Dragi naši čitatelji/- ice,

mogli ste primijetiti da smo na našem Instagram profilu podijelili anketu u kojoj smo pitali upravo vas za informacije o tome kakav sadržaj vam je potreban u ovim izazovnim trenucima. Raduje nas činjenica da nas većina vas ohrabruje da nastavimo kreirati lijepe, inspirativne priče, no želimo dati pažnju i dijelu vas koji je istaknuo važnost i potrebu za temama o mentalnom zdravlju i razgovorima sa psiholozima. 

Moramo reći da je to smjer u kojim mi na Bonjour.ba želimo ići, tako donosimo savjete stručnjaka o tome kako se nositi s vlastitim emocijama.

Kao naša prva tema, govorimo o anksioznosti. Iako opširan pojam, koji se dijeli u nekoliko različitih kategorija, mi danas govorimo općenito o anksioznosti i kako se nositi s istom. 

 

Traumatska događanja u svijetu ostavljaju dubok trag na pojedinca, ali i na zajednice diljem svijeta. Anksioznost se javlja kao prirodna reakcija tijela i uma uslijed ovakvih dešavanja. 

Svaku priču o mentalnom zdravlju, posebno anksioznosti možemo početi s dva savjeta. 

Prihvatanje vaših emocija 

Psihologinja Dr. Sarah Mitchell napominje da je prihvaćanje vlastitih emocija ključno. "Anksioznost nakon traumatskih događanja je prirodna reakcija. Nemojte se osuđivati zbog svojih osjećaja, već ih prihvatite i izrazite."
 

Ok je tražiti profesionalnu pomoć, ali i podršku od najbližih

Psihijatar Dr. Michael Turner ističe važnost konzultiranja stručnjaka. "Profesionalna pomoć, poput terapije ili psihijatrijskog savjetovanja, može vam pomoći da razgovarate o svojim strahovima i pronađete strategije za prevladavanje anksioznosti."

Dr. Emily Sanchez, socijalni psiholog, potiče povezivanje s drugim osobama. "Podrška od prijatelja, obitelji ili zajednice može vam pomoći da se osjećate manje izolirano i podijelite svoje osjećaje s drugima."

 

No, različiti uzroci trauma zahtijevaju i različite pristupe. Ako govorimo o trenutnim traumatičnim dešavanjima u svijetu važno je napomenuti:
 

Koristite snagu vašeg uma, educirajte se 

S vijestima koje nam dolaze iz različitih medijskih kanala, važno je da se i sami educirate o dešavanjima, ali i o tome kako vi možete reagovati na ista. Iznimno je važno da u izazovnim momentima razmišljate i o soluciji problema. 

 

Tačno, kao pojedinac se možete osjećati bespomoćno, no: 
,,Onima koji su ugroženi mnogo znači da znaju da nisu sami. Nikada nemojte dozvoliti da vam iko kaže da je ono što radite nevažno.'' - Desmond Tutu. 

Razmislite na koji način vi kao jedinka možete donijeti promjene, napravite mentalnu ili stvarnu listu i krenite od 1. stavke. Da li će to biti širenje vijesti o dešavanjima, donacijama ili pak nečemu drugom, važno je držati se svog cilja. 

Psihijatrica Dr. Laura Reynolds predlaže postavljanje malih ciljeva. "Postavljanje malih, ostvarivih ciljeva svakodnevno vam može pomoći da se osjećate bolje i usmjerite prema budućnosti."
 

Nemojte se uspoređivati s drugima 

Psihoterapeutkinja Dr. Maria Alvarez naglašava važnost praćenja vlastitog tempa. "Nemojte se uspoređivati s drugima. Svaka osoba prolazi kroz proces ozdravljenja na svoj način i svom tempu."
 

Sumirajmo navedene savjete: 

• prihvatite vaše emocije
• ok je tražiti profesionalnu pomoć, ali i podršku najbližih 
• koristite snagu vašeg uma i educirajte se
• ne uspoređujte se s drugima

Za mnoge su ova traumatska dešavanja podražaj za vlastita iskustva te se svi sa svojim emocijama nose na drugačiji način stoga budite blagi jedni prema drugima. 

* * * 
Foto: Unsplash.com

Prva menstruacija. Tema koja se još uvijek prečesto šapuće, skriva i dočekuje u tišini, iako je riječ o jednom od najprirodnijih trenutaka u životu svake djevojčice.

Upravo zato smo u okviru Bonjour.expert serijala odlučili otvoriti prostor za razgovor koji će biti isključivo vođen stručnim licima jer ovdje nema prostora za nagađanja, poluinformacije ili mitove već samo za znanje koje pomaže i djevojčicama i roditeljima da ovaj trenutak dočekaju spremni.





U saradnji s dm drogerie markt, koji zajedno s nama vjeruje u važnost edukacije i zajedničkog jačanja zajednice, donosimo vam pitanja koja se rijetko postavljaju naglas, ali su u srcu svake tinejdžerke i svakog roditelja. 

Emina Smaka, urednica portala Bonjour.ba sa Aidom Zujović-Ajanović, dr.med. specijalisticom ginekologije i opstetricije

Za ovaj razgovor pitali smo ginekologinju dr. Aidu Zujović-Ajanović, koja je kroz svoj rad susrela stotine djevojčica na pragu puberteta. Njena iskustva, savjeti i preporuke otkrivaju šta svaka porodica treba znati kada stigne prva menstruacija.



 

Kako prepoznati da prva menstruacija dolazi?

Pubertet nikada ne kuca na vrata odjednom. Postoje promjene na tijelu, emocijama i ritmu svakodnevnice koje govore da se djevojčica približava prvoj menstruaciji. Nekada se desi ranije, nekada kasnije, ali ono što roditelje često brine jeste pitanje: kada je vrijeme da se potraži savjet doktora?

Dr. Aida nam kaže da: ’'Najčešće prvi znakovi budu rast grudi, pojava dlačica i promjene u tjelesnoj građi. Kada se te promjene dese, menstruacija se očekuje u narednih godinu do dvije. Ako pubertet počne, a menstruacija izostaje duže od tri godine, ili ako se prva menstruacija ne pojavi do 15. godine, tada se preporučuje pregled kod ginekologa.''




 

Jesu li djevojčice danas ranije pred tim iskustvom?

Roditelji često vole usporediti svoje iskustvo sa onim kroz šta prolaze njihove kćerke. Mame se sjećaju da su prvu menstruaciju dobile s 13 ili 14 godina, a danas im se čini da se to pomjerilo i dolazi ranije. Da li je to tačno ili samo dojam pitali smo dr. Aidu.

‘’Tačno je da danas djevojčice nešto ranije ulaze u pubertet. Prosjek za prvu menstruaciju kreće se između 11. i 13. godine, ali sve do 15. godine to se smatra normalnim. Svaka djevojčica ima svoj ritam, i to je ono što roditelji trebaju imati na umu.''



 

Prvi kalendar, prvi bolovi i prvi mitovi

Nakon prvog krvarenja, počinje nova rutina. Neke djevojčice odmah žele zapisivati datume, koristiti aplikacije ili voditi kalendar, dok druge nisu spremne za to. Isto je i s bolovima jer jedne ih osjećaju svaki put, dok druge gotovo da i ne znaju za njih. A tu su i brojni mitovi koji se još uvijek prepričavaju: ne smiješ se kupati, ne smiješ trenirati, ne smiješ piti hladno...

‘’Mitovi su i dalje prisutni. Menstruacija nije prepreka ni za kupanje ni za sport – naprotiv, fizička aktivnost pomaže jer smanjuje bol i grčeve. Istina je da prve menstruacije ponekad znaju biti neredovne i različitog intenziteta, ali to je dio procesa dok se ciklus ne ustali. Ne treba se bojati, već pratiti i razgovarati o promjenama.'' rekla nam je dr. Aida.



 

Razgovor umjesto šutnje

Možda je najveći izazov zapravo kod roditelja. Kako pronaći prave riječi? Da li čekati da djevojčica pita ili otvoriti temu ranije? I kako među svim ulošcima, tamponima i savjetima odabrati ono što je najbolje za početak? Dr. Aida nam je otkrila na koji način razgovor može postati prirodan i opušten, umjesto stresan i napet.

‘’Za prvu menstruaciju uvijek preporučujem uloške, jer je tampon tehnički zahtjevniji i može izazvati stres. Bitno je da djevojčica zna da uložak treba redovno mijenjati i da to nije ništa čega se treba stidjeti. Najvažnije je da porodica razgovara o menstruaciji kao o potpuno normalnoj fiziološkoj pojavi – to smanjuje nelagodu i daje djevojčici sigurnost.''
 


 

Može li stres zaista zaustaviti menstruaciju?

Test u školi, pritisak na treningu, promjene raspoloženja… tinejdžerske godine su često i godine stresa. Upravo tu se javlja jedno od onih pitanja koje svi žele postaviti: može li stres zaista učiniti da menstruacija potpuno izostane?

‘’Itekako. Stres, bilo emotivni ili fizički, može dovesti do preskakanja ciklusa. To se dešava i kod tinejdžerki koje su na rigoroznim dijetama ili intenzivnim treninzima, jer nagli gubitak tjelesne mase utiče na hormonsku ravnotežu. Ako menstruacija duže izostaje, važno je potražiti stručni savjet.''



 

… i još mnogo pitanja koja zaslužuju odgovor

Ovo su tek neka od pitanja koja se najčešće javljaju kada govorimo o prvoj menstruaciji. Zašto neke djevojčice imaju bolove, a druge ne? Je li kupanje tokom menstruacije sigurno? Kada je vrijeme za prvi ginekološki pregled? Može li se trenirati?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja pronaći ćete u cijelom intervjuu s dr. Aidom Zujović-Ajanović na početku ovog članka.
 

Suština ovog Bonjour.expert razgovora? Dati prostor stručnim glasovima, razbiti mitove i pokazati da o menstruaciji možemo (i moramo) pričati jednako glasno kao o svakoj drugoj temi koja se tiče zdravlja i odrastanja.

Upravo tu leži i uloga dm drogerie markt, da bude podrška porodicama, da jača zajednicu i da pomogne da o menstruaciji pričamo jasno, bez tabua i s punom pažnjom na one kojima je ta podrška najpotrebnija  jer kad počnemo o njoj govoriti otvoreno, šaljemo poruku da djevojčice nisu same u svom iskustvu i da je znanje najbolji oblik podrške.

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogeria markt

Bonjour.ba produkcija  
Foto/Video za Bonjour.ba: Marko Jovančić