Osjećate li se kao da ste u kutiji iz koje često posmatrate uznemirujuće događaje i izazovne situacije, ali ne znate kako se i sami možete okrenuti u istoj, a onda ni kako pomoći drugima?
Ovo je možda jedan od najprostijih načina da približimo kako se osjeća neko ko kaže da ga savladava osjećaj bespomoćnosti. Iako je osjećaj bespomoćnosti individualan, kompleksan i svi ga doživljavamo na drugačiji način, nije nimalo rijetka pojava i često ide ruku uz ruku s osjećanjima straha i s anksioznošću. Prirodna je emocionalna reakcija na izazovne okolnosti, poput finansijskih ili porodičnih problema, ali i posljedica traumatskih događaja.
Ako se i sami suočavate s ovim osjećajem u posljednje vrijeme, korisni će vam biti savjeti stručnjaka iz ove i srodnih oblasti.
Niste sami
Kao i kada je riječ o suočavanju sa strahovima i anksioznošću, trebate imati na umu da niste jedina osoba koja se osjeća tako. Pored toga što u svom okruženju imate ljude koji će rado biti uz vas, milioni drugih ljudi u svijetu se trenutno suočavaju s istim ili sličnim emotivnim izazovima.
"Nikada ne gubite nadu, jer se najdublja bespomoćnost može preokrenuti u najveći osjećaj nade." - Mahatma Gandhi
Mali ciljevi
"Osmislite šta sve konkretno možete uraditi da bi ste rješili neki problem, prevazišli neku frustraciju ili opasnost. Neka to bude samo djelo vaše akcije. Tako ćete postepeno povrati osjećaj snage (koju već sada imate u sebi ali je ne prepoznajete) i vjere u sebe." - Dr Vladimir Mišić.
Napravite male korake koji će vam pomoći. Postavljanje malih, ostvarivih ciljeva svakodnevno vam može pomoći da se osjećate bolje. Edukujte se o temi koja vam je okupirala misli kako biste pronašli moguća rješenja, bili upoznati s korijenom onoga što vas tišti i bolje usmjerili vlastite emocije.
Podijelite osjećaje
Svoj osjećaj, usuđujemo se reći ponekad i frustraciju, koja je najbliža osjećaju bespomoćnosti, podijelite s drugima. Ovo će pomoći da rasporedite svoje misli tako da se negativne emocije ne gomilaju u vama.
Sigurno se nekad desilo da nakon razgovora o emocijama one postanu mnogo manje izazovne jer osjetite da niste sami, s druge strane vas dočekaju razumijevanje i podrška. Ne govorimo da će razgovor i ćaskanje magično učiniti da negativne emocije budu "rukom odnešene" ali će olakšati suočavanje s istim.
Sviđa nam se i način na koji je psihologinja Carol Dweck opisala ovaj osjećaj: "Suočavanje s bespomoćnošću nije znak slabosti, već znak hrabrosti. To zahtjeva introspekciju, samopouzdanje i spremnost da se traže resursi za promjenu."
Ovakve emocije su potvrda da u sebi imate veliku dozu empatije koju je potrebno usmjeriti na pravi način.
Postoji jedna stvar o muškom zdravlju koju svi znamo, ali rijetko izgovaramo naglas: muškarci često čekaju predugo na pregled. Čekaju da bol prođe sama od sebe, da umor “nije ništa”, da se neugodan simptom ne ponovi, da stres popusti… i tako mjesecima, pa i godinama.
Upravo u tom čekanju najčešće propuste prve signale koje tijelo šalje kao upozorenje.
U Movembru, mjesecu koji snažno podcrtava važnost preventivnih pregleda, prepoznali smo da se dvije misije prirodno susreću: misija kompanije dm drogerie marktda iz godine u godinu govori o zdravlju i misija stručnjaka poput prof. dr. sc. Senada Bajramovića da podigne svijest o ranoj dijagnostici pa smo ih odlučili spojiti u jedan Bonjour.expert razgovor.
Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala i prof. dr. sc. Senad Bajramović
Kako bismo ponudili nešto mnogo važnije od teorije, jasne, stručne i praktične smjernice koje mogu promijeniti tok zdravlja svakog muškarca, prof. dr. sc. Senad Bajramović podijelio je ključne signale koji se ne smiju ignorisati, preporuke o pravom trenutku za pregled prostate i principe preventive koji svakom muškarcu mogu postati trajna navika.
Senad Bajramović, prof. dr. sc.
Koliko muškarci poznaju svoje tijelo?
Mnogo muškaraca vjeruje da poznaje svoje tijelo, ali praksa kaže suprotno. Urologija svakodnevno pokazuje da najveći izazovi nastaju ne zbog bolesti, nego zbog toga što se prvi signali propuste ili pogrešno tumače.
Evo kako to vidi prof. dr. sc. Senad Bajramović: “Najveći problem je što muškarci o svom tijelu i svojim simptomima nauče onda kada se bolest već razvije. Smatram da je edukacija i razumijevanje funkcionisanja vlastitog tijela osnov prevencije bolesti.”
Signali koji nikad ne smiju proći nezapaženo
Dok neke promjene zvuče bezazleno, upravo one najtiše znaju biti najvažnije. To mogu biti promjene u mokrenju, bolovi, novi simptomi koje mnogi smatraju normalnim za godine ili bilo šta što se ponavlja.
Zamolili smo ga da izdvoji jedan znak koji muškarac nikad, ni pod kojim okolnostima, ne bi trebao ignorisati: "Prvobitno, svi smatraju da se radi o aktu mokrenja. Međutim, naše tijelo nam šalje neke suptilnije znakove. To može biti umor, pad libida, gubitak mišićne snage,slabljenje koncentracije, zatim slabljenje jutarnjih erekcija ili nemogućnost održavanja erekcija. Sve su to znakovi za koje trebamo da se zapitamo da li se radi o poremećajima u muškom zdravlju.”
Mala promjena koja danas štiti zdravlje sutra
Urologija se već dugo oslanja na principe preventive, a jedna mala, ali ključna navika može napraviti ogromnu razliku u godinama koje dolaze, posebno kada govorimo o zdravlju prostate.
On objašnjava: “Smatram da je to regulacija metaboličkog sindroma koja uključuje metabolizam šećera, metabolizam hormona i metabolizam masti.”
Zašto muškarci više vjeruju Google pretrazi ili AI-u nego doktoru?
I dalje postoji ogroman jaz između onog što muškarci osjećaju i onog što izgovore na pregledu. Umjesto da pitaju direktno, istražuju i na internetu, pretpostavljaju ili čekaju da prođe. "Ne mogu zabraniti pacijentima da istražuju internet i da se informišu. Smatram da je potrebno da se informišu, a da na kraju potraže savjet od ljekara, odnosno stručnog lica.” - naglasio je.
Šta nauka kaže za suplemente?
Jedna od najčešćih zabluda je da su suplementi rezervisani samo za sportiste. Prof. dr. sc. Senad Bajramović pojašnjava da je istina mnogo šira:
"Suplementi nisu samo za sportiste. Određene amino kiseline, vitamini, mikronutrijenti učestvuju u metabolizmu hormona, masti, šećera i nitričnog oksida i pomažu muškarcima koji žive ubrzano, rade stresne poslove, zatim nemaju dovoljan ritam sna ili nemaju adekvatnu ishranu.
Ovo je tema od koje većina muškaraca bježi i upravo zato je najvažnija.
Pojašnjava da muškarci bez porodičnog rizika prvi pregled trebaju uraditi oko 50. godine, dok oni koji imaju rizik (karcinom prostate u porodici) trebaju doći ranije, između 40. i 45. godine. Posebno ističe i situacije kada je u porodici bilo karcinoma dojke jer određene mutacije mogu biti povezane s agresivnijim oblicima karcinoma prostate.
Naglašava dodatno da… “karcinom prostate nije individualna odgovornost, nego je dio partnerskog odnosa.”
Ritam brige kroz godinu: Movember kao početak, ne kraj
Prevencija nije sezonska. To je ritam koji traje cijele godine i ne oduzima mnogo vremena.
Kako kaže prof. dr. sc. Senad Bajramović, Movember je samo podsjetnik, dok briga o muškom zdravlju treba trajati tokom cijele godine.
Prepoznavanje signala, iskren razgovor na pregledu, pregled prostate u pravo vrijeme i mala rutina podrške grade osnovu muškog zdravlja. Kako bi se o tim temama govorilo češće, glasnije i jednostavnije, važnu ulogu ima dm koji priču o muškom zdravlju dosljedno podržava godinama.
Movembar je odličan početak, ali stvarna snaga leži u prevenciji koja traje cijelu godinu. Prvo, najvažniji korak je onaj koji se ne odgađa.
Ovo su proizvodi iz dm trgovine koje prof. dr. sc. Bajramović preporučuje:
