TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 30.10.2023.
Ovaj tekst započet ćemo jednom važnom rečenicom: Niste sami!
Uslijed velikog tehnološkog napretka, manje smo povezani s drugima, jer često svoja druženja i komunikaciju prebacujemo u digitalni svijet (što povećava osjećaj usamljenosti i izoliranosti). Istovremeno smo pak međusobno povezani više nego ikada prije, jer nam internet i društvene mreže na dlanu donose mnoštvo informacija iz svih dijelova svijeta.
Do nas svakodnevno dolaze vijesti koje, iako se geografski dešavaju daleko od nas, čini da jako suosjećamo s ljudima koji pate, što povećava osjećaj anksioznosti, tuge i paralizirajućeg straha u nama samima. Uz konstantni osjećaj neizvjesnosti i nemoći koji prevladava, važno je sjetiti se da svi posjedujemo otpornost da se nosimo s takvim emocijama i da nismo sami, bez obzira na to kako se osjećamo.
Uslijed trenutnih tužnih događanja u svijetu, pišemo vam savjete kako se, između ostalog, nositi s osjećajem straha. Donosimo vam savjete stručnjaka o važnosti toga da pronađete balans između svjesne informiranosti i brige za same sebe, povezivanja s bližnjima, prihvaćanju emocija i pružanja podrške jedni drugima.
Pratite vijesti svjesno i u određeno vrijeme
Kako kaže psihologinja Dr. Gail Saltz, rješenje nije da „stavite glavu u pijesak“ i budete nesvjesni događanja oko vas. Međutim, da biste se lakše nosili s vlastitim emocijama i pronašli načine kako pomoći, važno je da unesete balans u svakodnevicu i odredite vrijeme za informiranje, ali i vrijeme kada ćete se na trenutak maknuti od loših vijesti. Pokušajte ne koristiti društvene mreže ujutro nakon buđenja i navečer prije spavanja, jer je tada mozak najpodložniji tome da pokrene okidače za opasnost i stvori veliki osjećaj straha u vama.
Doktorica Gail preporučuje da ograničite korištenje društvenih mreža i da umjesto toga pratite samo provjerene stranice koje donose vijesti. Provjeravajte ih u vrijeme kada svjesno odlučite da se želite informirati, bez iznenadnih informacija kakve vas dočekuju na društvenim mrežama.
Vrijeme između informiranja o novostima pokušajte iskoristiti za kratku šetnju (po mogućnosti u prirodi), kako biste se povezali sa svojim emocijama i kako biste vratili svoju snagu. To će pomoći da razmišljate trezvenije i da budete tu za svoje bližnje koji će možda potražiti utjehu upravo u vašim riječima.
Obratite pažnju na to što osjećate
Dr. Gail Saltz, između ostaloga, stavlja naglasak na važnost prihvaćanja vlastitih emocija. Bježanje od realnosti i ignoriranje emocija samo će produbiti osjećaj straha i anksioznosti. Možda razmišljate da nemate pravo na negativne emocije jer ste na sigurnom dok je nekome taj osnovni osjećaj uskraćen. S druge strane, možda osjećate krivicu ako osjećate zahvalnost za sve što vi imate.
Osjećaj patnje, kao i osjećaj zahvalnosti, emocije su koje treba prihvatiti. Ignoriranje emocija zapravo ih samo produbljuje, a osvješćivanje i prihvaćanje pomaže da se s njima izborite i da se lakše odlučite na proaktivnost.
Povezivanje s bližnjima
Dr. Gail naglašava i to koliko je važno znati da u ovakvim emocijama zaista niste sami. Ljudi koji vas okružuju vjerojatno prolaze kroz iste emocije i nose se s njima na svoj način. Iskomunicirajte s vašim bližnjima kako se vi osjećate, ali i što oni prolaze. Taj osjećaj povezanosti, kao i svjesno prihvaćanje emocija, olakšat će osjećaj straha.
Ako pak osjećate strah koji paralizira i sputava vas u obavljanju dnevnih aktivnosti, znajte da je sasvim uredu potražiti profesionalnu pomoć i uz razgovor sa psihologom naučiti kako se nositi s osjećajima koji sve nas trenutno preplavljuju.
Za kraj, svaki put kada osjetite strah, sjetite se:
„Čovjek mora shvatiti da hrabrost nije odsustvo straha, nego snaga da nastavi ići naprijed unatoč osjećaju straha.“ – Paulo Coelho.
* * *
Foto: Pexels
TEKST: Bonjour.ba
Neke priče o uspjehu ne počinju velikim planom, nego znatiželjom, potrebom da se stvori nešto svoje i hrabrošću da se krene i kada putevi nisu sasvim jasni.
Upravo takva atmosfera ispunila je Europsku kuću kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu, gdje je akademija by dm drogerie markt i Bonjour.ba okupila 100 žena iz cijele Bosne i Hercegovine: one koje tek ulaze na tržište rada, one koje grade brend, studentice koje traže pravac i žene koje svoje ideje pretvaraju u prve korake.
Dan je započeo energijom i tihim žamorom upoznavanja još prije zvaničnog početka. 'It’s time to glow!', poruka jutarnje registracije, bila je više od pozdrava; postala je najava dana u kojem je svaka učesnica mogla doći onakva kakva jeste i krenuti prema verziji sebe kojoj pravi prostor.
Dobrodošlica koja je otvorila dan
Pozdravni govor Ajle Hadžić i Ane Ćavar donio je prvu dozu inspiracije i stvorio atmosferu u kojoj se osjećalo povjerenje. Njihova autentičnost i otvorenost dale su ton cijelom danu: topao, poticajan i dovoljno siguran da žene pitaju, sumnjaju, dijele i uče.
Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba i Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH
Prva sesija, Q&A s Eminom Mušinović, članicom Poslovodstva dm BiH, otvorila je važne teme o pronalasku mjesta na tržištu, jačanju ličnog brenda i hrabrosti da se napravi zaokret kada je on zaista potreban. Ovaj razgovor je brzo prešao iz teorije u situacije koje su žene već proživjele ili bi ih tek mogle doživjeti.
Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH
Kratki coffee break pretvorio se u spontani prostor za upoznavanje, mini-mentorske razgovore i dogovorene prve saradnje. 
Upravo tada jasno se osjetila energija boja koje su pratile akademiju: motivirajuća žuta, patelna roze koja unosi kreativnost i toplinu i tamno zelena koja daje osjećaj stabilnosti i fokusa. Zajedno, one su nosile poruku dana, a to su optimizam, podrška i prostor za rast.
Razgovori koji mijenjaju perspektivu
Slijedila je sesija 'Women Who Grow', u kojoj su Ajla Hadžić i Ana Ćavar, svaka iz svoje uloge, otvoreno govorile o lekcijama koje nose nakon godina rada: o greškama koje su ih oblikovale, ambiciji koja traži balans i hrabrosti koja se gradi tek nakon prvog pokušaja, pa čak i pada.
To je bio trenutak u kojem su se studentice, poduzetnice, menadžerice i kreativke prepoznale u istoj rečenici; različite priče, a isti osjećaj, da je rast put i da se gradi korak po korak.
Nakon pauze za ručak, fokus se prebacio na ono što mnogima predstavlja najveći izazov: određivanje cijene.
Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH, govorila je o realnim brojkama, procesima i financijskoj strukturi brenda, ali i o tome kako se samopouzdanje reflektuje kroz cijene koje postavljamo. Bila je to jedna od sesija koju su učesnice slušale s najviše koncentracije.
Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH
Iskustva koja ostaju i nakon što se vrata sale zatvore
Dan je zaključen okruglim stolom 'A što ako uspije?', na kojem su učestvovale Martina Djordjevski, Dragana Rauš i Maja Topčagić. Kao bivše polaznice akademije, govorile su o svojim prvim koracima i svim onim trenucima koji ne stanu u Instagram objavu: sumnjama, neuspjesima, prekretnicama i malim pobjedama.
Njihove priče donijele su onu vrstu inspiracije koju može podijeliti samo neko ko je već prošao put kojim mnoge tek kreću. Bio je to trenutak u kojem se u sali osjetila kombinacija olakšanja i motivacije, potvrda da put postoji i da je dostižan za svaku ženu koja se želi odvažiti.
Snaga zajednice koja raste
Na kraju dana postalo je jasno da se akademija neće pamtiti samo po programu, govornicama i temama, nego po iskustvu. Po pažnji prema detaljima, po identitetu događaja koji je bio više osjećaj nego estetika i po timu koji je kreirao okruženje u kojem su žene osjetile da imaju prostor da pitaju, slušaju, uče i vjeruju sebi.
Možda je najtačnije reći da je ovo bio dan koji je pokazao koliko daleko može otići jedna ideja kada ima zajednicu oko sebe i kada žene dobiju prostor i podršku da postanu ono što jesu, ali i ono što tek mogu postati.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
