TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 30.10.2023.
Dragi naši čitatelji/- ice,
mogli ste primijetiti da smo na našem Instagram profilu podijelili anketu u kojoj smo pitali upravo vas za informacije o tome kakav sadržaj vam je potreban u ovim izazovnim trenucima. Raduje nas činjenica da nas većina vas ohrabruje da nastavimo kreirati lijepe, inspirativne priče, no želimo dati pažnju i dijelu vas koji je istaknuo važnost i potrebu za temama o mentalnom zdravlju i razgovorima sa psiholozima.
Moramo reći da je to smjer u kojim mi na Bonjour.ba želimo ići, tako donosimo savjete stručnjaka o tome kako se nositi s vlastitim emocijama.
Kao naša prva tema, govorimo o anksioznosti. Iako opširan pojam, koji se dijeli u nekoliko različitih kategorija, mi danas govorimo općenito o anksioznosti i kako se nositi s istom.
Traumatska događanja u svijetu ostavljaju dubok trag na pojedinca, ali i na zajednice diljem svijeta. Anksioznost se javlja kao prirodna reakcija tijela i uma uslijed ovakvih dešavanja.
Svaku priču o mentalnom zdravlju, posebno anksioznosti možemo početi s dva savjeta.
Prihvatanje vaših emocija
Psihologinja Dr. Sarah Mitchell napominje da je prihvaćanje vlastitih emocija ključno. "Anksioznost nakon traumatskih događanja je prirodna reakcija. Nemojte se osuđivati zbog svojih osjećaja, već ih prihvatite i izrazite."
Ok je tražiti profesionalnu pomoć, ali i podršku od najbližih
Psihijatar Dr. Michael Turner ističe važnost konzultiranja stručnjaka. "Profesionalna pomoć, poput terapije ili psihijatrijskog savjetovanja, može vam pomoći da razgovarate o svojim strahovima i pronađete strategije za prevladavanje anksioznosti."
Dr. Emily Sanchez, socijalni psiholog, potiče povezivanje s drugim osobama. "Podrška od prijatelja, obitelji ili zajednice može vam pomoći da se osjećate manje izolirano i podijelite svoje osjećaje s drugima."
No, različiti uzroci trauma zahtijevaju i različite pristupe. Ako govorimo o trenutnim traumatičnim dešavanjima u svijetu važno je napomenuti:
Koristite snagu vašeg uma, educirajte se
S vijestima koje nam dolaze iz različitih medijskih kanala, važno je da se i sami educirate o dešavanjima, ali i o tome kako vi možete reagovati na ista. Iznimno je važno da u izazovnim momentima razmišljate i o soluciji problema.
Tačno, kao pojedinac se možete osjećati bespomoćno, no:
,,Onima koji su ugroženi mnogo znači da znaju da nisu sami. Nikada nemojte dozvoliti da vam iko kaže da je ono što radite nevažno.'' - Desmond Tutu.
Razmislite na koji način vi kao jedinka možete donijeti promjene, napravite mentalnu ili stvarnu listu i krenite od 1. stavke. Da li će to biti širenje vijesti o dešavanjima, donacijama ili pak nečemu drugom, važno je držati se svog cilja.
Psihijatrica Dr. Laura Reynolds predlaže postavljanje malih ciljeva. "Postavljanje malih, ostvarivih ciljeva svakodnevno vam može pomoći da se osjećate bolje i usmjerite prema budućnosti."
Nemojte se uspoređivati s drugima
Psihoterapeutkinja Dr. Maria Alvarez naglašava važnost praćenja vlastitog tempa. "Nemojte se uspoređivati s drugima. Svaka osoba prolazi kroz proces ozdravljenja na svoj način i svom tempu."
Sumirajmo navedene savjete:
Za mnoge su ova traumatska dešavanja podražaj za vlastita iskustva te se svi sa svojim emocijama nose na drugačiji način stoga budite blagi jedni prema drugima.
* * *
Foto: Unsplash.com
TEKST: Lamija Muratagić
SPF je vjerovatno jedan od neizostavnih koraka tvoje rutine (ili bi trebao postati). Ali pitanje je: koristiš li ga kako treba?
Znamo da SPF ne mijenja kožu preko noći, ali utiče na to kako će izgledati za nekoliko mjeseci ili godina.
Svakodnevno izlaganje UV zrakama, čak i kada ih ne primjećuješ, postepeno narušava stabilnost, ujednačenost i otpornost kože.
Kada taj korak postane površan ili nedosljedan, razlika se ne vidi odmah, nego se akumulira kroz sitne promjene koje s vremenom postaju očigledne.
Za razliku od većine proizvoda u rutini, SPF nije statičan sloj koji ostaje isti tokom dana. Njegova efikasnost se mijenja kako sati prolaze, pod uticajem svjetlosti, dodira i svega što se dešava na koži.
SPF koji naneseš ujutro nije isti nekoliko sati kasnije, zbog čega vrijednost nije u jednom nanošenju, nego u kontinuitetu koji često podcjenjujemo.
Evo na šta vrijedi obratiti pažnju kako bi SPF zaista radio svoj posao:
SPF se i dalje nesvjesno veže za jake sunčane dane, more ili direktno izlaganje. Međutim, svakodnevna izloženost svjetlosti postoji i kada je oblačno ili kada većinu dana provodiš unutra.
Preskakanje SPF-a u takvim situacijama ne djeluje kao greška u trenutku, ali stvara obrazac koji se ponavlja.
SPF često ostane samo jutarnji korak koji se više ne ponavlja. Tokom dana, kroz šminku, dodire i svakodnevne navike, njegova prisutnost na koži postaje minimalna, iako to ne primijetiš odmah.
Zato ga ima smisla nanijeti ponovo barem jednom tokom dana, čak i preko šminke, uz lagane formule poput mista ili sticka, ili nježnim tapkanjem umjesto razmazivanja.
SPF se najčešće nanosi po osjećaju, što je gotovo uvijek premalo. Dermatološke preporuke su jasne: za lice i vrat potrebna je količina u dužini dva prsta.
Sve manje od toga znači da zaštita ne odgovara SPF-u koji piše na pakovanju.
To je razlika između stvarne zaštite i one koju samo pretpostavljaš da imaš.
Kombinovanje SPF-a s kremom, serumom ili puderom može djelovati praktično, ali time razrjeđuješ formulu i smanjuješ njegovu efikasnost.
SPF je najbolje nanijeti kao poseban sloj i dati mu minut-dva da se upije prije narednih koraka, kako bi zaštita ostala ujednačena.
Šminka sa SPF-om djeluje kao brzo rješenje, ali količina koju naneseš rijetko je dovoljna za stvarnu zaštitu. Takav SPF može dopuniti rutinu, ali ne može zamijeniti zaseban proizvod za zaštitu od sunca.
Kod SPF-a razliku najčešće ne pravi jedan veliki propust, nego male navike koje se ponavljaju svaki dan.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @haileybieber
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
