TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 25.9.2019.
Jučer je Dior revija bila odlična uvertira u Paris Fashion Week. Kreativna dizajnerica brenda Maria Grazia Chiuri je kroz baš svaki detalj revije prenijela snažnu poruku o bezvremenskoj modi i važnosti brige za prirodu.
Od modne piste koja je nastala u suradnju s botaničarima preko odjeće koja je kreirana po filozofiji 'buy now, wear forever' pa sve do inspiracije za kolekciju, ovo je bila revija o kojoj će se još puno pričati.
Nas je razveselilo i što smo među fotografijama s revije vidjeli i bh.manekenku Hildu Halilović, koja je nakon uspješne suradnje s dizajnerima na MFW-u, kao i LFW-u, dodala i ovaj za kultnu francusku modnu kuću te tako napravila još jedan sjajan uspjeh u svojoj karijeri. Veselimo se vidjeti koje će još revije nositi Hilda.
U nastavku pogledajte njen look, ali i ostale detalje s proljetne Dior revije.
PISTA JE BILA UPOTPUNJENA S ČAK 164 RAZLIČITE VRSTE DRVEĆA
Dior je oduvijek bio pionir u kreiranju modnih pisti koje šalju snažnu poruku, ne samo posjetiteljima, nego i svima onima koji će reviju gledati kroz monitor računara ili mobitela.
Ove sezone, dizajnerica Maria Grazia je željela pokazati raznolikost koja vlada u prirodi, ali i potaknuti ljude na akciju kroz primjer brenda. To je i učinila tako što će sve drveće koje je kreiralo prekrasnu pozadinu za fotografiranje i pokazalo svoju šarolikost na samoj reviji, nakon nje biti posađeno na raznim lokacijama diljem Pariza.
Dior modna pista
MISS DIOR, SESTRA CHRISTIANA DIORA BILA JE INSPIRACIJA ZA OVU REVIJU
Catherine Dior je zapravo dama koja je bila inspiracija za Christian Dior parfem - Miss Dior. Catherine se često igrala u obiteljskom vrtu, a kasnije je bila i cvjećarka. Navodno je upravo ona potaknula na korištenje cvijeta jasmina i ruža u Miss Dior parfemu. Za Christiana ona je također bila veliki izvor inspiracije, a Maria je kroz ovu kolekciju odala počast upravo njoj, ali i njenoj brizi o prirodi.
BRIGA O PRIRODI I PRAKTIČNOST SU NIT VODILJA KOLEKCIJE
Kroz ovu kolekciju Maria je željela ukazati i na klimatsku krizu te važnost naše brige o planeti. Upravo zbog toga je kroz ovu kolekciju željela pokazati kako je sam DNA njihovog brenda u kvalitetnim i bezvremenskim komadima koji sa svakom novom kolekcijom dobivaju novi prizvuk.
„Moramo se educirati. Ne znam možemo li doći do točke kada možemo reći da smo sustainable.
Ali mislim da možemo napraviti maksimalno da utječemo što manje na prirodu. Moramo biti transparentni s našom publikom. Moda može učiniti puno toga jer ima moć utjecati na izbore svoje publike.“ – nadodala je Maria.
Hilda Halilović na Dior modnoj reviji
Tako ćete u novom kolekciji pronaći šešire idealne za dan u prirodi, rafiju u sasvim novom obliku, opušteno pletivo, ali i haljine s cvjetnim uzorkom koje su idealne za ljetni piknik.
ROMANTIČNE TOALETE KOJE ĆEMO ČESTO VIĐATI NA CRVENOM TEPIHU
Uz ležerne svakodnevne komade, poput prugastih džempera, košulja naglašenih ramena, midi suknja i odijela, dio kolekcije su sanjive haljine izrađene od tila u koji su utkani ili oslikani cvjetni motivi. Lepršave i romantične, savršeno se nastavljaju na dosadašnju filozofiju Dior brenda i postaju idealan kandidat za crveni tepih.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
