi da prepustim hirurzima, zato je tu dr. Svjetlana Rogan, maksilofacijalna hirurginja."
 

Šta minimalno invazivna hirurgija podrazumijeva za pacijente?   
 

Dr. Svjetlana Rogan: “Podrazumijeva manje rezove, manje bola i brži oporavak. Minimalno invazivne procedure generalno podrazumijevaju manju traumu tkiva i brži oporavak pacijenata. 

U Skin Clinic, minimalno invazivni zahvati obuhvataju savremene laserske procedure, ali i precizne estetske operacije poput blefaroplastike – zahvata koji uklanja višak kože i masnih jastučića i umoran izgled kapaka, vraćajući očima svježinu i otvorenost.

Rezultat nije promjena identiteta, već naglašavanje onoga što je već lijepo i skladno.  

Estetska hirurgija ovdje se ne posmatra izolovano, već kao dio pažljivo osmišljene anti-age strategije. Bilo da je riječ o blefaroplastici, korektivnim zahvatima lica ili kombinaciji s botoksom i drugim nehirurškim tretmanima, svaki plan se kreira individualno – s fokusom na proporcije, mimiku i prirodan balans.  

Cilj je jasan: sigurna procedura, diskretna transformacija i rezultat koji djeluje nenametljivo, ali primjetno.

Koju naviku koža nikad ne oprašta?

Ovo nije greška koju napravimo jednom. Ovo je navika. Ne radi se o ekstremima, nego o sitnicama koje ponavljamo godinama, uvjereni da nije strašno. Koža, međutim, pamti mnogo duže nego mi.

Dr. Samra Šoškić: “Koža nikada ne oprašta nekontrolisano fotoizlaganje. Znači, izlaganje kože prirodnim i vještačkim izvorima svjetlosti definitivno doprinosi i ubrzanom starenju, ali i stvaranju karcinoma na koži.”
 

Kad shvatimo da problem nije u kremi

Kreme su često prva linija odbrane i s razlogom. Ali postoje situacije u kojima uporno mijenjanje proizvoda ne donosi rezultat, jer rješenje nije na površini.

Koji problem ljudi pogrešno tretiraju kremama, a laser tu ima najviše smisla?

Dr. Samra Šoškić: "Definitivno najčešće diskoloracije kože. To su hiperpigmentacije, tamne mrlje na koži lica, vrata i dekoltea, ali i crvene fleke. Najefikasnije rješenje su savremene tehnologije poput lasera.

Od kreme ipak očekujemo nekakav zaštitni efekat i produženje dugoročnosti rezultata."
 

Pomenula bih Nordlys laser kao multifunkcionalnu dermatološko-estetsku platformu razvijenu od Candela Medical koja u jednoj jedinici kombinuje više naprednih tehnologija — IPL (SWT®), frakcioni neablativni laser i Nd:YAG — kako bi omogućila tretmane za veliki spektar kožnih problema i estetskih indikacija. 

Najučinkovitiji je kod uklanjanja hiperpigmentacija lica, rozacee i kapilara kože lica i tijela. Trajno uklanja dlačice, podmlađuje kožu i pomaže u tretiranju ožiljaka od akni i strija."  
 

Regenerativni anti-aging: kada tretman postane biološki odgovor kože

Savremena dermatologija danas ne podrazumijeva samo korekciju vidljivih promjena, nego i regeneraciju tkiva. Upravo tu dolazimo do pitanja koje pacijenti često postavljaju.

Koja je razlika između hijaluronske kiseline, polinukleotida i egzosoma?

Dr. Samra Šoškić: „Odlično pitanje i takvo pitanje dobijamo svakodnevno u praksi. Riječ je o apsolutnom trendu u savremenoj estetskoj i regenerativnoj medicini, ali ipak je najbolja kombinacija ovih tretmana po individualnom protokolu."

U Skin Clinic regenerativne metode planiraju se individualno, s ciljem dugoročnog unapređenja strukture kože, a ne samo trenutnog efekta volumena ili hidratacije.

Dodatna stručna perspektiva: cjelovit pristup i standardi koji se ne preskaču

Tokom ranijeg stručnog gostovanja u Skin Clinic, tim klinike radio je zajedno s dr. Tomicom Bagatinom, koji je podijelio svoj pristup oblikovanju i harmonizaciji lica.

Koji tretman smatrate svojim zaštitnim znakom i šta ga čini posebnim?

Dr. Tomica Bagatin: "Svojim zaštitnim znakom smatram full-face approach, odnosno cjelovit pristup oblikovanju i harmonizaciji lica. Tretman započinje oblikovanjem srednje trećine lica na jagodicama, zatim se konturira donja čeljust i brada, a potom perioralna i periorbitalna regija. U postupak uključujemo Vistabel za gornju trećinu te hibridne filere HArmonyCa u kombinaciji s dermalnim filerima radi prirodnog i dugotrajnog rezultata."
 

Kako biste opisali saradnju sa Skin Clinic?

Dr. Tomica Bagatin: “Suradnja sa Skin Clinic u Sarajevu bila je izuzetno profesionalna i inspirativna. Posebno bih istaknuo stručnost, angažman i otvorenost tima za nova znanja, što je radionicu učinilo izrazito kvalitetnom. 

Veselim se daljnjim edukacijama i budućoj suradnji.”

Briga o koži danas više ne znači reagovati tek kada se problem pojavi. 

U savremenoj dermatologiji, prevencija starenja i očuvanje kvaliteta kože postaju jednako važni kao i terapija postojećih promjena.

U konačnici, najvažnija poruka ovog razgovora jeste da prevencija uvijek dolazi prije korekcije. 

U Skin Clinic pristup se ne zasniva samo na hronološkoj dobi, nego na individualnoj biologiji kože. 

Upravo zato plan njege, regeneracije i estetskih tretmana mora biti personaliziran, integrisan i dugoročno vođen.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Skin Clinic Sarajevo

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Semra Manjura  
Asistentica projekta: Inka Šehić  
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović  
Foto i video: Marko Jovančić