TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 30.10.2023.
Ovaj tekst započet ćemo jednom važnom rečenicom: Niste sami!
Uslijed velikog tehnološkog napretka, manje smo povezani s drugima, jer često svoja druženja i komunikaciju prebacujemo u digitalni svijet (što povećava osjećaj usamljenosti i izoliranosti). Istovremeno smo pak međusobno povezani više nego ikada prije, jer nam internet i društvene mreže na dlanu donose mnoštvo informacija iz svih dijelova svijeta.
Do nas svakodnevno dolaze vijesti koje, iako se geografski dešavaju daleko od nas, čini da jako suosjećamo s ljudima koji pate, što povećava osjećaj anksioznosti, tuge i paralizirajućeg straha u nama samima. Uz konstantni osjećaj neizvjesnosti i nemoći koji prevladava, važno je sjetiti se da svi posjedujemo otpornost da se nosimo s takvim emocijama i da nismo sami, bez obzira na to kako se osjećamo.
Uslijed trenutnih tužnih događanja u svijetu, pišemo vam savjete kako se, između ostalog, nositi s osjećajem straha. Donosimo vam savjete stručnjaka o važnosti toga da pronađete balans između svjesne informiranosti i brige za same sebe, povezivanja s bližnjima, prihvaćanju emocija i pružanja podrške jedni drugima.
Pratite vijesti svjesno i u određeno vrijeme
Kako kaže psihologinja Dr. Gail Saltz, rješenje nije da „stavite glavu u pijesak“ i budete nesvjesni događanja oko vas. Međutim, da biste se lakše nosili s vlastitim emocijama i pronašli načine kako pomoći, važno je da unesete balans u svakodnevicu i odredite vrijeme za informiranje, ali i vrijeme kada ćete se na trenutak maknuti od loših vijesti. Pokušajte ne koristiti društvene mreže ujutro nakon buđenja i navečer prije spavanja, jer je tada mozak najpodložniji tome da pokrene okidače za opasnost i stvori veliki osjećaj straha u vama.
Doktorica Gail preporučuje da ograničite korištenje društvenih mreža i da umjesto toga pratite samo provjerene stranice koje donose vijesti. Provjeravajte ih u vrijeme kada svjesno odlučite da se želite informirati, bez iznenadnih informacija kakve vas dočekuju na društvenim mrežama.
Vrijeme između informiranja o novostima pokušajte iskoristiti za kratku šetnju (po mogućnosti u prirodi), kako biste se povezali sa svojim emocijama i kako biste vratili svoju snagu. To će pomoći da razmišljate trezvenije i da budete tu za svoje bližnje koji će možda potražiti utjehu upravo u vašim riječima.

Obratite pažnju na to što osjećate
Dr. Gail Saltz, između ostaloga, stavlja naglasak na važnost prihvaćanja vlastitih emocija. Bježanje od realnosti i ignoriranje emocija samo će produbiti osjećaj straha i anksioznosti. Možda razmišljate da nemate pravo na negativne emocije jer ste na sigurnom dok je nekome taj osnovni osjećaj uskraćen. S druge strane, možda osjećate krivicu ako osjećate zahvalnost za sve što vi imate.
Osjećaj patnje, kao i osjećaj zahvalnosti, emocije su koje treba prihvatiti. Ignoriranje emocija zapravo ih samo produbljuje, a osvješćivanje i prihvaćanje pomaže da se s njima izborite i da se lakše odlučite na proaktivnost.
Povezivanje s bližnjima
Dr. Gail naglašava i to koliko je važno znati da u ovakvim emocijama zaista niste sami. Ljudi koji vas okružuju vjerojatno prolaze kroz iste emocije i nose se s njima na svoj način. Iskomunicirajte s vašim bližnjima kako se vi osjećate, ali i što oni prolaze. Taj osjećaj povezanosti, kao i svjesno prihvaćanje emocija, olakšat će osjećaj straha.
Ako pak osjećate strah koji paralizira i sputava vas u obavljanju dnevnih aktivnosti, znajte da je sasvim uredu potražiti profesionalnu pomoć i uz razgovor sa psihologom naučiti kako se nositi s osjećajima koji sve nas trenutno preplavljuju.

Za kraj, svaki put kada osjetite strah, sjetite se:
„Čovjek mora shvatiti da hrabrost nije odsustvo straha, nego snaga da nastavi ići naprijed unatoč osjećaju straha.“ – Paulo Coelho.
* * *
Foto: Pexels
TEKST: Lamija Muratagić
Masna koža često dobije pogrešnu rutinu iz najbolje namjere. Kupimo proizvod koji obećava manje sjaja, zatim još jedan za pore, pa još jedan za nepravilnosti, a na kraju rutina postane previše jaka za kožu koja zapravo treba stabilnost.
Zato ovaj put ne idemo za najglasnijim obećanjem na ambalaži. Idemo za sastojcima.
U nastavku izdvajamo šta bismo prvo tražili na policama drogerije, složeno po koracima rutine: od salicilne kiseline i niacinamida do lagane hidratacije i SPF-a koji ne izgleda kao još jedan sloj sjaja na licu.
Kod masne kože čistač treba ukloniti višak sebuma, SPF i nečistoće, ali bez osjećaja zatezanja nakon umivanja. Pregrubi proizvodi često daju privid boljeg čišćenja, dok kožu zapravo ostave neuravnoteženom. SPF je posebno važno ukloniti navečer, naročito ako je vodootporan, matirajući ili se nosi uz make up.
Najbolji izbor su gelovi i pjene lagane teksture, posebno formule na bazi vode. U sastavu vrijedi tražiti glicerin, pantenol, ceramide, hijaluronsku kiselinu i niacinamid. Ti sastojci pomažu da čišćenje bude temeljito, ali ne agresivno.
Ako se pore brzo začepe ili su miteseri čest problem, dobar dodatak može biti salicilna kiselina. Ona je korisna jer djeluje u porama i pomaže kod viška sebuma, ali čistač ne mora biti jedini aktivni korak u rutini. Za svaki dan je bolje da čišćenje ostane jednostavno i ugodno za kožu.




Serum je dio rutine u kojem biramo glavni fokus. Kod masne kože to najčešće znači manje sjaja, uredniji izgled pora, smirenije crvenilo ili pomoć kod tragova nakon nepravilnosti.
Za početak je najkorisnije gledati niacinamid. To je sastojak koji se dobro uklapa u rutinu masne i mješovite kože jer pomaže kod sebuma, izgleda pora i općeg balansa kože. Još bolje ako formula sadrži i cink PCA, pantenol, alantoin, glicerin ili hijaluronsku kiselinu.
Ako su glavni problem miteseri i začepljene pore, vrijedi tražiti serum ili tečni tretman sa salicilnom kiselinom. Ako su u fokusu tragovi, crvenilo i neujednačen ten, dobar smjer je azelaična kiselina ili njeni derivati. Serum ne treba biti najjači proizvod na polici, nego onaj koji odgovara stvarnom problemu kože.



Masna koža i dalje treba hidrataciju. Sjaj na licu nije isto što i dovoljno vlage u koži, posebno ako se u rutini koriste čistači za masnu kožu, kiseline ili proizvodi protiv nepravilnosti.
Za ovu kategoriju najbolje rade gel-kreme, fluidi i oil-free formule. Tekstura treba biti lagana, brzo se upijati i ne ostavljati težak sloj na licu. U sastavu tražite glicerin, hijaluronsku kiselinu, pantenol, ceramide, alantoin i prebiotike.
Ako se krema nakon nanošenja počne mrviti, teško se upija ili ostavlja vidljiv sjaj, tekstura vjerovatno nije najbolji izbor za masnu kožu.




SPF je obavezan korak, posebno ako koristite serum sa salicilnom ili azelaičnom kiselinom, proizvode za nepravilnosti ili sastojke koji ciljaju tragove na koži. Kod masne kože ključ je u teksturi.
Najbolje prolaze fluidi, gel-kreme i lagane formule koje se brzo upijaju. Na ambalaži tražite oznake poput oil-free, non-comedogenic, dry touch ili matte finish. U formulama za masnu kožu često se nalazi i silica, sastojak koji pomaže da završnica bude manje sjajna.
Dobar SPF za masnu kožu ne mora potpuno matirati lice cijeli dan. Važno je da se može nositi svakodnevno, da ne opterećuje kožu i da ne kvari ostatak rutine.



Za početak su dovoljna tri proizvoda: blag čistač, lagana hidratantna krema i SPF. Nakon toga se dodaje jedan tretmanski proizvod, prema onome što koži najviše treba.
Za mitesere i začepljene pore biramo BHA. Za sjaj i izgled pora biramo niacinamid. Za tragove, crvenilo i neujednačen ten biramo azelaičnu kiselinu.
Kada znate šta tražiti, drogerijska kupovina postaje mnogo lakša.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @rhode
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!