TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 30.10.2023.
Ovaj tekst započet ćemo jednom važnom rečenicom: Niste sami!
Uslijed velikog tehnološkog napretka, manje smo povezani s drugima, jer često svoja druženja i komunikaciju prebacujemo u digitalni svijet (što povećava osjećaj usamljenosti i izoliranosti). Istovremeno smo pak međusobno povezani više nego ikada prije, jer nam internet i društvene mreže na dlanu donose mnoštvo informacija iz svih dijelova svijeta.
Do nas svakodnevno dolaze vijesti koje, iako se geografski dešavaju daleko od nas, čini da jako suosjećamo s ljudima koji pate, što povećava osjećaj anksioznosti, tuge i paralizirajućeg straha u nama samima. Uz konstantni osjećaj neizvjesnosti i nemoći koji prevladava, važno je sjetiti se da svi posjedujemo otpornost da se nosimo s takvim emocijama i da nismo sami, bez obzira na to kako se osjećamo.
Uslijed trenutnih tužnih događanja u svijetu, pišemo vam savjete kako se, između ostalog, nositi s osjećajem straha. Donosimo vam savjete stručnjaka o važnosti toga da pronađete balans između svjesne informiranosti i brige za same sebe, povezivanja s bližnjima, prihvaćanju emocija i pružanja podrške jedni drugima.
Pratite vijesti svjesno i u određeno vrijeme
Kako kaže psihologinja Dr. Gail Saltz, rješenje nije da „stavite glavu u pijesak“ i budete nesvjesni događanja oko vas. Međutim, da biste se lakše nosili s vlastitim emocijama i pronašli načine kako pomoći, važno je da unesete balans u svakodnevicu i odredite vrijeme za informiranje, ali i vrijeme kada ćete se na trenutak maknuti od loših vijesti. Pokušajte ne koristiti društvene mreže ujutro nakon buđenja i navečer prije spavanja, jer je tada mozak najpodložniji tome da pokrene okidače za opasnost i stvori veliki osjećaj straha u vama.
Doktorica Gail preporučuje da ograničite korištenje društvenih mreža i da umjesto toga pratite samo provjerene stranice koje donose vijesti. Provjeravajte ih u vrijeme kada svjesno odlučite da se želite informirati, bez iznenadnih informacija kakve vas dočekuju na društvenim mrežama.
Vrijeme između informiranja o novostima pokušajte iskoristiti za kratku šetnju (po mogućnosti u prirodi), kako biste se povezali sa svojim emocijama i kako biste vratili svoju snagu. To će pomoći da razmišljate trezvenije i da budete tu za svoje bližnje koji će možda potražiti utjehu upravo u vašim riječima.
Obratite pažnju na to što osjećate
Dr. Gail Saltz, između ostaloga, stavlja naglasak na važnost prihvaćanja vlastitih emocija. Bježanje od realnosti i ignoriranje emocija samo će produbiti osjećaj straha i anksioznosti. Možda razmišljate da nemate pravo na negativne emocije jer ste na sigurnom dok je nekome taj osnovni osjećaj uskraćen. S druge strane, možda osjećate krivicu ako osjećate zahvalnost za sve što vi imate.
Osjećaj patnje, kao i osjećaj zahvalnosti, emocije su koje treba prihvatiti. Ignoriranje emocija zapravo ih samo produbljuje, a osvješćivanje i prihvaćanje pomaže da se s njima izborite i da se lakše odlučite na proaktivnost.
Povezivanje s bližnjima
Dr. Gail naglašava i to koliko je važno znati da u ovakvim emocijama zaista niste sami. Ljudi koji vas okružuju vjerojatno prolaze kroz iste emocije i nose se s njima na svoj način. Iskomunicirajte s vašim bližnjima kako se vi osjećate, ali i što oni prolaze. Taj osjećaj povezanosti, kao i svjesno prihvaćanje emocija, olakšat će osjećaj straha.
Ako pak osjećate strah koji paralizira i sputava vas u obavljanju dnevnih aktivnosti, znajte da je sasvim uredu potražiti profesionalnu pomoć i uz razgovor sa psihologom naučiti kako se nositi s osjećajima koji sve nas trenutno preplavljuju.
Za kraj, svaki put kada osjetite strah, sjetite se:
„Čovjek mora shvatiti da hrabrost nije odsustvo straha, nego snaga da nastavi ići naprijed unatoč osjećaju straha.“ – Paulo Coelho.
* * *
Foto: Pexels
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Pokrenuti biznis u BiH samo po sebi nosi niz neizvjesnosti. Kada si žena, taj put često dolazi s još više pitanja, sumnji i nevidljivih prepreka. Od toga da li je pravi trenutak, preko toga da li znaš dovoljno pa do onog osjećaja da svi drugi djeluju sigurnije i spremnije od tebe.
Ako postoji jedna zajednička tačka među ženama koje danas vode ozbiljne projekte i timove u BiH, onda je to ova: nisu čekale da se sve posloži. Nisu čekale savršen plan, savršene okolnosti ni savršenu sigurnost. Krenule su dok je još bilo nejasno i usput naučile ono što se ne može pročitati u vodičima.
Na akademiji dm x Bonjour.ba, upravo su takve lekcije bile najglasnije jer dolaze iz konkretnih iskustava žena koje svakodnevno donose odluke, vode ljude i grade sisteme koji funkcionišu.
Zato smo iskoristili priliku da im postavimo pitanja koja svako od nas sebi postavi kada razmišlja o poslu, odlukama i sljedećem koraku.
REELS
Kod pokretanja biznisa ili donošenja većih odluka, mnoge žene ostanu zaglavljene u toj ideji da još treba “malo vremena”. Upravo to pitanje, osjećaj da još nisi spremna, jedno je od najčešćih koje žene sebi postavljaju na početku.
Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH
Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH, kaže vrlo direktno:
“Nikada nećeš biti spremna. Bitno je da učiniš prvi korak. Kada učiniš prvi korak, počet će ti se dešavati stvari. Kako se stvari budu dešavale, ti ćeš učiti, razvijati se i napredovati i tako ćeš doći do svog cilja.”
U praksi, problem rijetko leži u manjku znanja ili iskustva. Mnogo češće je u tome kako žene gledaju na ono što već znaju i rade. Prije nego što se uopće dođe do pitanja cijene, ključno je kako žene percipiraju vrijednost vlastitog rada.
Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH
Kako to izgleda iz ugla svakodnevnog poslovanja, objašnjava Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH:
“Žene često pretpostavljaju da vještine koje su gradile godinama nisu ništa posebno. To dovodi do potčinjavanja njihove stručnosti. Vrijednost nije samo u uloženom radu i trudu, nego i onome što dodatno pružamo.”
Na pitanje o novcu, njen odgovor ostaje jasan: “Novac je važan, ali ne i presudan. To što određuje tvoju vrijednost nije cijena.”
Marketing se često posmatra kao lijepa ideja i dobra kampanja. U stvarnosti, iza njega stoji niz odluka koje se donose svaki dan, bez velike buke.
Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH
Upravo takvi uvidi često se najjasnije vide tokom rada na akademiji, kada teorija vrlo brzo postane praksa. Na to podsjeća Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH.
“Često se misli da je marketing samo jedna lijepa reklama i da je potrebno biti jako kreativan da bi se radilo u marketingu. Naravno da je potrebno, međutim ono što se iza pojma marketing krije jesu dinamika, volja za radom, želja za radom, upornost. Dakle, to je mnogo više od samo kreative i lijepe reklame.”
Ponekad nije problem u tome što ne znamo šta dalje, nego u tome što predugo čekamo da odluka postane lakša.
Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba
Na pitanje koji je jedan mali korak koji svaka žena može napraviti već danas, a koji dugoročno mijenja profesionalni put, objašnjava Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba: “Ono što bih savjetovala jeste da jednostavno započnu. Ujutru kad se probude, prva stavka na to-do listi da bude jednostavno početi.”
Zajedničko svim ovim iskustvima nije savršen put, niti univerzalna formula. Ono što se jasno vidi jeste spremnost da se krene i da se odluke donose i onda kada nisu lagane. Bez čekanja idealnih okolnosti, bez umanjivanja vlastite vrijednosti i bez oslanjanja na spoljašnju potvrdu.
A ako se u nekom od ovih trenutaka prepoznaješ, pitanje je jednostavno: šta je ono što ti već dugo odgađaš?
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
